
Hrvatsko predsedavanje Savetom Evropske unije višestruko je korisno i dobra prilika za afirmaciju Hrvatske, a uspe li pokrenuti proces proširenja EU, moglo bi biti uspešno, istaknuto je juče u saborskoj raspravi o izveštaju premijera Andreja Plenkovića o sastancima Saveta Evrope u 2019. Predsednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković rekao je zastupnicima u Hrvatskom saboru da će hrvatsko predsedanje Savetom Evropske unije za Hrvatsku imati višestruke koristi i veći značaj nego bilo šta učinjeno do sada, bićemo snažniji i uvažavaniji. Najavio je kako će administracija biti efikasnija u odlučivanju o finansijskoj perspektivi i apsorpciji sredstava iz evropskih fondova, te da će do 2023. biti iskorištena sva ugovorena sredstva. Odbacio je tvrdnje kako ne radi u hrvatskom interesu, a na izjavu predsednika SDP-a Bernardića o “šepurenju” u Evropi, premijer je rekao kako to može izjaviti ‘neko ko ne razume o čemu se radi’. Smatra da neki žele umanjiti značaj hrvatskog predsedanja Savetom Evrope.
U saborskoj raspravi o izglasavanju nepoverenja ministarki nauke i obrazovanja Blaženki Divjak, koja je završila noćas iza tri časa ujutro, premijer Andrej Plenković rekao je kako će insistirati na obrazovnoj reformi kojom je učinjen jedinstveni strateški iskorak. Vlada je prethodno odbacila predlog 31 opozicionog zastupnika za pokretanje pitanja poverenja ministarki Divjak. Premjer Plenković podsetio je kako je za mandata njegove Vlade budžet Ministarstva nauke i obrazovanja povećan sa 13,8 na 18,6 milijardi, odnosno za 35 odsto te je uvedeno 40 novih kurikuluma. Osvrnuo se i na štrajk učitelja i nastavnika te naveo kako je sa sindikatima u obrazovanju dogovoreno da će plate zaposlenih porasti do oktobra ove godine za ukupno 23,5 odsto. Ministarka Divjak opozicioni predlog je ocenila politikantskim i istakla kako su unapredili sistem, a kurikularna reforma provodi se u svim školama u Hrvatskoj. “Dobili smo tri pozitivna izveštaja Evropske komisije u kojima je reforma ocenjena kao ambiciozna i rađena prema planu”, rekla je i naglasila da je 90 odsto roditelja izrazilo zadovoljstvo što su im deca obuhvaćena eksperimentalnim programom obrazovanja.
Predsednik Hrvatskog sabora i glavni sekretar HDZ-a Gordan Jandroković rekao je juče da će se unutarstranački izbori u HDZ-u održati na proleće u skladu s statutarnim rokovima, poručivši kako je njegov izbor za predsednika stranke aktuelni predsednik, premijer Andrej Plenković. “Unutarstranački izbori dogodiće se u skladu s statutarnim rokovima – to znači ovog proleća. Nema nikakvog odlaganja”, rekao je Jandroković u intervjuu za Novu TV. Naglasivši da su Vlada i HDZ ostvarili izvrsne rezultate u privredi, turizmu, finansijskoj konsolidaciji, spoljnoj i sigurnosnoj politici, Jandroković je rekao kako moraju unaprediti pitanja poput reforme pravosuđa i borbe protiv korupcije. Predsednik sabora je dodao kako smatra da će se premijer Plenković vrlo dobro nositi s novoizabranim predsednikom Republike Zoranom Milanovićem, jer tu lični odnosi nisu važni i obojica imaju odgovornost prema državi. “Biće inteligentni”, naglasio je Jandroković. Procenjuje da će biti sukobljavanja o određenim pitanjima jer se se radi o dve suprotsavljene političke opcije, SDP-u i HDZ-u; no predsednik i premijer su obavezni prema državi i vodiće računa o državnim interesima. “Verujem da će tu biti razboritosti s obe strane”, zaključio je Jandroković.
Organizacije civilnog društva obeležile su juče u Vukovaru početak predsedanja Republike Hrvatske Savetom Evrope dvodnevnim stručnim skupom s temom “EU kao zaboravljeni mirovni projekat” te su na Ovčari odali počast vukovarskim žrtvama. U saradnji s udruženjima iz Evropske unije i zapadnog Balkana najavili su aktivnosti vezane uz praćenje hrvatskog predsedanja i zauzimanje za teme važne za građane Evropske unije. Stručni skup u Vukovaru organizovalo je 15-ak udruženja civilnog društva iz svih krajeva Hrvatske okupljenih u inicijativu “Forum 2020”, koju koordiniše platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske CROSOL kako bi kroz dvodnevnu raspravu definisale i poslale predloge institucijama EU-a kako jače integrisati građenje mira u svoju politiku. Prisutne na skupu u dvorcu Eltz u Vukovaru je u ime civilnog društva pozdravila izvršna direktorka Evropskog doma Vukovar Dijana Antunović Lazić, koja je istakla doprinos civilnog društva što se ove godine godišnjica mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja prvi puta obeležava kao hrvatski spomendan. “Mirna reintegracija u onom je trenutku značila veliko olakšanja za građane koji su živeli na prostoru Podunavlja, a za prognanike najavu povratka”, podsetila je Antunović Lazić i dodala da mirna reintegracija još traje te da je izgrađivanje zajednice i dalje važno.
Organizacija Hjuman rajts voč u godišnjem izveštaju o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj konstatuje da je u zemlji istorijski revizionizam među najvišim u EU, da je tokom prošle godine zabeleženo nekoliko nasilnih napada na hrvatske Srbe i da zvanični Zagreb nije snosio posledice za nezakonito i nasilno postupanje sa migrantima. U izveštaju HRV za prošlu godinu se navodi da je u januaru u projektu “Sećanje na holokaust”, koju su predvodili univerziteti širom Evrope, “ustanovljeno da je istorijski revizionizam u Hrvatskoj među najvišima u Evropskoj uniji”. Tokom godine je, navodi se, zabeleženo nekoliko nasilnih napada na hrvatske Srbe i dodaje da su hrvatska zaštitnica građana i udruženja civilnog društva izrazili zabrinutost zbog atmosfere netolerancije prema manjinama. “Uprkos verodostojnim izveštajima tokom godine o nezakonitom i nasilnom vraćanju migranata u Bosnu i Srbiju, kršeći EU zakon o izbeglicama i ljudskim pravima, Hrvatska nije snosila posledice institucija EU”, piše HRV u izveštaju o ljudskim pravima u Hrvatskoj. U periodu između januara i septembra 2019. godine, nevladina organizacija Dokumenta zabeležila je 39 predmeta ratnih zločina protiv 59 optuženika pred sudovima u Hrvatskoj, stoji u izveštaju. U istom periodu, 15 osoba je osuđeno za ratne zločine, uključujući i jednu za seksualno nasilje.
Hrvatska narodna banka pustila je juče u opticaj novi prikladni kovani novac od 25 kuna povodom obeležavanja predsedanja Hrvatske Savetom Evropske unije 2020. Prikladni opticajni kovani novac otkovan je u Hrvatskom novčarskom zavodu, izdan je u količini od 30 hiljada komada, a zainteresovani građani novu kovanicu mogu nabaviti od danas.