Zamenik župana Vukovarsko-sremske županije iz reda srpske zajednice Srđan Jeremić juče je održao sastanak sa predstavnicima Ministarstva nauke i obrazovanja na temu stanja i perspektiva manjinskog obrazovanja na području naše županije. Ispred Ministarstva na sastanku su prisustvovali načelnik Uprave za nacionalne manjine Nandor Čapo i načelnik sektora za obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina Milan Vukelić, a zamenik Jeremić je naglasio da su ovakvi sastanci bitni za očuvanje modela obrazovanja na manjinskim jezicima, što je preduslov za očuvanje nacionalnog identiteta. Naglasio je da je u našoj županiji 6 osnovnih škola koje nastavu provode isključivo po modelu A te da ima oko 1500 učenika osnovnih i oko 500 učenika srednjih škola koji nastavu pohađaju na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu.
Završna konferencija projekta „Izrada projektno-tehničke dokumentacije Panonskog centra za primenjivanje digitalnih tehnologija“ održana je juče u Vinkovcima. Direktorka Razvojne agencije Vukovarsko-sremske županije Zrinka Čobanković je u uvodnom delu istakla da poljoprivreda, kao strateški sektor, svojom privrednom ulogom pridonosi održivom razvoju Vukovarsko-sremske županije. „Ovo je jedan od strateških projekata i od velikog je značaja za Vukovarsko-sremsku županiju jer je uključen u Dodatak II Razvojnom sporazumu za područje Slavonije, Baranje i Srema projekat Panonskog centra za primenjivanje digitalnih tehnologija. U novoj finansijskoj perspektivi Evropske unije naglasak je na zelenoj i digitalnoj transformaciji što je srž ideje ovog Centra”, rekla je Čobanković dodavši da će naglasak biti na istraživanjima koja se odnose na implementaciju novih tehnologija u poljoprivrednoj proizvodnji, šumarstvu, vodno-komunalnoj privredi, zaštiti životne sredine te biotehnološkom sektoru. Istraživanja koja će se provoditi u Centru će biti nezavisna, a rezultati istih biće dostupni svima, napomenula je Čobanković.
Sindikalni čelnici Mladen Novosel i Krešimir Sever ocenili su juče da su Vladine mere za ublažavanje troškova poskupljenja energenata sveobuhvatne i imaće za rezultat blaži udar na novčanike građana, penzionera, socijalno ugroženih te preduzetnika i privrede. Predsednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel rekao je da su s premijerom Andrejem Plenkovićem održali sastanak pre predstavljanja mera, na kojem su uz sindikalisti učestvovali predstavnici penzionerskih udruženja i poslodavaca. Mere su sveobuhvatne, kao što su sindikati tražili, one predviđaju pomoć socijalno najugroženijim građanima i preduzetnicima, odnosno privredi. U najvećem delu finansijske mere idu kroz smanjenje PDV-a, poreznog rasterećenja na struju, gas i neke prehrambene proizvode”, izjavio je Novosel Hini. Predsednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever rekao je da smatra da će mere uštedeti novac građanima, penzionerima i preduzetnicima.
Sve nezaposlene osobe koje nisu prijavljene na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje mogle bi ostati bez zdravstvenog osiguranja. Naime, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, u sklopu čišćenja registra priprema zakonske izmene kojima će vratiti odredbu po kojoj nezaposlena osoba stiče zdravstveno osiguranje samo ako je prijavljena na biro rada, što znači da bi se u narednom periodu na HZZ moglo prijaviti još 100 hiljada ljudi, nezaposlenih koji ne traže posao preko biroa, jer će u suprotnom ostati bez zdravstvenog, piše Jutarnji. HZZO je već potpisao ugovor o informatičkoj povezanosti sa biroom rada da bi mogao automatski kontrolisati ko je, a ko nije prijavljen na birou, a takve ugovore ima i s MUP-om i Poreznom upravom. Svrha je očistiti registar osiguranh od oko 300 hiljada ljudi, za koliko ih se procenjuje da nemaju pravo na zdravstveno osiguranje u Hrvatskoj.
Spomenik žrtvama ustaškog režima, Jevrejima i Srbima iz vremena NDH, izgrađen je u Zagrebu za vreme mandata bivšeg gradonačelnika Milana Bandića, ali još nije otkriven. Oko spomenika postoji i problem njegovog imena, Jevrejska zajednica traži da to bude spomenik žrtvama iz NDH, a ne spomenik žrtvama Holokausta, što je bila ideja onih koji su ga inicirali. Jevrejska zajednica je više puta protestovala zbog tog “zvaničnog” naziva, tvrdeći da spomenik Holokaustu treba da bude u Berlinu, a ne Zagrebu, a nije još dogovoreno ni šta će da piše na tabli uz spomenik, pišu beogradske Večernje novosti. Predsednik Jevrejske opštine Zagreb Ognjen Kraus uporno traži da naziv bude “spomenik žrtvama ustaškog terora ili žrtvama NDH”, obrazlažući to činjenicom da je u NDH režim sistemski ubijao Jevreje, Srbe, Rome, kao i sve druge neprijatelje marionetske države. “Jevrejska zajednica ne može da prihvati spomenik za šest miliona Jevreja ubijenih u svetu kao da se to događalo negde drugde”, smatra Kraus. I mnogi istoričari se slažu da nema nikakvog smisla da zagrebački spomenik ima uopšten naziv, kao da zločina nije bilo baš tu, na zagrebačkoj železničkoj stanici, odakle su ljudi prevoženi u logore, gde su ubijani. Spomenik mora jasno ukazati, tvrde istoričari, da je ustaški režim sprovodio genocid i masovne zločine. Predstavnici srpske zajednice u Hrvatskoj, za sada, ćute, pišu Večernje novosti i dodaju da je zamrla i inicijativa koju je vodio Ognjen Kraus u ime Jevreja u Hrvatskoj da se zakonski onemogući javno isticanje ustaškog pozdrava “Za dom spremni”, jer u proteklih šest meseci, kako je krenula inicijativa, nijednog sastanka u hrvatskoj vladi na tu temu nije bilo.