Predstavnici Domovinskog pokreta grada Vukovara danas su održali konferenciju za medije, čiji je cilj bio da skrene pažnju javnosti na slučaj Kristinke Hardi, majke petero dece, koja je kao žrtva porodičnog nasilja privremeno bila smeštena u državnom stanu, po hitnom postupku. Prema rečima predsednice ogranka, Ivane Mujkić, s obzirom da je istekao zakonski rok od 2 godine, Kristinka Hardi i njena deca morali su da napuste stan iako nemaju drugo rešenje. Trenutno su u stanu bez grejanja i tople vode. Njihova namera je bila da kupe kuću, ali im je iz banke rečeno da je to nemoguće, jer ne zadovoljavaju uslove za dobijanje kredita. Nakon toga ova porodica je u nezavidnoj situaciji, koju sami ne mogu da reše, rekla je Mujkićeva. Podsetila je da cilj današnje konferencije nije da nekoga prozivaju za trenutnu situaciju, tim više jer je Kancelarija državne uprave reagovala na najbolji mogući način u datom trenutku, a Grad Vukovara trenutno nema stanova na raspolaganju, kako bi im obezbedio smeštaj. Kristinka Hardi se zahvalila Ivani Mujkić na dosadašnjoj pomoći, trenutno živi s petero dece, četvero je fakultetski obrazovano, dok je najmlađa ćerka gimnazijalka. Deca nastoje pomoći i svake godine rade u sezoni, ali trenutno stanje jednostavno ne možemo da rešimo sami, potrebna nam je pomoć dobrih ljudi, naglasila je Kristinka. Na konferenciji je istaknuto da će DP nastojati da ovu priču plasira u javnost na razičite načine, kao i da će uručiti određenu donaciju ovoj porodici. Zamolili su građane da ukoliko žele i imaju mogućnosti pomognu da peteročlana porodica bude adekvatno stambeno zbrinuta. Podeljeni su i podaci za sve zainteresovane, koji žele da uplate finansijsku pomoć.
Zajedničko veće opština danas je direktorima i voditeljima nastave 16 osnovnih škola koje nastavu provode po modelu A i direktorima 7 vrtića s područja delovanja ZVO-a podelilo donaciju knjiga. Škole su dobile knjige lektirne građe za učenike od 1. do 8. razreda, a vrtići slikovnice i stručni materijal za vaspitače. Vrednost donacije je 65 hiljada kuna i sve je kupljeno u Srbiji, a ZVO će sledeće nedelje sličnu podelu organizovati i za 5 srednjih škola, rekla je predsednica Odbora za obrazovanje, Milica Stojanović. Naglasila je da su sve knjige iz kurikuluma i na ćirilici i da su svi dobili istu donaciju. Direktorka Dečjeg vrtića Vukovar 2 Marina Latinović je rekla da su slikovnice za svu decu, od najmanjih do predškolaca te da im ova donacija znači jer im je problem da obezbede materijale na ćirilici. Direktorka OŠ Trpinja Vesna Vujić je istakla da im ova donacija, koja nije prva od strane Zajedničkog veća opština, mnogo znači jer je na ćirilici, a koja se ne može obezbediti u Hrvatskoj.
Vukovarsko-sremska skupština usvojila je juče budžet za 2023. godinu u iznosu nešto većem od 171 milion evra, koji je župan Damir Dekanić ocenio kao razvojni i socijalni. Budžet je i ekonomski razvojan, ali i socijalno osetljiv. Sve one stvari koje smo pokrenuli u ovoj, nastavljamo i u idućoj godini. Jedna od takvih mera je i pomoć porodicama s četvero i više maloletne dece, a za koju smo u budžetu osigurali 3,5 miliona kuna, što nije malo novca za županiju naše veličine. Dižemo i cenzus u okviru mere pomoći penzionerima s najslabijim socijalnim statusom, najavio je župan Dekanić. Rekao je da je županija posebno zainteresovana za program građenja domova za starije i nemoćne, namenjenih građanima starije životne dobi iz ruralnih područja, koji bi se i gradili u ruralnim sredinama. Spominjući privredu, istakao je da je u ovoj godini u županiji zabeležen porast privrednih aktivnosti te povećanje plata, zaposlenosti i prihoda poslovnih subjekata. Želimo da se ti trendovi nastave i u 2023. i zato nastavljamo da pomažemo i preduzetnicima. I ove godine smo u budžetu za tu stavku obezbedili 2,5 miliona kuna uz izmenjene kriterijume, a grupa će biti prduzetnici srednje veličine, rekao je Dekanić i podsetio da se ove godine Županija prijavila za projekte vredne više od 120 miliona kuna, od kojih je dobar deo i ostvaren.
Nastavlja se rast inflacije i u novembru. Naime, cene su za 13, 5 odsto više u odnosu na novembar prošle godine, dok su u godišnjem proseku više za 10, 1 odsto. Na godišnjem nivou najviše su poskupeli hrana i bezalkoholna pića, objavio je Državni zavod za statistiku. U odnosu na ovogodišnji oktobar, cene su u prosjeku bile više za 0,9 odsto. Na godišnjem nivou, najveći porast potrošačkih cena u proseku je ostvaren kod hrane i bezalkoholnih pića, za 19,2 odsto, a restorana i hotela za 17 procenata.
Nakon što su ministri za evropske poslove preporučili liderima država članica da se BiH dodeli status kandidata, Evropski savet potvrdilo je tu odluku. Bosna i Hercegovina mora da ispuni 14 uslova u oblasti vladavine prava i borbe protiv korupcije pre zvaničnog pridruživanja Evropskoj uniji. Zahtev za članstvom je podnesen još 2016. godine, a Evropska komisija je u oktobru preporučila državama članicama da joj dodele status kandidata, što je sada i potvrđeno.