Novoizgrađeni granični prelaz Sot na granici sa Hrvatskom, koji bi u vreme sezonskih gužvi i praznika trebao značajno rasteretiti velike prelaze poput Batrovaca i Šida, pušten je u petak u rad, saopštila je je Uprava carina Srbije, javlja HINA. Pored putničkih vozila, prelaz je predviđen je i za autobuse i prazne kamione, a tokom prošle godine koristilo ga je oko 350 hiljada putnika i oko 40 hiljada praznih kamiona koji cirkulišu između dve države. Prelaz Sot sa srpske, a Principovac s hrvatske strane, jedan od devet prelaza između Srbije i Hrvatske, nalazi se kod Šida i, uz granične prelaze Ljuba i Neštin koji su u neposrednoj blizini, predstavlja jednu od alternativa za putovanje između Srbije i Hrvatske. U okviru novog graničnog prelaza Sot sada se nalaze po dve saobraćajne trake na ulazu i izlazu iz Srbije. Građenje je završeno nakon 18 meseci. Prelaz Sot radiće 24 časa i za njega je iz državnog budžeta Srbije izdvojeno oko 1,3 miliona evra, navedeno je u saopštenju.
Predsednik SDSS-a Milorad Pupovac izjavio je juče, nakon predaje izborne liste Državnoj izbornoj komisiji za 12. izbornu jedinicu, da oni koji ga nazivaju etnobiznismenom i na etničkoj mržnji zarađuju političke poene, obmanjuju narod za svoje pravo profiterstvo. Pupovac je, odgovarajući na prozivke Miroslava Škore da je ‘etnobiznismen’, rekao da ko god želi biti etnobiznismen na način na koji je to on, vrlo rado će im prepustiti svoju kožu i svoje poslove na samo 24 časa. ‘A njihovu kožu i njihov biznis čast mi ne dopušta, ne da preuzmem, nego da ne budem ni blizu’, dodao je predsednik SDSS-a. “Oni koji su lansirali priču o etnobiznismenu”, dodaje Pupovac, “na kraju su bili katapultirani iz hrvatske politike, a nadam se da će tako biti i s onima koji obnavljaju tu priču. Oni koji na etničkoj mržnji i predrasudama zarađuju političke poene, grade političku moć, obmanjuju narod. Oni druge nazivaju etnobiznismenima, a oni su zapravo ogledni primer toga koji na etničkoj mržnji prave politički biznis, kako bi mogli nastaviti praviti svoj pravi, profiterski biznis”. Rekao je i da Škori najbliži ‘prave biznis u Srbiji i Beogradu dok on njega optužuje da neko s njim upravlja iz Beograda’.
U protekla 24 časa u Hrvatskoj su zabeležena dva nova slučaj koronavirusa, čime je do sada ukupno zabeleženo 2254 osobe pozitivne na virus Covid-19, saopštio je juče Nacionalni štab civilne zaštite. Obe novoobolele osobe su iz grada Zagreba, navodi Štab. Do sada je, od početka pandemije, testirano 70 254 uzoraka, od toga 144 u zadnja 24 časa. Na bolničkom lečenju trenutno je sedam osoba, a na respiratoru nema bolesnika. Ukupan broj ozdravljenih je 2140, što je šest novoozdravljenih u poslednjem periodu. Do sada je umrlo 107 osoba.
Hrvatski zdravstveni sistem do juna 2025. godine zbog penzionisanja i iseljavanja izgubiće gotovo 2700 lekara, procenjuje Hrvatska lekarska komora na temelju podataka iz Digitalnog atlasa hrvatskog lekarstva, koji je Komora predstavila javnosti. Atlas je interaktivna baza podataka, koja prikazuje brojne sociodemografske faktore i aktuelne podatke o lekarstvu, te je najobimnija i najkompleksnija takva baza podataka o lekarima u Hrvatskoj. U hrvatskom zdravstvu trenutno radi 15 294 lekara, od čega 14 094 u javnom zdravstvu. Komora smatra da će u penziju do juna 2025. otići 15 odsto, odnosno 2255 lekara, te procenjuje da će u isto vreme iseliti oko 420 lekara. Na temelju Digitalnog atlasa procenjuje se i broj ulaska novih lekara u sistem – od 2015. prosečno je godišnje ulazilo 488 novih lekara, a ako se takav trend nastavi, do sredine 2025. očekuje se ulazak nešto više od 2400 novih lekara.
Hrvatska je pred žetvom koja će zbog vremenskih prilika kasniti desetak dana u odnosu na prošlu godinu. Ulazak kombajna u polja pšenice očekuje se početkom jula, dok ječam, koji prvi dolazi na red, kreće za desetak dana. Jesenas je zasejano pšenice na 136 hiljada hektara, 6000 hektara manje nego preklani, kada je s tadašnjih 142 hiljada ha požnjeveno oko 800 hiljada tona, a približno te količine, između 750 i 800 hiljada tona, očekuje se i u ovoj žetvi. Očekuje se prosečna žetva, s prosečnim prinosima, tj. od sredine malo prema dole, objašnjava zamenik predsednika Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošića. Uz procene Žitozajednice, krovne organizacije mlinsko-pekarske industrije, da ćemo 2020. požnjeti oko 750 hiljada tona, uz činjenicu da su nam potrebe za pšenicom zajedno sa semenskom robom sada 400 do 450 hiljada tona, a pre su bile od 500 do 550 hiljada, no pale su zbog iseljavanja i rasta uvoza (polu)gotovih pekarskih proizvoda, i ove godine imaćemo 350 do 400 hiljada tona za izvoz, no na njega bi se koronakriza mogla reflektovati. Prošle godine smo tokom cele godine izvezli oko 360 hiljada, a pretprošle 505 hiljada tona pšeničnog zrna, upozorava direktorka Žitozajednice Nada Barišić, podsećajući da dve trećine izvoza domaće pšenice ide za Italiju, jednu od zemalja koje je pandemija bolesti COVID-19 najviše pogodila.
Gotovo polovina srednjoškolaca, i to većinom dečaka, ne zna da li bi se vakcinisalo protiv HPV virusa, pokazalo je istraživanje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koje u sklopu mRAK kampanje, usmerene na vakcinisanje protiv HPV infekcije, po hrvatskim srednjim školama provode studenti medicine iz Udruženja CroMSIC. Među neodlučnima je 54 odsto mladića i 43 odsto devojaka, dok je podjednako muških i ženskih učesnika ankete izjavilo da se neće vakcinisati. Pri tome su neki kao razlog naveli to što su se već vakcinisali ili opšte nepoverenje u efikasnost i sigurnost vakcine.