Gradsko veće Vukovara danas će, nakon dva meseca, održati sednicu na kojoj će većina tačaka dnevnog reda biti vezana uz usvajanje budžeta za narednu godinu. Predviđeni su rashodi u iznosu od 45,2 miliona evra, odnosno oko 340 miliona kuna, što je značajno početno smanjenje u odnosu na ovu i prethodnu godinu, kada su pri prvom usvajanju budžeti iznosili oko pola milijarde kuna te su kasnije smanjivani rebalansima. Kada je reč o prihodovnoj strani, najveći iznos, više od 31,3 miliona evra, planirano je na stavci pomoći iz inostranstva i od subjekata unutar opšteg budžeta, odnosno iz državnog, županijskih i gradskih budžeta, od međunarodnih institucija i tela EU-a, uključujući i sredstva za kapitalne projekte u Vukovaru.
Nakon dvomesečne pauze i Hrvatski sabor danas počinje redovno jesenje zasedanje, ali zbog sprečenosti premijera Andreja Plenkovića, kojem je juče potvrđena zaraza koronavirusom, neće početi uobičajenim ‘aktuelnim prepodnevom’ koje je odgođeno za 28. septembar. Nakon informacije da je premijer Plenković pozitivan na koronavirus i da ne može danas doći u Sabornicu, predsednik Sabora Gordan Jandroković obratio se potpredsednicima Sabora i klubovima predlažući im ili da pitanja za premijera postave nekom drugom članu Vlade ili da zatraže pisani odgovor ili da se, ako se složi svih 16 klubova, ‘aktualno prepodne’ odgodi za 15 dana, što je na koncu prihvaćeno.
INA će sav gas proizveden u Hrvatskoj morati prodavati HEP-u, a mora povećati i proizvodnju prirodnog gasa za 10 odsto u odnosu na planiranu, odlučila je juče vlada. Ministar privrede i održivog razvoja Davor Filipović rekao je da će sav gas koji se proizvede u Hrvatskoj i ostajati u Hrvatskoj, kao što je najavljeno prošle nedelje. Naveo je da je juče održana sednica kriznog tima za sigurnost snabdevanja gasom, gde su jednoglasno donesene odluke kojima se predložilo Vladi da INA poveća proizvodnju gasa u Hrvatskoj za 10 procenata, te da se sav gas koji INA proizvede proda HEP-u, koji će ga dalje distribuirati, odnosno prodavati domaćinstvima, bolnicama, vrtićima i svim drugim institucijama. Mere su privremene i propisuju se za period od 1. oktobra ove do 31. marta sledeće godine.
Vlada je na jučerašnjoj sednici donela odluke o pokretanju pregovora o sklapanju dodatka Temeljnom kolektivnom ugovoru za zaposlene u javnim službama i dodatka Kolektivnom ugovoru te je imenovala svoje članove pregovaračkih odbora. Vlada i reprezentativni sindikati su 6. maja zaključili Temeljni kolektivni ugovor za zaposlene u javnim službama te Kolektivni ugovor za njih na određeno vreme od četiri godine. Kolektivnim ugovorom su se obavezali da će do kraja septembra pristupiti pregovorima o menjanju visine osnovice za ovu godinu, a u skladu s ekonomskim okolnostima i kretanjima privrednih indikatora.
Vlada je juče u saborsku proceduru uputila i predloge izmena zakona o poljoprivredi te o OPG-ovima, kojima stvara osnovu za donošenje strateških dokumenata i olakšava osnivanje OPG-a. Predlogom izmena zakona o OPG-ovima se omogućuje jednostavnije osnivanje istog te jasnije propisivanje kriterijuma izbora novog nosioca OPG-a, rekla je ministarka poljoprivrede Marija Vučković. Preciznije se regulišu uslovi za osnivanje dva ili više gazdinstava na istoj adresi na način da se zahteva razdvajanje resursa i obavljanja poljoprivredne delatnosti od strane više OPG-ova s iste adrese. Propisuju se i uslovi pod kojima OPG može pružati usluge informacionog društva i zakonito obavljati prodaju svojih proizvoda putem internet trgovine.
Na okruglom stolu o mladima i tržištu rada, koji su juče organizovali saborski Odbor za porodicu i mlade i Centralna državna kancelarija za demografiju, istaknuto je da će do 2030. oko 140 hiljada radnika u Hrvatskoj morati da promeni zanimanje zbog automatizacije i digitalizacije poslova. Zatvaranje firmi i ostalih objekata tokom covid krize ubrzalo je automatizaciju i digitalizaciju radnih mesta, a virtuelni sastanci i rad od kuće postali su deo svakodnevnog života, rekli su učesnici okruglog stola održanog u Hrvatskom saboru. Da bi mladi ljudi bili spremni za poslove budućnosti, potrebne su promene u školama, smatra državi sekretar u Ministarstvu obrazovanja Tomislav Paljak, misleći pre svega na strukovno obrazovanje. ”Trebamo ići na učenje temeljeno na radu, odmah slati učenike u poslovne procese i poticati primenjivanje digitalnih tehnologija u obrazovnom procesu”, poručio je Paljak.
Zastupnici Evropskog parlamenta su juče izglasali Direktivu o primerenim minimalnim platama koje bi radnicima u članicama Unije trebali da omoguće namirivanje osnovnih životnih potreba. Po usvojenoj direktivi, dogovorenoj sa Savetom Evropske unije u junu, određivanje minimalnih plata ostaje u nacionalnoj nadležnosti, ali države članice će morati da garantuju da one omogućuju radnicima dostojanstven život, uzimajući u obzir troškove života i nivoe plata. Savet bi ovaj mesec trebao službeno da odobri sporazum, nakon čega će države članice imati dve godine za provođenje Direktive. Za procenjivanje primerenosti zakonski propisanih minimalnih plata države članice mogu da sastave korpu proizvoda i usluga po stvarnim cenama ili da upotrebe vrednosti od 60 odsto bruto medijalne plate i 50 odsto bruto prosečne plate, navode iz Evropskog parlamenta. Nova direktiva će da se primenjuje na sve radnike u Evropskoj uniji koji imaju ugovor o zaposlenju ili radni odnos. Države članice u kojima je minimalna plata već zaštićena isključivo kolektivnim ugovorima neće imati obavezu da uvedu nova pravila.