Očekivani rast hrvatske privrede za ovu godinu nije se promenio u odnosu na objavu iz juna Hrvatske narodne banke i iznosi 2.9 odsto, ali sadašnja kretanja, upućuju na jačanje negativnih rizika, saopšteno je juče iz centralne banke. “Nakon što je privredna aktivnost u prvoj polovini ove godine nastavila da ravnomerno snažno raste, podržana snažnim prilivom turista i rastom lične potrošnje te, u manjoj meri, investicija, u nastavku godine rast bi mogao da oslabi”, navodi se u makroekonomskom izveštaju HNB-a. S druge strane, investiciona bi se aktivnost mogla pojačati zbog očekivanog jačeg korištenja fondova Evropske unije u odnosu na prvo polugodište, smatraju u HNB-u. Rizici za privredni rast i dalje su naglašeni, pri čemu u kratkom roku dominiraju negativni rizici, dok se srednjoročni rizici čine više uravnoteženi.
Agencija Standard & Poor’s potvrdila je danas rejting Hrvatskog BDP -a, procenivši da će privreda ove godine da raste snažnije nego što je to slučaj sa većinom članica evrozone, podupreta turizmom, otpornom potrošnjom i solidnim ulaganjima. “Mogli bismo da poboljšamo rejting u narednih 12 meseci ukoliko bude ekonomska otpornost Hrvatske sačuvana, podupreta produbljivanjem integracije u Evropu i ako se omoguće institucionalna poboljšanja, u pravosuđu, obrazovanju i širem poslovnom okruženju”, saopštili su iz pomenute agencije.
Premijer Andrej Plenković izjavio je juče da su investicije u Osijek i Slavoniju proteklih godina bile u fokusu hrvatske Vlade te da je projekat “Slavonija, Baranja i Srem” dobio svoju konkretizaciju u Osijeku i Osječko-baranjskoj županiji. Najavio je da će se, u kontekstu velikih investicija u zdravstvenoj infrastrukturi, kojih će ukupno biti više od dve milijarde evra, da se osiguraju i sredstva za projekat izgradnje novog osječkog Kliničkog bolničkog centra (KBC) čime će ovaj grad podići nivo zdravstvene usluge za ne samo za ovaj grad, i županiju nego i za ostale Županije.
Porodični biznis ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana, suvlasnika firme Agroproteinka, koja se bavi spaljivanjem životinjskih leševa, našao se u centru pažnje javnosti nakon što se ispostavilo da on, član hrvatske vlade, nije na imovinsku karticu upisao prihode koje mu taj posao donosi. Ministarstvo poljoprivrede, u svom je saopštenju navelo da je od pre neki dan Agroproteinka “jedina u Republici Hrvatskoj koja ima odobreni objekat za preradu nusproizvoda životinjskog porekla za materijal kategorije 1 i 2.”. Dobar deo prihoda Grlić Radmanova kafilerija ostvaruje u poslovima s državom. U posljednjih pet godina Agroproteinka imala je od 20 do 40 odsto prihoda iz državnog budžeta jer je jedina firma koja se bavi tim poslovima a pre šest godina dobila je koncesiju od Ministarstva poljoprivrede za “zbrinjavanje” životinjskih leševa .
Pred Županijskim sudom u Osijeku održana su još tri ročišta u predmetu protiv Vojislava Medića, nekadašnjeg sudije Vojnog suda u Beogradu. Hrvatska ga tereti za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, nakon pada Vukovara 1991. godine. Od devet svedoka tužilaštva, iskaze su dala dvojica. Prvi put odbrana je sudskom veću predstavila svedoke. Među njih devet je i novinarka “Večernjeg lista”. “Naši svedoci su svedoci koji potvrđuju materijalne dokaze koje smo već predali na spis. Mi ne tražimo svedoke koje su svedoci po čuvenju ili koji će prepričati neki događaj, već su aktivni učesnici tih događaja. Predložili smo svedoke koje su sa optuženim radili sve to vreme koje se u optužnici navodi”, rekao je Tomislav Filaković, advokat odbrane. Pre hapšenja u junu prošle godine na hrvatsko-srpskoj granici, Vojislav Medić je godinama obilazio kuću u rodnoj Lici. Uz srpsko, ima i hrvatsko državljanstvo. U nastavku suđenja krajem oktobra ponovo će biti pozvana četiri svedoka tužilaštva koji se do sada nisu odazivali na pozive suda.
Hrvatska je posljednjih nedelja na udaru još jednog snažnog talasa migranata. Najviše ih prolazi kroz Hrvatsku na putu prema zapadu .Zbog sigurnosti, granica se kontroliše kako iz vazduha, tako i sa kopna. Policija patrolira posebnim vozilima namenjenim neprohodnom šumskom terenu. Hrvatska policija, kad govorimo o migracijama, realno objektivno nije ni u jednom trenutku bila narušena s obzirom na to da se gotovo ne beleže krivična dela, a i vrlo je mali broj prekršaja, rekao je Davor Božinović, potpredsednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova. Svi migranti koji dođu u doticaj s policijom moraju se registrovati. Otkako je Hrvatska ušla u schengenski prostor, policija je uspela da odvrati 20 hiljada sekundarnih migranata, saopštio je ministar.