U Zajedničkom veću opština danas je održan sastanak sa predstavnicima Ministarstva nauke i obrazovanja vezan za obrazovanje na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu na području delovanja ove institucije, a predstavnici Ministarstva su zatim sa predsednikom ZVO-a Dejanom Drakulićem i predsednicom Odbora za obrazovanje ZVO-a Milicom Stojanović obišli obnovljenu Osnovnu školu Nikola Andrić, OŠ Borovo, kao najveću školu na našem području te Gimnaziju Vukovar. Drakulić rekao da je na sastanku razgovarano o ulozi ove institucije u obrazovanju po modelu A te o mogućnostima oblicima saradnje za poboljšanje uslova za rad nastavnika koji predaju po modelu A. Direktorka Agencije za vaspitanje i obrazovanje Dubravka Brezak Stamać je rekla da se danas po prvi puta susrela sa nastavnicima koji predaju po modelu A. Milan Vukelić, načelnik sektora za obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina u Ministarstvu nauke i obrazovanja je istakao da ono finansira udžbenike za učenike svih osnovnih škola, a da je ove godine za manjinsko obrazovanje izdvojeno 5 miliona kuna, od čega 2,5 miliona za udžbenike na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu.
Minimalna plata u Hrvatskoj od iduće bi godine mogla narasti na 4000 kuna neto, odnosno 5000 kuna bruto, sa sadašnjih 3750 kuna neto, međutim, o visini minimalne plate tek će se raspravljati na stručnoj komisiji Ministarstva rada, piše Jutarnji list. Potom će, vlada do kraja oktobra da donese uredbu koja reguliše minimalnu platu. Evropski parlament ove je nedelje usvojio direktivu o minimalnoj plati na nivou Evropske unije, a države članice, nakon što dokument usvoji Veće, moraju da usklade minimalne plate u roku od dve godine. Za sindikate je i to nedovoljno. Njihov će predlog, kako je rekao predsednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever, biti da minimalna plata bude iznad 700 evra.
Potrošačke cene u Hrvatskoj porasle su u avgustu 12,3 odsto u odnosu na isti mesec prošle godine, pa se tako inflacija zadržala na najvišem nivou od kad Državni zavod za statistiku (DZS) vodi te podatke, a najviše je posledica rasta cena goriva i hrane. Cene dobara i usluga za ličnu potrošnju, merene indeksom potrošačkih cena, u avgustu su u odnosu na jul porasle 0,1 odsto, dok su u odnosu na avgust prošle godine skočile 12,3 procenta, pokazao je današnji izveštaj DZS-a.Tako je inflacija od rekordnih 12,3 odsto zabeležena drugi mesec zaredom. To je ujedno već četvrti mesec u konntinuitetu da su potrošačke cene na godišnjem nivou porasle u dvocifrenim stopama.
Nakon stupanja na snagu mera hrvatske Vlade o ograničavanju cena strateških prehrambenih proizvoda, deo trgovaca je tu robu uklonio s polica svojih trgovina opravdavajući se činjenicom da ju je kupio po višim cenama te da je ne planira prodavati po sniženim i tako sebi stvara gubitke. Iako trgovci tvrde da na taj način spašavaju svoj rad i opstanak na tržištu, stvaraju veštačke nestašice osnovnih namirnica. Na taj način nastaje prostor za manipulaciju, unosi se nemir među građane zbog straha od nestašice, a vidljivi rezultati toga su i povećana potražnja za tim namirnicima, nepotrebno stvaranje rezervi, ali i pojava crnog tržišta. To sigurno nije bio cilj Vlade kada je donosila paket mera, koje su građane i privredu trebale da zaštite od rasta cena energenata i hrane. Iz Udruženja potrošača naglašavaju da su cene određenih prehrambenih proizvoda previsoke za građane, posebno penzionere i socijalno ugrožene, te očekuju da u sadašnjoj situaciji svako da svoj doprinos, i proizvođači i trgovci. Kao ilustraciju naveli su da su naišli na slučajeve da se u nekom trgovačkom centru šećer prodaje za 4,90 kuna, dok u drugom kilogram iznosi 7,60 kuna.
Predsednik Domovinskog pokreta Ivan Penava održao je danas u Saboru konferenciju za novinare sa koje je poručio da je afera u Ini primer korupcije koja predstavlja izrazitu opasnost za temelje funkcionisanja zemlje. Posledice su, smatra Penava, vidljive i u padu broja stanovnika. Obratio se hrvatskim građanima i zamolio ih da osveste tu povezanost korupcije na nivo pada broja stanovnika i broja učenika prvih razreda osnovnih škola u Hrvatskoj. Tu situaciju ne može da promeni niko izvana, tu situaciju mogu da promeniti samo građani RH , izlaskom na izbore i kažnjavanjem onih koji su odgovorni za takvo stanje, poručio je predsednik DP-a.
Svetska zdravstvena organizacija (WHO) više ne preporučuje dve covid-19 terapije antitelima jer su ih omikron i poslednje varijante virusa učinili zastarelim. Dve terapije, bile su među prvim lekovima protiv koronavirusa na početku pandemije. Virus je od tada evoluirao i sve više laboratorijskih istraživanja pokazuje da terapije imaju ograničeno delovanje na nove varijante.Stručnjaci WHO-a juče su uputili savet da se te terapije ne koriste, čime su povukli ranije preporuke koje su ih podržavale.