Potrošačke cene u Hrvatskoj su u oktobru porasle za 13,2 odsto na godišnjem nivou, tako da je inflacija dostigla nov najviši nivo od kada Državni zavod za statistiku vodi te podatke. Najviša međugodišnja stopa inflacije u Hrvatskoj do danas je bila ona zabeležena u septembru od 12,8 procenata. Cene dobara i usluga za ličnu potrošnju porasle su i na mesečnom nivou za 1,3 odsto. Prema podacima Zavoda, od početka godine do kraja oktobra inflacija je povećana za 9,4 procenta u odnosu na isti period prošle godine. Najveći godišnji porast potrošačkih cena u oktobru je zabeležen u grupi hrana i bezalkoholna pića, za 19,7 odsto.
Nakon što je predsednik Hrvatske Zoran Milanović više puta ponovio da neće da da saglasnost o obučavanju ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj, ministar spoljnih poslova Gordan Grlić Radman je to potvrdio. “Ono što Hrvatska može da ponudi to će da ponudi. Da li je to i obučavanje ukrajinskih vojnika na našoj teritoriji? Ne, to će biti na teritoriji nekih drugih zemalja članica koje su se ponudile. Međutim, to se još razmatra, gde će to biti”, rekao je Grlić Radman u razgovoru za RTL Danas.
Hrvatski sabor danas će da raspravlja o novom Zakonu o strateškim robnim rezervama koje se stvaraju zbog osiguravanja osnovnog snabdevanja stanovništva u doba rata ili neposredne ugroženosti, u slučaju velikih prirodnih nepogoda i ekoloških katastrofa. Čine ih poljoprivredni, prehrambeni i neprehrambeni proizvodi te lekovi, vakcine, protivotrovi, medicinski proizvodi, medicinski materijal i zaštitna oprema koji su neophodni za život ljudi. Spisak robe koja čini robne rezerve određuje se Bilansom strateških robnih rezerva te se u njoj određuje vrsta, naziv i količina robe u rezervama kao i njihov teritorijalni razmeštaj, a donosi je hrvatska Vlada na predlog Ministarstva privrede. Vlada je do sada imala obavezu revidirati Bilansu jednom u tri godine, a u novom zakonu uređeno je da će to biti svake godine.
U Hrvatskoj je u prošloj godini na odlagališta odloženo 58 odsto komunalnog otpada, upozorio je juče na završnoj konferenciji dvogodišnjeg projekta „Primenjivanje koncepta kružne privrede u upravljanju otpadom“ državni sekretar u Ministarstvu privrede i održivog razvoja Mile Horvat i dodao da su ciljevi koji se moraju postići do 2035. godine smanjenje odlaganja otpada na odlagališta sa 58 na 10 odsto te povećanje recikliranja sa 31 na 65 odsto. Cilj projekta je bio pružanje podrške Hrvatskoj u prelasku na kružnu privredu, a naglasak je bio na održivom upravljanju građevinskim otpadom, koje je Ministarstvo odabralo kao prioritetnu kategoriju otpada, pre svega zbog njegovog velikog materijalnog i ugljeničkog otiska, ali i socio-ekonomske vrednosti. Ta je odluka potaknuta sa dva razorna zemljotresa i velikim količinama građevinskog otpada. Identifikovana su još tri prioritetna sektora koja bi mogla da imaju najviše koristi od primenjivanja kružnih rešenja, a to su plastika, hrana i tekstil. Na završnoj konferenciji projekta je naglašeno da Hrvatska godišnje proizvede oko šest miliona tona otpada, što je prosečno oko 1,5 tona po osobi godišnje, a većina dolazi od građevinskog sektora i domaćinstava.
Državni sekretar Tugomir Majdak je učestvovao na 16. radnom sastanku ministara poljoprivrede zemalja Jugoistočne Evrope u Budvi. Teme sastanka bile su približavanje zemalja kandidata i potencijalnih kandidata zemalja Jugoistočne Evrope u poljoprivredi i ruralnom razvoju, regionalna saradnja i napredak u regionu i Zeleni plan za Zapadni Balkan, a razgovaralo se i o rezultatima Foruma poljoprivredne politike 2022. Majdak je rekao da su brojne politike, uključujući poljoprivrednu, pod uticajem ciljeva Zelenog plana Evropske unije, a trenutno su na nivou Unije u toku rasprave o zakonskim predlozima osnovanim na Zelenom planu, kao što su uredba o održivoj upotrebi pesticida, nove obaveze u pogledu emisija stakleničkih gasova u poljoprivredi i smanjenje onečišćenja iz stočarske proizvodnje. „Prošle nedelje je Evropska komisija je objavila saopštenje o đubrivima, u kojem se predlažu mere za smanjenje zavisnosti o uvozu, uključujući promovisanje korištenja ekološki prihvatljivijih đubriva. „S druge strane, uz puno poštovanje klimatskih ciljeva i ciljeva zaštite životne sredine, moramo da budemo realni. Ključno je pronaći način da se proizvodnja hrane održi na primerenom nivou, očuva poljoprivredni sektor, a našim ruralnim stanovnicima omogućimo očekivanu kvalitetu života. Bez toga, ne samo da nećemo moći osigurati snabdevanje hranom, već će to imati i negativan uticaj na postizanje naših klimatskih ciljeva i ambicija”, rekao je državni sekretar Majdak.
HDZ-ovi zastupnici juče su u Saboru hvalili izmene Zakona o OPG-u, ističući da će doneti dobro OPG-ovima i uneti više reda, dok opozicija tvrdi da ni jedna članica Evropske unije nema takav zakon i da se OPG-ovima nameću nova opterećenja. SDP zakon smatra nepotrebnim, njime se OPG-ovima nameću nova administrativna i finansijska opterećenja, rekla Martina Vlašić Iljkić, upozoravajući na izumiranje hrvatskih sela. U 192 sela nema ni jednog stanovnika, a njih 541 je na pragu potpunog izumiranja, a umesto da radi na revitalizaciji sela, Ministarstvo poljoprivrede predlaže nove zakone koji ubrzavaju njihovo napuštanje, a jedan od takvih je i Zakon o OPG-ima, poručila je Vlašić Iljkić. Ružica Vukovac iz stranke Za pravednu Hrvatsku je rekla da na nivou Evropske unije ne postoji zakon o OPG-u, da našoj poljoprivredi ne treba još više regulative, nego stvarna podrške. Željko Lenart iz HSS-a je upozorio da su u poslednje vreme višestruko poskupeli i zemljište i mašine i repro materijal, a smanjila se zarada poljoprivrednika, dok je Marin Miletić iz Mosta rekao da Hrvatsku treba brendirati kao zelenu oazu, zemlju kvalitetne hrane i vrhunskog turizma, što je, s obzirom na 170 hiljada OPG-ova, moguće. Iz HDZ-a su poručili da će predložene izmene Zakona o OPG-u, kojima se omogućuje njihovo jednostavnije osnivanje, propisuju uslovi za prodaju putem web shopa i za dopunske delatnosti, doneti dobro OPG-ovima i uneti više reda.