U poslednja 24 časa u Hrvatskoj je zabeleženo 1096 novih slučajeva zaraze koronavirusom, 475 je novooporavljenih, a deset osoba je preminulo, saopštio je danas Nacionalni štab civilne zaštite. Među njima je 530 pacijenata na bolničkom lečenju, a od toga je na respiratoru 28 pacijenata. U samoizolaciji je trenutno 20389 osoba. Od početka zaraze u Hrvatskoj do danas, zabeleženo je 24 761 osoba zaražena novim koronavirusom, od kojih je 355 preminulo, oporavilo se 19 562 osoba, od toga 475 u poslednja 24 časa. Do danas je ukupno testirano 392 052 osoba, od toga 6980 u poslednja 24 časa.
U Vukovarsko-sremskoj županiji je u poslednja 24 časa evidentirana 31 nova pozitivna osoba na COVID-19, od kojih je najveći broj, njih 10 iz Vinkovaca, a dve osobe su iz Vukovara. Uz spomenute gradove, zaraženih ima u manjem broju u još 16 mesta naše županije. Preminulih osoba nema. Od početka epidemije, ukupan broj obolelih osoba je 1216, od kojih je 1018 izlečeno, a 19 je preminulo. Trenutno je u županiji 26 osoba hospitalizovano zbog COVID-19 bolesti. U protekla 24 časa testirano je 165 osoba, pa je ukupan broj testiranih do sada 14 235. U samoizolaciji se nalaze 904 osobe. Od ukupnog broja pozitivnih u Vukovarsko-sremskoj županiji, pozitivno je 16 radnika iz sistema zdravstva (4 lekara i 12 medicinskih sestara/tehničara).U samoizolaciji je 35 zdravstvenih radnika. Iz sistema obrazovanja ukupno je obolelo 5 nastavnika i 17 učenika, dok je u samoizolaciji 17 nastavnika i 269 učenika.
Saborski klubovi pohvalili su juče institut besplatne pravne pomoći, a deo njih ocenio da četiri miliona kuna, koliko se godišnje izdvaja za besplatnu pravnu pomoć, nije dovoljno i da bi iznos trebalo povećati. Svrha te pomoći je osigurati jednakost svih pred zakonom, pristup sudu i drugim javnopravnim telima, te efikasnu pravnu zaštitu socijalno i ekonomski najpotrebnijoj grupi građana. Najčešći korisnici besplatne pomoći su penzioneri, zaposleni na minimalcu, nezaposleni i osobe s invaliditetom, svi koji ne mogu platiti advokata da im napiše prigovor kad im HEP isključi struju ili kada razvedena majka traži alimentaciju, istakla je, između ostalog, Dragana Jeckov (SDSS) u raspravi o Izveštaju o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć i trošenju sredstava u prošloj godini. Prenosi i kako se pružaoci pomoći žale da su im sredstva nedovoljna, jer na korisnika primarne pomoći potroše po 92 kune, a na sekundarne 324 kune. Pohvalno je da se sredstva, u poslednje dve godine, isplaćuju na vreme, rekla je Jeckov.
Dugoočekivani Zakon o civilnim žrtvama rata napokon je napisan – njegov nacrt predloga upravo je u javnoj raspravi, a Sabor bi ga trebao doneti do kraja godine, piše Večernji list. Prava civilnih žrtava rata dosad su bila regulisana Zakonom o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, međutim, uprkos brojnim izmenama, njim nisu bili obuhvaćeni sve civilne žrtve niti su prava bila prilagođena potrebama te populacije. Zato će ovim jedinstvenim zakonom na jednom mestu biti regulisana njihova prava. Prema novom zakonu, priznavanje statusa civilnog invalida rata moći će se tražiti na osnovu oštećenja organizma nastalog zbog bolesti povezane s ratom, biće omogućeno korištenje porodične invalidnine članovima porodice, koji to dosad nisu mogli zbog penzije, radnog odnosa, registrovanog obrta ili dobne granice, a članovi porodica nestalih civila u ratu, koji još nisu proglašeni umrlima moći će da ostvare prava i pre proglašenja nestale osobe umrlom.Svi oni na koje se taj zakon odnosi mogu da ostvare novčanu nadoknadu od 114 do 3 824 kune.Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved rekao je da je ovaj zakon dug države i društva prema nevinim žrtvama rata.
Drugi po redu Sajam knjiga nacionalnih manjina Vukovarsko- sremske županije održan je danas u vukovarskom hotelu Lav, a izdavaštvo manjina prezentovano je u okviru Meseca hrvatske knjige 2020. Organizator ovogodišnjeg sajma bio je Savez Rusina Republike Hrvatske, a saorganizator Veće rusinske nacionalne manjine VSŽ, pod pokroviteljstvom Saveta za nacionalne manjine Republike Hrvatske. Cilj Sajma izdavaštva nacionalnih manjina je upoznavanje šire javnosti s izdavačkom informativnom delatnošću manjina, koje su organizovane u manjinska Veća ili predstavnike manjina. Danas su svoje izdavaštvo predstavili predstavnici rusinske, srpske, ukrajinske i slovačke nacionalne manjine. Dubravka Rašljanin, predsednica Saveza Rusina RH naglasila je osnovne ciljeve ovakvih događaja, a jedan od glavnih je negiranje percepcije dela javnosti da nacionalne finansira Savet za nacionalne manjine, a oni rade „ko zna šta”. U tim delima pišemo o svemu onome što je značajno za nacionalne manjine odnosno očuvanje njihovog nacionalnog identiteta, rekla je Rašljanin.