U posebnim okolnostima zbog pandemije koronavirusa, u Vukovaru će danas biti obeležena 29. godišnjica stradanja u ratu, čija je odbrana slomljena 18. novembra 1991. Ulicama grada danas će, u 10,15 časova proći Kolona sećanja,. u kojoj se ove godine, zbog epidemioloških mera potaknutih pandemijom koronavirusa, ne očekuje ni približno toliko učesnika kao prošlih godina.Među onima koji će i ove godine Kolonom sećanja, od vukovarske bolnice do 5,5 kilometara udaljenog Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata, odati počast žrtvi Vukovara biće i predsednik Vlade Andrej Plenković, uz potpredsednike Tomu Medveda i Borisa Miloševića, ministra odbrane Marija Banožića, ministarku regionalnoga razvoja i fondova Evropske unije Natašu Tramišak i ministra rada, penzionog sistema, porodice i socijalne politike Josipa Aladrovića.Program će ove godine biti na županijskoj cesti, a trajaće i kraće nego ranijih godina. Za Kolonu su predviđene grupe po 25 ljudi s razmakom od 50 metara, a brigu o tome trebalo bi da vodi više od 200 covid-redara. Pripremljeno je 13 i po hiljada maski, dezinficijensi i ostalo, međutim, koliko će ljudi na kraju doći, nije poznato. Preporuka je 500 ljudi, a procene govore 5.000 do 10.000 ljudi. Premijer Plenković u Vukovar je stigao juče te je sinoć učestvovao u tradicionalnom večernjem spomenu ispred vukovarske bolnice.
Predsednik Vlade Andrej Plenković obišao je juče u Vukovaru pogone “Borova” poručivši kako će Vlada i dalje pomagati toj firmi u većinskom državnom vlasništvu. “‘Borovo’ danas ima 600 zaposlenih i nastoje biti kvalitetni sa svojim proizvodnim asortimanom. Dogodine će biti 90 godina ‘Borova’ i čestitamo na tome upravi i zaposlenima”, rekao je premijer Plenković nakon što se zadržao u razgovoru s predsednicom Uprave “Borova” Gordanom Odor u čijoj pratnji je i obišao pogone Borova.
Hrvatski naučnik Ivan Đikić upozorio je juče da je situacija u Hrvatskoj i u svetu kritična zbog virusne pandemije te apelovao da se odustane od masovnog okupljanja u Vukovaru. Iako svestan da se potreba za odavanjem počasti stradalima u ratu ne smanjuje i u kriznim danima opterećenim opasnošću od širenja virusne pandemije, Đikić je istakao da se ona mora usaglasiti sa zaštitom zdravlja i života građana Vukovara i Škabrnje. “Zato, kao naučnik, koji je dobro upoznat s opasnošću ovog virusa, a i činjenicom da je u Hrvatskoj trenutno veliki broj zaraženih ljudi koji nekontrolisano šire virus, pozivam sve građane RH da proslavu ovogodišnje Kolone sećanja provedu u okrilju svojih kuća”, napisao je Đikić u svom apelu. Posebni apel uputio je svim političarima i javnim radnicima u Hrvatskoj.
Dr. Ivana Šmit, predsednica Hrvatskog udruženja bolničkih lekara (HUBOL),smatra da bi trebalo penalizovati one osobe koje ne nose zaštitne maske.”Srednje škole bi na dve do četiri nedelje trebale da imaju online nastavu. Noćne klubove i barove svakako treba staviti pod strogu kontrolu, masovno rade ilegalno. Kafićima i restoranima trebalo bi subvencionisati najmove terasa i sufinansirati grejače za terase ili troškove struje, kako bi se što manje boravilo u zatvorenim prostorima već da se može popiti kafa gde vazduh cirkuliše. Treba ograničiti i rad verskih objekata jer to su mesta gde se ljudi apsolutno ne pridržavaju mera, ni maske ni razmaka, hrpa infekcija krenula je s misa. To nije popularno reći u Hrvatskoj, ali o tome treba govoriti jer virus se širi nesmetano. Mise bi se mogle služiti online ili bi se, kao u petrinjskoj crkvi mogli staviti vanjski zvučnici gdje je to moguće, istovremeno možda i pojačati verski program na TV-u da se to kompenzuje. Postoji ceo niz mera, koja ne šteti ekonomski, a napravio bi se nekakav minilockdown odnosno pravila ponašanja”, navela je dr. Šmit.
Sindikat i Matica penzionera Hrvatske zatražili su juče izmenu zakona prema kojima dedovi i bake moraju da plaćaju uzdržavanje unucima, ističući da država time teret uzdržavanja prebacuje sa sebe na leđa baka i dedova, često penzionera na rubu siromaštva. Pravnom savetovalištu Sindikata pezionera Hrvatske obraćaju se sve više penzioneri i druge starije osobe, odnosno bake i dedovi, žaleći se na institut uzdržavanja unučadi, koji je uveden Porodičnim zakonom 2014. godine”, navodi se u dopisu SUH-a i MUH-a.U njemu od Ministarstva pravosuđa i uprave te Ministarstva rada, penzionog sistema, porodice i socijalne politike zatražili izmenu Porodičnog zakona , Zakona o privremenom uzdržavanju te Ovršnog zakona, kako bi se postiglo pravednije zakonsko rešenje u porodičnim odnosima.Smatraju neophodnim hitno osnivanje državnog alimentacijskog fonda, koji bi se aktivirao u slučajevima kada roditelj zbog gubitka posla ili bolesti nije u mogućnosti da podmiruje finansijske obaveze prema detetu određene pravomoćnom sudskom odlukom, a kojim bi bili razrađeni i kriterijumi za dedove i bake, koji opravdano nisu u mogućnosti da preuzmu obavezu uzdržavanja unuka.