Komemorativnim skupom u dvorištu vukovarske Nacionalne memorijalne bolnice “Dr. Juraj Njavro” danas je počelo centralno obeležavanje Dana sećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine i 32. godišnjice stradanja Vukovara. Programom “Vukovar – moj izbor i u dobru i u zlu” uz velik broj građana iz Hrvatske i okolnih država te prisustvuju i predsednici države, Hrvatskog sabora i Vlade Zoran Milanović, Gordan Jandroković i Andrej Plenković, brojni ministri u Vladi, vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, župani hrvatskih županija predvođeni vukovarsko-sremskim županom Damirom Dekanićem, saborski zastupnici i predstavnici političkih stranaka te drugi predstavnici javnog i političkog života Hrvatske. Iza onih koji su ove godine predvodili kolonu, koračali su predstavnici grada i predsednik Republike, Zoran Milanović, a iza njih predstavmici Sabora i Vlade.
“Mislim da je situacija sazrela, mislim da smo pokazali da će sve da prođe u redu. Da mi se puno toga vezanog za Vukovara 1991. ne sviđa, to je činjenica. Treba isticati da za razoreni Vukvoar nitko nije odgovarao. Sve drugo je politikantstvo, ali danas ipak s mislima na one kojih nema, na one koji su s nama, koji su davali sebe da bi mi živeli u slobodnoj Hrvatskoj, rekao je danas gradonačelnik Vukovara, Ivan Penava. Kao domaćin dočekao je državni vrh i poželeo im dobrodošlicu, kao i dosad. Puno toga je rečeno što nije trebalo da bude, ali danas stojimo na ovoj liniji, rekao je Penava objašnjavajući da se mora znati ko je domaćin. Smatra da su sve njegove reči bili promišljene i odmerene i ništa ne povlači.
Predsednik Vlade došao je u Vukovar s porukama o jedinstvu i iskazivanju poštovanja gradu. “Vukovar je itekako propatio u Domovinskom ratu, koji je mirno reintegrisan u januaru 1998. Otada se razvija i ulaže u Vukovar i svaka Vlada, a naša posebno, učinila je maksimalan trud kada je reč o ulaganjima u komunalnu infrastrukturu, zdravstvo i školstvo. Naš je zadatak da maksimalno vodimo računa o Vukovaru, a posebno o hrvatskim braniteljima i iskažemo poštovanje žrtvama, poručio je Plenković. Dodao je da svi hrvatski branitelji zaslužuju poštovanje, i pripadnici HOS-a su branili Hrvatsku, rekli smo to nebrojeno puta. Najvažnije je da Vukovar ne sme da bude mesto podele”, rekao je premijer odgovarajući na pitanja o HOS-u. Govoreći o odluci koalicionih partnera, SDSS-a da ove godine neće doći u Vukovar rekao je da su oni svoju odluku doneli. Predstavnici SDSS-a su više puta bili u Koloni”, podsetio je premijer i dodao da ne vidi šta se promenilo od tada do danas.
Predsednik Sabora Gordan Jandroković danas je iz Vukovara je poručio da se proteklih nedelja reklo dosta toga što nije trebalo da bude izrečeno. Moramo da budemo dostojanstveni, promišljeni i govorimo ono što danas treba reći, a to je da je Vukovar simbol hrvatske slobode i stradanja. Trebamo da se poklonimo žrtvi Vukovara, iskažemo poštovanje poginulima, stradalima i nestalima,, rekao je , između ostalog, Jandroković. Dodao je da danas ne treba govoriti o podelama, te da će biti vremena za političke borbe. Na pitanje ima li odgovornosti političara za politikantstvo, Jandroković je odgovorio da svako odgovara za ono što kaže.
Predsednik SDP-a, Peđa Grbin danas je ispred vukovarske bolnice komentarisao činjenicu da ove godine Kolonu sećanja predvode pripadnici HOS-a. Meni smeta ustaški pozdrav i oko toga nikad nisam imao nedoumica. Što se tiče HOS-a, naravno da mi ne smetaju oni koji su učestvovali u odbrani Vukovara. Ali kada dolaze ljudi s čudnim brčićima i promovišu nešto drugo, a ne odbranu, o tome trebamo da razgovaramo”, rekao je za N1 i dodao da te i takve osobe ne žele dostojanstveno komemorisanje žrtava, nego žele da se dogodi incident.
Predstavnici Gradske organizacije SDSS Vukovar su juče, u ime porodica čiji su članovi ubijeni ili nestali kao civilne žrtve rata u Vukovaru, položili venac na groblju Aleja u znak sećanja na sve civilne žrtve rata. Venac su položili predsednik ogranka, Srđan Kolar i predsednik ZVO, Dejan Drakulić.
Isplaćivanje sredstava poljoprivrednim proizvođačima, koji su pretrpeli štetu od prirodnih nesreća u 2023. godini na području za koje je proglašeno takvo stanje počelo je juče. Prvi deo isplate u ukupnom iznosu od 19 miliona evra isplaćen je na račun 13 828 korisnika podrške, kojima je šteta u 2023. godini prijavljena u Registru šteta od prirodnih nesreća, zaključno s 31. oktobrom 2023. godine. Pravo na preostali iznos pomoći, u iznosu od 6 miliona evra, korisnici će da ostvare u 2024. godini, nakon provedenog, konačnog obrađivanja podataka o prijavljenim štetama od prirodnih nesreća u 2023. godini iz Registra šteta. Pomoć iz tog Programa dodeljuje se korisnicima koji ispunjavaju uslove Programa u iznosu najviše 50% od ukupno prijavljene štete od prirodnih nepogoda nastalih u 2023. godini u Registru šteta za svakog pojedinog korisnika. Najmanji iznos pomoći po korisniku je 50, a najveći 10 hiljada evra. Ukupan iznos omotnice je 25 miliona evra.