Prema novom Zakonu o logopedskoj delatnosti, na koji ova struka čeka već 20 godina, logopedsku terapiju moći će da obavljaju samo magistri logopedije, a ne profesori hrvatskog jezika, fonetičari i drugi stručnjaci za jezik, koji su to do sada radili. S ciljem podizanja kvaliteta nivoa ove vrste delatnosti, logopedi će da dobiju svoju strukovnu komoru, licence i obavezu stručnog usavršavanja. Do sada je zbog nedostatka logopeda postalo opšteprihvaćeno da se ovom oblasti bave oni koji nemaju kompetencije za rešavanje jezičkih i govornih poremećaja,a koje može da leči samo magistar fonetike, upozorila je Draženka Blaži, profesorka na Edukacijsko-rehabilitacionom fakultetu u Zagrebu i člana radne grupe za izradu novog zakona. Upravo zbog navedenih razloga, logopedi u Hrvatskoj zahtevaju da se to područje reguliše zakonom kojim će da bude uređeno ko sme da provodi terapiju, koje kompetencije i opremu mora da poseduje i kako se mora stručno usavršavati, kao i uslovi prostora i opreme logopedskog kabineta, poručila je Blaži. Naglasila je da u javnom zdravstvu trenutno ne postoje standardizovani testovi bez kojih se ne može proceniti nivo jezičkog znanja i razumevanja pacijenta.
Humanitarni turnir u basketu 3×3, na kojem su prikupljana sredstva za pomoć u lečenju dečaka Miloša Vidovića iz Bobote, održan je 14. septembra u Sportskoj dvorani u Boboti. Organizatori turnira bili su Crkvena opština trpinjska i Opštine Trpinja. Paroh trpinjski, doktor Marko Šukunda izrazio je zadovoljstvo odazivom na turnir, jer se na isti prijavilo 23 ekipe sa područja nekoliko županija te jedna ekipa iz Šida.Drago nam je što su svi dali svoj doprinos u prikupljanju donacija za lečenje dečaka Miloša. Negujući zdrav duh, sabrali smo se da kroz zajednički trud i molitvu doprinesemo u pomoći Milošu u njegovoj borbi s bolešću. Naš glas je doprineo do srca dobrih ljudi- zaključio je Šukunda istakavši da je jako malo potrebno da se kod ljudi podstakne humanost za pomoć onima kojima je najpotrebnija, a u ovom slučaj to je 15-togodišnji dečak, koji se dbe godine bori sa sarkomom zdelice i koji je nakon zračenja zdelice i pluća trenutno stabilno, ali mu predstoji daljnja rehabilitacija te kontrole u Zagrebu i Austriji, gde je i operisan.
Veće srpske nacionalne manjine u Opštini Borovo organizovalo je na mesnom groblju parastos za žrtve rata od 1991. do 1996. godine. Na spomenik koji je podignut 2011. godine uklesana su imena 54 žrtve Borova, a članovi porodica poginulih meštana i predstavnici srpske zajednice zapalili su sveće i položili vence. Žrtva je žrtva, ne treba da se delimo na naše i njihove, sve žrtve trebaju da budu jednake i treba insistirati da se ubrzaju procesi identifikacija, kako bi svako ko je izgubio bližnjeg, mogao da ih dostojno sahrani odnosno ima mesto na kojem može da im zapali sveću, rekao je Slavoljub Lazić, potpredsednik Veća srpske nacionalne manjine u opštini Borovo. Trebamo se sećati svih žrtava, ali gledati zdravo na buduća vremena, gradeći mir i toleranciju, zajednički život sa svima onima koji žele dobro, razmišljajući o unapređenju međusobnih odnosa, rekao je načelnik opštine Borovo Zoran Baćanović. Pomen stradalim meštanima Borova služili su borovski sveštenik, jerej Dragan Serdar i đakon Zdravko Bošković. Vence su, pored porodica stradalih, Veća srpske nacionalne manjine u Opštini Borovo i Opštine Borovo, između ostalih, položile i delegacije Zajedničkog veća opština, SDSS-a, VSNM Vukovarsko-sremske županije i Grada Vukovara, Udruženje antifašističkih boraca i antifašista opštine Borovo, Udruženje penzionera Borovo, Dobrovoljnog vatrogasnog društva Borovo.
Besedom o Branku Radičeviću i etno sajmom na kojem su se prestavila brojna udruženja i sekcije žena, juče su u Parohijskom centru u Vukovaru svečano otvoreni 18. Brankovi dani u Vukovaru, kulturno-duhovna manifestacija u čast prerano preminulog srpskig pesnika, Branka Radičevića. Predsednik Organizacionog odbora, protojerej-stavrofor, Miljen Ilić, starešina hrama Prepodobne matere Paraskeve na Dobroj vodi naglasio je da je ove godine zbog loših vremenskih uslova manifestacija počela na drugoj lokaciji, iako je tendencija da se svake godine održava upravo na Dobroj vodi, mestu gde je Branko Radičević u mladosti dolazio i stvarao neke od svojih najlepših pesama. I ove godine Branko dani će imati nekoliko programskih dana, od integrisanih dana učenika osnovnih i srednjih škola, programa Kroz pesmu i igru, te svečanosti zatvaranja, na kojoj će biti dodeljene nagrade najuspešnijim učenicima, u okviru ovogodišnjeg konkursa literarnog i likovnog stvaralaštva, najavio je otac Miljen.Manifestacija ove godine beleži punoletnost, a obeležavamo još jedan značajan jubilej, a to je 200 godina od rođenja ovog srpskog pesnika, čija je majka bila poreklom iz Vukovara, naglasio je otac Miljen. Besedu o Branku Radičeviću ove godine održala je nastavnica srpskog jezika iz OŠ Dragutin Tadijanović, Danijela Atlagić. Uz brojne poznate činjenice i pesme, Atlagićeva je tokom besede akcenat stavila na svoj doživljaj srpskog pesnika. Na Etno sajmu učestvovala su gotovo sva udruženja i organizacije žena sa našeg područja, a ove godine gošće su bile i članice Udruženja Zlatne ruke iz Bačke Palanke. U muzičkom delu programa učestvovali su članovi Tamburaškog sastava Vučedolski zvuci sa solistima. Manifestacija će svečano biti zatvorena 29. septembra.
U organizaciji Odbora za kulturu i sport Zajedničkog veća opština Vukovar, održana je proteklog vikenda Deveta škola folklora, a ove godine domaćinstvo je pripalo KUD Mladost iz Trpinje, a pod pokroviteljstvom Saveta za nacionalne manjine Vlade RH. Reč je o seminaru koji je osmišljen na način da se igrači KUD-ova istočne Hrvatske edukuju od strane kvalitetnih predavača o očuvanju srpske kulture i tradicije. Za ovogodišnju temu smo odabrali Srem, upravo iz razloga što Zajedničko veće opština ima za cilj da baštini i čuva igre i pesme koje su karakterišu naš prostor, rekao je predsednik Odbora Veljko Maksić i podsetio da su prošle godine bile zastupljene igre Slavonije. Na ovogodišnjem seminaru prisutno je bilo 50-tak učesnika iz KUD- ova sa područja na kojem deluje ZVO, rekao je Maksić izrazivši zadovoljstvo što ima dosta mladih koji su zainteresovani za ovu tematiku. Dajana Kostić koja iza sebe ima godine iskustva, rada i istraživanja o kojima rado priča u svojoj knjizi ,,Što je Srema i okolo Srema’’ po prvi put bila je predavač na ovom seminaru. Istakla je da svako KUD koje deluje na ovim prostorima treba na svom repertoaru da ima igre svoga područja. Govoreći o Sremu između ostalog poručila je da ne trebamo da se stidimo odakle dolazimo, nego da da budemo ponosni i da čuvamo tradiciju, jer ako to mi ne budemo radili, nećemo imati šta ostaviti svojoj deci.