U Rimu je juče, nakon duge i teške bolesti, u 54. godini preminuo poznati srpski fudbaler Siniša Mihajlović. Rođen je 20. februara 1969. godine u Vukovaru, gde je i počeo karijeru, u fudbalskom klubu Borovo, da bi kasnije igrao za Vojvodinu, a potom i Crvenu zvezdu, sa kojom je 1991. osvojio titulu Kupa evropskih šampiona i Interkontinentalni kup. Karijeru je nakon toga nastavio u Italiji, gde je igrao za Romu, Sampdoriju, Lacio i Inter, u kojem je i završio klupsku karijeru, 2006. godine. Za seniorsku reprezentaciju Jugoslavije debitovao je 1991. godine, i u reprezentativnom dresu je igrao 63 puta te postigao 10 golova. Nakon što je prestao igrati, Siniša Mihajlović se posvetio trenerskoj karijeri te je vodio više talijanskih klubova, a dve godine je bio i selektor fudbalske reprezentacije Srbije. U julu 2019. Siniša Mihajlović je javnosti otkrio da boluje od akutne leukemije. Iako je posle runde lečenja bio objavio da je pobedio bolest, ona se u martu ove godine vratila. Nakon vesti o smrti ovog velikog fudbalera i trenera, od njega su se oprostili brojni talijanski i srpski klubovi, a FK Crvena zvezda je objavio da je otvorio i knjigu žalosti u svom Muzeju u koju se svi ožalošćeni danas mogu upisati, a za sutra je najavljena komemoracija. Od Siniše Mihajlovića se sinoć oprostila i grupa građana Vukovara, koji su zapalili sveće na stadionu FK Vukovar 1991, koji je nekada bio stadion FK Borovo i gde je najveći vukovarski sportista počeo svoju karijeru. Mihajlović će biti sahranjen u ponedeljak u Rimu, objavila je njegova porodica.
Hrvatska ipak neće na svom području obučavati ukrajinske vojnike, odlučili su juče saborski zastupnici jer za tu odluku nije glasala potrebna dvotrećinska većina, odnosno 101 zastupnik. Nakon dve nedelje konsultacija vladajući nisu uspeli da sakupe potreban 101 glas za donošenje Odluke o učestvovanju Hrvatske u misiji EU za vojnu pomoć za podršku Ukrajini – EUMAM. Za učestvovanje u misiji je bilo 97 zastupnika, a 10 protiv. “Za” je glasala parlamentarna većina koja iznosi 77 zastupnika, a uz njih, kako su ranije i najavili, troje zastupnika IDS-a. Socijaldemokrati su sve do trenutka glasanja skrivali kako će se izjasniti, a na kraju, od ukupno 18 zastupnika 16 je bilo prisutno, a “za” je glasalo njih 15, dok je protiv iz tog Kluba jedino bio Franko Vidović, predsjednik Odbora za odbranu, koji se i ranije protivio toj misiji. Odluku su podržali i Zlatko Hasanbegović iz Kluba Domovinskog pokreta te Milan Vrkljan iz Kluba za Pravednu Hrvatsku. Protiv se izjasnilo deset zastupnika – pet iz Kluba Domovinskog pokreta, predvođeni Ivanom Penavom, iz Hrvatskih suverenista Marijan Pavliček i Željko Sačić, te Ružica Vukovac iz Za pravednu Hrvatsku, kao i Krešo Beljak i Željko Lenart iz Kluba HSS-a i Radničke fronte. U glasanje o obučavanju ukrajinskih vojnika u sklopu misije EUMAM nisu se, kako su ranije i najavili, uključili klubovi SDP-a, Mosta, Zeleno-levog bloka, Centra i Glasa.
Izložbom fotografija i predstavljanjem publikacije obeleženo je 100 godina Hrvatskog doma u Vukovaru. Zgrada Hrvatskog doma svečano je otvorena 9. jula 1922.godine, nakon samo godinu dana građenja koju su osigurali građani Vukovara svojim novčanim prilozima. Kroz stotinu godina postojanja zgrada je pretrpela brojne modifikacije, razaranja u poslednjem ratu i menjanja imena, a od 22. novembra 2007.godine potpuno je obnovljena i sedište je Javne ustanove u kulturi Hrvatski dom Vukovar. „Ove godine obeležavamo dvostruku godišnjicu, 100 godina od prvog otvorenja Hrvatskog doma i 15 godina od otvorenja obnovljene zgrade koja je uništena u ratu. Koliko je Hrvatski dom značio za građane svih ovih 100 godina, pokušali smo da prikažemo kroz izložbu fotografija i publikaciju „100 godina Hrvatskog doma u Vukovaru” koju sada predstavljamo”, istakla je direktorka ove ustanove Ivanka Miličić. Svečanosti je uz brojne predstavnike društvenog i kulturnog života Vukovara i okoline, u ime Grada Vukovara prisustvovao i zamenik gradonačelnika Filip Sušac.
U organizaciji Sportskog moto kluba Golubica Vukovar te u saradnji s Gradom Vukovarom, juče su se, po 14. puta, provozali Vukovarski motomrazovi, s ciljem uveseljavanja najmlađih građana Vukovara, a posebno onih kojima je najpotrebnije. Moto humanitarci su na ovaj poseban i simboličan način darovali Udruženje za osobe s intelektualnim oštećenjem Golubica, Udruženje Vukovarski leptirići, posebno razredno odelenje OŠ Blago Zadro, OŠ Josip Matoš, Udruženja Vukovarske iskrice i Ko se boji sutra još? te decu iz Bogdanovaca, a ispred Gradske uprave Vukovara dočekao ih je zamenik gradonačelnika Filip Sušac koji im je zahvalilo na humanitarnoj gesti za male Vukovarčane. Predsednik Sportskog moto kluba Golubica Vukovar Nenad Barinić je rekao da su posebno ponosni jer su ove godine pripremili više od 300 paketića za decu s teškoćama u razvoju.
Agencija za elektronske medije juče je predstavila projekat “Uspostavljanje proveravanja medijskih činjenica i sistema javnog objavljivanja podataka”, vredan 45 miliona kuna, sa ciljem jačanja otpornosti društva na dezinformacije i kvalitete novinarstva i izveštavanja. Potpredsednica Evropske komisije za demokratiju i demografiju Dubravka Šuica je rekla da je ovaj projekat velik iskorak za Hrvatsku u daljnjem razvoju demokratije i slobode medija na čemu, kako je naglasila, insistira i Evropska komisija. Ministarka kulture i medija Nina Obuljen Koržinek istakla je da je projekat na inicijativu ministarstva unesen u Nacionalni plan oporavka i otpornosti, a provešće ga AEM u saradnji s brojnim partnerima. ”Reč je o 45 miliona kuna namenjenih borbi protiv lažnih informacija i uspostavljanje proveravanja činjenica te pet miliona kuna iz kojih ćemo finansirati sistem javnog objavljivanja vlasništva i drugih podataka o medijima”’, rekla je ministarka i naglasila da je tema borbe protiv dezinformacija, odnosno poticanja profesionalnog novinarstva, tema svih evropskih država i evropske demokratije, a ovaj je projekat u EU prepoznat kao jedan od najinovativnijih. Problem lažnih vesti je ogroman, istakla je Obuljen Koržinek, a to je sve izraženije u trenucima krize – od pandemije covida do ruskih sistema koji plasiraju dezinformacije o ratu u Ukrajini.