U protekle četiri godine u cestovnu infrastrukturu na području Vukovarsko-sremske županije, uloženo je 278 miliona kuna, a reč je o kapitalnim projektima, rečeno je na radnom sastanku župana Bože Galića s rukovodiocem Poslovne jedinice Hrvatskih cesta u Osijeku, Goranom Martinovićem. „Završeni su kapitalni projekti kao što je vinkovačka obilaznica u vrednosti od 120 miliona kuna, sanirana je ulica Priljevo u Vukovaru u vrednosti 30 miliona kuna, nadvožnjak u Vukovaru i brojni drugi projekti”, rekao je Martinović. U našoj županiji su trenutno aktivni projekti u vrednosti 30 miliona kuna. „Uskoro kreće sanacija ceste D-55 od Županje do graničnog prelaza s BiH, sledi građenje kružnog toka u Ivankovu vrednog 4 miliona kuna, građenje kružnog toka u Vukovaru ispred OŠ Antun Bauer vrednog 5,5 miliona, a kreće i sanacija ceste D-2 od Sotina do Opatovca vrednosti 20 miliona kuna. Uskoro počinju i radovi na četvrtoj fazi na takozvanoj Sremskoj graničnoj transverzali od Apševaca do Lipovca, a reč je o kapitalnom projektu važnom za privredu i demografiju cele istočne Hrvatske. U planu nabave Hrvatskih cesta je 90 miliona kuna za poboljšanje cestovne infrastrukture”, najavio je Martinović.
Na poslednjoj sednici Vlade donesena je Odluka o provođenju programa za finansiranje projekata lokalne infrastrukture i ruralnog razvoja na područjima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina, za koje je u ovoj godini u budžetu osigurano 20 miliona kuna. Cilj tih programa je pružanje pomoći razvoju lokalnih zajednica na kojima žive i pripadnici nacionalnih manjina, a koja su demografski, ekonomski ili socijalno oslabljena i značajno ispod proseka nacionalne razvijenosti. Provode se na području jedinica lokalne samouprave koje su, u skladu sa Zakonom o regionalnom razvoju i Odlukom o razvrstavanju jedinica lokalne i područne samouprave prema stepenu razvijenosti, stekle status potpomognutog područja i s udelom više od 5 odsto pripadnika nacionalnih manjina u stanovništvu, prema Popisu stanovništva iz 2011. Njima će se osigurati minimalni standard komunalne i socijalne infrastrukture, kao i finansijski instrumenti OPG-ovima, istakla je ministarka regionalnog razvoja i fondova Evropske unije Nataša Tramišak.
Zdravstveni sistem treba hitnu reformu, složili su se učesnici tematske rasprave na saborskom Odboru za zdravstvo, a ministar zdravstva Vili Beroš najavio je mogućnost centralizacije zdravstvenih ustanova zbog lakšeg upravljanja i provođenja potrebnih mera. Da nije bilo covida-19 verovatno bi neke reforme bile započete, a jučerašnji dogovor oko plaćanja duga apotekama je samo mali korak u stabilizaciji zdravstvenog sistema. “Ako ne počnemo s reformama u najkraćem vremenskom roku bićemo u velikom problemu. Toga sam kao najodgovorniji čovek hrvatskog zdravstva bolno svestan”, rekao je Beroš. Zbog lakšeg upravljanja najavio je mogućnost centralizacije zdravstvenih ustanova, odnosno prenos vlasničkih prava na državu kako bi se potrebne promene mogle provesti. Ministar financija Zdravko Marić istakao je da su prošle godine rashodi u zdravstvu dostigli 34 milijarde kuna, prihod od doprinosa je 21 milijardu kuna, a transferi prema zdravstvu ove će godine morati iznositi 10 milijardi kuna.
Novac za podmirenje duga veledrogerijama naći će se u budžetskim preraspodelama i rebalansu, onaj za covid dodatak saradnjom resora i uštedama, a novac za povrat poreza mladima predviđen je još uoči covid krize, rekao je ministar finansija Zdravko Marić. U izjavi u Saboru Marić je rekao da će novac za isplatu dela duga veledrogerijama do rebalansa koji je planiran za jun, biti osigurana budžetskim preraspodelama. Saborska opozicija je juče najavu Vlade da će najugroženijim penzionerima isplatiti covid-dodatak te povrat poreza mladima u punom, odnosno 50-procentnom iznosu neposredno pre lokalnih izbora ocenila predizbornom kupovinom glasova iz sredstava državnog budžeta. SDP-ov Arsen Bauk izjavio je novinarima da je Vlada očito posložila svoje prioritete, a u ovom trenutku to je što bolji rezultat HDZ-a na izborima. “U skladu s time, Vlada je složila sve svoje politike, finansijske i druge. Što se tiče covid-dodatka, postoji politički nekorektna rečenica, a ona glasi ‘da nisu krali, mogli su dati i više’. Podržavamo da penzioneri dobiju dodatak, pa makar i pred izbore. Mislim da je hrvatska demokratija dovoljno zrela da to neće baš u masovnoj meri rezultovati glasanjem za HDZ”, rekao je Bauk.
Na poslednjoj sednici Hrvatskog sabora Vlada je predstavila Nacionalni plan oporavka i otpornosti koji, između ostalog, obuhvata ulaganja u poljoprivredu u vrednosti 988 miliona kuna s ciljem povećanja prehrambene sigurnosti te konkurentnosti hrvatskog poljoprivredno-prehrambenog sektora kroz četiri različite reforme, navodi se na internet stranicama Ministarstva poljoprivrede. Utvrđene ključne reforme i investicije obuhvataju aktivnosti usmerene na unapređenje i povećanje proizvodnje u poljoprivredi te efikasnije korištenje proizvodnih resursa, uz element digitalizacije procedura i procesa u poljoprivredi. Reforme uključuju uspostavljanje mreže logističke infrastrukture za jačanje proizvodno tržišnog lanca u sektoru voća i povrća investicijama u građenje i opremanje logističko distributivnih centara za voće i povrće te u jačanje položaja i prepoznatljivosti proizvođača u lancu snabdevanja hranom, kao i unapređenje sistema za restrukturisanje i ukrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta i programa trajnog praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta. Digitalna transformacija poljoprivrede uključivaće uspostavu digitalnih javnih usluga, sistema pametne poljoprivrede, dok će se unapređenje sistema doniranja hrane realizovati putem infrastrukturnog opremanja banke hrane i posrednika u lancu doniranja hrane, pojašnjeno je na internet stranici Ministarstva.
Potpredsednik Vlade za ljudska prava Boris Milošević izjavio je juče da sistem Civilne zaštite, koji je prvih dana nakon zemljotresa u Sisačko-moslavačkoj županiji verovatno mogao biti bolje koordinisan, sada funkcioniše, ali time nije zadovoljan jer još ima problema. “Sada funkcioniše, ali ako ćete me pitati jesam li zadovoljan, nisam, odnosno nisam miran jer sam svakog dana tamo, rešavam probleme i hteli bi da to sve bude brže i bolje”, rekao je Milošević novinarima o funkcionisanju Civilne zaštite na zemljotresom pogođenom području. U sklopu predstavljanja godišnjeg izveštaja Kuće ljudskih prava Zagreb o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj, koje je pokazalo da su uz pandemiju zemljotresi snažno uticali na stanje prava, pre svega na Baniji, Milošević je s narodnom pravobraniteljkom Tenom Šimonović Einwalter učestvovao u panel diskusiji. Šimonović Einwalter je rekla da je protekle godine Kancelarija narodne pravobraniteljke primila veliki broj pritužbi zbog ograničenja prava na zdravlje i pristupa zdravstvenoj zaštiti. U uslovima pandemije, kada je celi niz ljudskih prava bio ograničen ili pod udarom, osobe starije životne dobi bile su jedna od najranjivih grupa. “Pravo na zdravlje i inače je područje u kojem je bilo više pritužbi, a pandemija je razotkrila postojeće probleme u sistemu i donela neke nove probleme i teškoće”, navela je Šimonović Einwalter. Kancelarija je primila i veliki broj pritužbi oko prava na rad, a tu je pre svega istaknuta nespremnost poslodavaca na organizaciju rada u uslovima pandemije, kao i problemi rada od kuće ili prevoza do posla, kada je bio ukinut javni prevoz. “Moja ocena za prethodnu godinu bila bi – manji pristup pravima i još veće nepoverenje građana u institucije nego ikad pre”, rekla je Šimonović Einwalter.