Gradonačelnik Vukovara Ivan Penava sa saradnicima posetio je danas Službu civilne zaštiteu Vukovaru, odnosno Pozivni centar 112, gde ga je s delokrugom rada upoznao Stjepan Draganić, voditelj Službe. Unutar Ministarstva unutrašnjih poslova RH, prošle godine je formirana Direkcija civilne zaštite, u sklopu koje su organizovane i područne kancelarije civilne zaštite u Osijeku i Vukovaru. U direkciji su trenutno angažovane 22 osobe, od koji je 9 u samom Pozivnom centru. Rad je uspostavljen na način da su po dve osobe u smeni. Draganić je rekao kako je tokom prošle godine Centra zaprimio 66 hiljada poziva odnosno 11 hiljada događaja. Grdaonačelnik Penava izrazio je zadovoljstvo radom Civilne zaštite i novim zapošljavanjima, naglasivši podršku u stvaranju što bolji uslova za sigurnost života u gradu Vukovaru.
Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava potvrdio je danas da će se na predstojećim unutarstranačkim izborima kandidovati za višu poziciju u HDZ-u, ponovivši da stranka ne ide u dobrom pravcu. “Uvreženo je kod nas da se ime i ego stavlja u prvi plan, međutim, najvažniji su smer stranke, pravac, odrednice, prepoznatljivost i vrednosti. Sigurno ću ići prema gore, staviti se na raspolaganje i ići prema toj poziciji, ali nikada sam, jedan čovek ne čini stranku. Potrebno je sesti za sto, dogovoriti načine funkcionisanja, a nakon tih razgovora ćemo biti pametniji“, rekao je Penava nakon obilaska Službe civilne zaštite. Ponovio je kako nije zadovoljan trenutnom politikom HDZ-a, ističući da malo ko može biti zadovoljan nakon slabih rezultata stranke na evropskim, a potom i na predsedničkim izborima.To su vrlo ozbiljne stvari preko kojih niko racionalan ne može preći i zaključiti da je to dobro i da je to dobar smer“, rekao je Penava i ocenio kako je trebalo ranije shvatiti signale i poruke da nešto u stranci nije dobro.
Ministarka nauke i obrazovanja Blaženka Divjak ocenila je danas žalosnim da polovina od 30 zastupnika, koji su potpisali zahtev za njenim opozivom nije bila u Saboru na raspravi o tome, a smatra kako je bolje da je ta rasprava bila u kasnim satima “da deca to ne gledaju”. “Žalosno je da od 30-ak zastupnika koji su potpisali zahtev za opoziv polovina uopšte nije bila na raspravi, a u jednom trenutku nije bilo nikoga od njih”, rekla je Divjak novinarima uoči sednice Vlade. Komentarišući raspravu o njenoj smeni rekla je kako su “neki ljudi imuni na argumente”. “Taj nivo licemjerja je stvarno neverovatan – izveštaj Evropske komisije je verodostojno ako služi tome da se neko napada, ali ako ta ista Komisija nekoga pohvali onda se kaže da oni to nisu dobro shvatili”, zaključila je Divjak.
Od iduće godine povratna nadoknada od 50 lipa za jedinicu otpadne ambalaže isplaćivaće se i za prikupljenu ambalažu za mleko i tekuće mlečne proizvode i ambalažu od pića koja je volumena 2 decilitra. To je regulisano izmenama Uredbe o upravljanju otpadnom ambalažom koje je Vlada usvojila na današnjoj sednici, kojima je uređeno i da se postupno smanjuje manipulativna nadoknada koju Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost isplaćuje trgovinama i osobama koje upravljaju reciklažnim dvorištima koje otpadnu ambalažu od pića preuzimaju od potrošača ručno. U izračunavanje troška sakupljanja otpadne ambalaže, uz već postojeći trošak prikupljanja otpadne ambalaže od stakla i plastike, uključuje se i trošak prikupljanja otpadne ambalaže od metala od davaoca usluge prikupljanja mešanog komunalnog otpada, radi usklađivanja s Uredbom o upravljanju komunalnim otpadom, naveo je ministar zaštite životne sredine i energetike Tomislav Ćorić. Istakao je kako je cilj izmena uredbe da se uklone desetine miliona komada plastične ambalaže koja se nalazi u našoj okolini.
S područja Vukovarsko-sremske županije ljudi i dalje odlaze u bogatije evropske zemlje u potrazi za egzistencijom, većom platom i boljim uslovima života. U prošloj je godini, prema podacima koje je Glasu Slavonije dostavila Policijska uprava Vukovarsko-sremska, privremeni odlazak van Republike Hrvatske prijavilo 2736 osoba, stotinjak manje nego u 2018., kada je to učinilo njih 2849. Najviše prijava, 804, podneseno je u Službi upravnih poslova, državljanstva i statusnih pitanja stranaca u Vinkovcima. U Stanici granične policije Županja bilo ih je 536, a osam manje u Policijskoj stanici Vukovar. Policijska stanica Ilok primila je 132 prijave odlaska, a u Tovarniku ih je evidentirano 100. A stvarna je brojka sigurno još i veća jer se pretpostavlja da se brojni građani koji su otišli “ispitati teren” prethodno nisu javili policiji. Prema Zakonu o prebivalištu, građani su dužni, kada privremeno odlaze van Hrvatske na period duži od godinu dana, o tome obavestiti policijsku upravu ili stanicu na čijem području imaju prijavljeno prebivalište. Ako to nisu učinili prije odlaska u inostranstvo, obaveštenje mogu dostaviti i putem merodavne diplomatske misije – konzularne kancelarije Republike Hrvatske u državi na čijem području borave. Smatra se da osoba boravi van države duže od godinu dana i u slučaju kada ona povremeno dolazi, ali u periodu od godinu dana ne boravi u Hrvatskoj ukupno duže od tri meseca. Privremeni odlazak van države može se prijaviti na period najduže od pet godina. Nakon povratka u Hrvatsku, građani o tome moraju obavestiti policijsku upravu ili stanicu. U slučaju dužeg ostajanja u inostranstvu, prijavu moraju obnavljati svake tri godine i prilagati dokumentaciju o razlozima boravljenja van Hrvatske. Za građane koji se ne pridržavaju zakonskih odredbi policija pokreće postupke odjave prebivališta po službenoj dužnosti.
Visokopatogena influenca ptica nedavno se pojavila u Poljskoj i Slovačkoj, a juče je objavljeno da su slučajevi ptičje gripe H5N8 otkriveni i u Rumuniji i Mađarskoj. Opasan soj ptičje gripe otkriven je na velikoj farmi pataka na istoku Mađarske, objavila je mađarska Nacionalna agencija za sigurnost prehrambenog lanca, dva dana nakon pojave prvog takvog slučaja u zemlji poslednjih godina. Branko Bobetić, direktor udruženja Croatiastočar, kaže da virus ptičje gripe uvek vreba, ali da je, za razliku od ostalog dela sveta, u Evropi sezonskog kartaktera. “Virus ptičje gripe u Evropi prvo se pojavio u Poljskoj, a zanimljivo je da se odmah pojavio na velikim farmama koka nesilica, farmama ćurki, a sada i pataka. Za sada je u Poljskoj, koja se priprema na otvaranje kineskog tržišta za izvoz mesa živine, ugroženo nekoliko stotina hiljada komada u uzgoju. Budući da postoji velika opasnost da se virus pojavi i kod nas, a što bi moglo prouzrokovati velike ekonomske štete, s Ministarstvom poljoprivrede pokrenuli smo inicijativu kontrole biosigurnosnih mera na farmama, od kojih je tristotinjak malih. Ako se eventualno pojavi ptičja gripa, koja nije opasna za ljude, osim što bi se živina eutanazirala, bio bi ugrožen izvoz. Hrvatska, naime, godišnje izvozi oko 15.000 tona živine, i to pretežno u Austriju i Sloveniju”, rekao je Bobetić.