Ministarstvo spoljnih i evropskih poslova (MVEP) danas je potvrdilo smrt hrvatskog humanitarca u Ukrajini, dodajući da njegovoj porodici pružaju konzularnu i druge vrste pomoći. Potvrđujemo informaciju o smrtno stradalom hrvatskom državljaninu, koji je u Ukrajini radio za nevladinu humanitarnu organizaciju“, rečeno je za Hini iz Ministarstva. Konzularna služba Ministarstva, zajedno s Ambasadom u Ukrajini, pruža porodici pomoć, u okviru svojih nadležnosti. Prema pisanju Novog lista, reč je o 29-godišnjem Zagrepčaninu, koji je poginuo u utorak, prilikom eksplozije protivtenkovske mine. Kako navode novine, radio je za udruženje „Za heroje“ iz grada Dnjipra, koje je dostavljalo zavoje i ostalu medicinsku pomoć ukrajinskim borcima.
U julu je raspisan Javni poziv za dodeljivanje bespovratnih sredstava za koji smo u početku planirali 1,1 milion kuna u budžetu Grada Vukovara, ali s obzirom na velik broj pristiglih zahteva, donesena je odluka da se za ovaj poziv osigura dodatnih 1,4 miliona te će ukupan iznos dodeljenih sredstava po ovom pozivu biti 2,5 miliona kuna, navedeno je u saopštenju iz Upravnog odelenja za privredu Grada Vukovara. Podrške vukovarskim privrednicima usmerene su na razvoj postojećih preduzetnika, ali i sufinansiranje troškova energenata čija cena u poslednje vreme raste. Iz Gradske uprave su naveli da veruju da će ovim povećanjem sredstava svi preduzetnici koji su se javili na Javni poziv i zadovoljili uslove ostvariti podršku te da će se još jednom, zajedničkim snagama, očuvati privredna slika Vukovara.
Iz Gradske organizacije HDZ-a su se oglasili saopštenjem za javnost povodom jučerašnje sednice Gradskog veća na kojoj je donesen budžet za narednu godinu, vredan 40 miliona evra, odnosno za više od 200 miliona kuna manji nego za ovu godinu. Iz vukovarskog HDZ-a naglašavaju da ovaj budžet klub većnika HDZ-a nije podržao jer ne doprinosi razvoju, nije socijalan, nema perspektivu i građanima Vukovara ne nudi napredak nego predstavlja kapitulaciju gradske vlasti koja, prema njihovim rečima, više nema snage da upravlja gradskim budžetom. Predložili smo dva amandmana, prvi se odnosi na povećanje sufinansiranja dečjih vrtića iz Budžeta Grada da bi se omogućilo smanjenje cene vrtića za sve korisnike. Kao demografska mera, omogućio bi se besplatan boravak za treće i svako sledeće dete u vrtiću porodicama sa troje i više dece. Drugi amandman se odnosio na penzionere kojima bi se povećala stavka za subvencije gradskog prevoza da bi ponovno karta bila besplatna, ali oba amandmana su odbijena”, navode u saopštenju iz HDZ-a. „Za nas su demografske i socijalne mere velika pomoć u neizvesnim vremenima, a porodicu i penzionere smatramo najranjivijim grupama. Vidimo da grad Vukovar nema senzibiliteta prema tome, a donesenim Budžetom su još manje sredstava izdvojili za njih nego prethodnih godina. Grad Vukovar se odlučio ostati pri svome i ne pružiti pomoć i meru podrške za ranjive grupe, navedeno je između ostalog u saopštenju vukovarskog HDZ-a.
U Srpskom kulturnom centru juče je obeležen Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, koji se u Republici Srbiji i u Republici Srpskoj slavi kao državni praznik. Na obeležavanju se okupio velik broj gostiju iz kulturnog i verskog života srpske zajednice na istoku Hrvatske, a između ostalih, obratio im se i Generalni konzul Republike Srbije u Vukovaru Aleksandar Nakić, koji je istakao značaj ovog praznika, koji se obeležava od prošle godine, a ustanovljen je na godišnjicu proboja Solunskog fronta, jedne od najvećih pobeda srpske vojske. Istoričar i predsednik Odbora za kulturu ZVO-a Veljko Maksić je održao predavanje o razvoju srpske zastave kroz istoriju, istakavši da se ona spominje još u 11. veku, a direktor Srpskog kulturnog centra Srđan Sekulić je pojasnio da je odlučeno da se ovaj praznik obeleži u ovoj ustanovi u kulturi zbog svoje simbolike, jer su jedinstvo i sloboda jedan od ideala srpskog naroda.
Trgovci povlače šećer s polica, a to je njihov odgovor na potez Vlade RH i zamrzavanje cene na 7,99 kuna za kilogram. Priča sa šećerom nije baš jednostavna. Domaća je proizvodnja šećera počela pre 120 godina u Osijeku, na osnovu mogućnosti proizvodnje šećerne repe. Bila je to relativno nova tehnologija u proizvodnji šećera, nastala u srednjoj Evropi, pre svega Češkoj, pa je taj trend došao i u Hrvatsku. Sve hrvatske šećerane bile su energetski neefikasne, posebno virovitička, koja je upravo zbog toga nekoliko puta odlazila u stečaj, podsetio je ekonomski analitičar Damir Novotny.
Pre ulaska u Europsku uniju šećerane su profitirale na izvozu jer je šećer bio na kvotama unutar EU i imao je kudikamo višu cenu nego onaj koji je stizao iz Brazila, gde se proizvodio jeftinije, od šećerne trske. Naše su šećerane, dakle, plivale na talasu visokih cena šećera unutar Evropske unije, dodao je Novotny. Pre godinu i po dana virovitička i osječka šećerana prekinule su proizvodnju, a preživela je samo ona županjska. Tržište šećera u Hrvatskoj zauvek se promijenilo, piše Večernji list, navodeći da će zamrzavanje cene dokrajčiti priču o domaćem šećeru.