Evropska komisija (EK) donela je s pozitivnu odluku za Hrvatsku kojom je omogućena trgovina svežim mesom i svinjokolja, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede. “Na sastanku Stalnog odbora za zdravlje životinja održanog u Briselu Hrvatska je prezentovala mere i aktivnosti provedene sa ciljem suzbijanja afričke svinjske kuge (ASK), kao i ažurirani akcijski plan kojim se daju garancije za mogućnost regionalizacije određenih područja zemlje koja su do sada bila pod rigoroznim merama kontrole bolesti. O opravdanosti mera i podizanja svesti subjekata, koji drže svinje, koje i dalje provodi Ministarstvo s nadležnim službama na terenu, govori činjenica da od 29. novembra ove godine nije zabeležen nijedan novi slučaj pojave ASK. Ključno je da je regionalizacijom i uvođenjem novih zona, omogućeno stavljanje na tržište Hrvatske sveže meso svinja koje potiče iz zona ograničenja (Vukovarsko-sremske te dela Brodsko-posavske i Osječko-baranjske županije) kao i klanje svinja na objektima za vlastite potrebe, uz ispunjavanje svih biosigurnosnih i drugih propisanih uslova za držanje svinja na objektima, te nakon prethodno provedenih veterinarskih pregleda. Osim zoniranja Vukovarsko-sremske i dela Brodsko-posavske županije, nova zona i pre roka određenog u januaru iduće godine, proširena je i na područje dela Osječko-baranjske županije. Ovo je veliki uspeh veterinarske struke i svih nadležnih službi koje su provele brojne mere i aktivnosti na terenu, te znak svim proizvođačima svinja da se pridržavanjem biosigurnosti i svih drugih propisanih mera može nastaviti proizvodnja i poslovanje, a uz to i očuvati tradicija, navedeno je u saopšenju. O ovoj se odluci oglasio i premijer Andrej Plenković naglasivši da su svinjokolje od iduće nedelje ponovo dozvoljene.
Prva i poslednja sednica Koordinacije veća i predstavnika nacionalnih manjina Vukovarsko-sremske županije u ovoj godini održana je juče u Vukovaru, a na istoj se razgovaralo o projektima i aktivnostima koje je Koordinacija provela u 2023.godini te aktivnostima koje će da budu prioritet u budućem periodu, rekao je predsednik, Svetislav Mikerević. Imamo odličnu saradnju s Vukovarsko-sremskom županijom, ove godine smo imali u nekom procentu i povećanje sredstava s obzirom na tešku ekonomsku situaciju, iako to nije dovoljno za rad vića, ali nadam se da će u idućoj godini ponovo doći do povećanja, rekao je Mikerević te najavio planove za 2024. godinu. Duži period radili smo na projektu Dunav nas spaja, između Saveta za nacionalne manjine Republike Srbije i naše Koordinacije, a nažalost u periodu kada je raspisan konkurs za isti, bili smo raspušteni i nismo se mogli prijaviti, a nadamo se da će ponovo biti raspisan konkurs kako bi se mogli prijaviti. Naravno, radimo i zajedničke projekte pojedinih veća, a bilo gde budu raspisani konkursi, koji se odnose na veća nacionalnih manjina, mi ćemo se na njih prijavljivati, rekao je Mikerević. Rozalija Jakumetović, predsednica Veća Mađarske nacionalne manjine vukovarsko-srijemske županije istaknula je kako su Mađari vrlo aktivni kao manjina, te da djeluju na području Vukovara i cijele Vukovarko-sremske županije. Posebno bih pohvalila Udruženje Mađara grada Vukovara koji su zaista aktivni. Samo ove godine učestvovali su na 45 različitih manifestacija te odradili niz aktivnosti. Maksimalno se trudimo da pomognemo i drugim nacionalnim manjinama u organizaciji njihovih aktivnosti, zaključila je Jakumetović.
Godinu dana nakon uvođenja evra građani i dalje kod kuće drže veliki iznos kuna, čak 4,66 milijardi ili trećinu iznosa koji je bio u optiaju do kraja prošle godine (14,7 milijardi kuna), piše Jutarnji list.To ujedno znači da, barem za sada, propuštaju da uzmu gotovo 620 miliona evra. Proces konverzije bio je najintenzivniji krajem prošle i početkom ove godine, a nastavio se vrlo umerenim tempom. Tako je u poslednja četiri meseca iznos gotovine kuna smanjen za nešto više od pola milijarde, ali to se uveliko pripisuje činjenici da su tokom leta zaostale kune vraćali strani turisti koji su se vratili u Hrvatsku.
Hrvatski sabor juče je izmenio četiri zakona o drugom penzionom stubu sa ciljem jačanja drugog i trećeg penzionog stuba, povećanja prinosa penzionih fondova kako bi se osigurale veće penzije budućim penzionerima. Radi se o izmenama zakona o obaveznim i dobrovoljnim penzionim fondovima, o penzionim osiguravajućim društvima te o doplatku na penzije, ostvarene prema Zakonu o penzionom osiguranju. Izmenama tih zakona, između ostalog, mogući iznos jednokratne isplate kapitalizovanih sredstava u drugom stubu povećava na 20 odsto, izjednačava dodatak na osnovnu penziju od 27 odsto, fleksibilizuje izbor kategorije obaveznog penzionog fonda. Propisuje se i obaveza ulaganja pet odsto neto imovine obaveznih penzionih fondova A i B kategorije u alternativni investicioni fond s garancijom povrata, koji bi primarno ulagao u hrvatsku privredu. Sabor je izmenio i tri zakonska kojima se uređuju otkup i naplata potraživanja i reguliše rad agencija za naplaćivanje, to su izmene zakona o potrošačkom i stambenom potrošačkom kreditiranju te o načinu i uslovima servisiranja i kupoprodaje potraživanja.