Na pitanje da li politika štednje koju sada nameće EU,vodi Evropu u novu recesiju, u razgovoru za Glas Slavonije doc. dr. sc. Neven Vidaković, ekonomista i finansijski stručnjak iz Zagreba odgovorio je potvrdno. Radi se o tome da politiku štednje nameću Nemci, čija je ekonomija u ozbiljnim problemima, a ostale zemlje nemaju takve probleme. Implikacije toga biće puno šire i dugoročnije nego što se misli. Od velike krize 2008. Nemačka se nametnula kao ekonomski hegemon Evrope. Kada je trebalo pomoći Grčkoj, Nemci su odlučili da je zgaze. To su i otvoreno rekli. Nametnuli su svoju ekonomsku politiku, koja je navodno dugoročno trebala da reši sve grčke probleme. Rezultat toga je da je grčki BDP realno 17 % ispod onoga iz 2010. godine. Jasan je rezultat mera koje je preduzela Nemačka. Vidaković ističe da je Nemačka izgradila svoju ekonomiju na jeftinoj energiji i jeftinoj radnoj snazi, koja je dolazila iz drugih delova Evrope. Sada, kada je ta pogrešna strategija došla na naplatu, Nemci traže da se svi žrtvuju za njih. Naravno da će se ostali pobuniti. Prva je bila Mađarska,a uskoro će i ostali. Zašto bi Španci žrtvovali svoju ekonomiju i zamenili je sudbinom Grčke da se spasi Nemačka? To pitanje uskoro će postati jako popularno, smatra hrvatski ekonomista. Politika hrvatske Vlade i HNB-a je politika koja je preuzeta od ECB-a (Evropske centralne banke ), a ECB je eksplicitno rekao da je najbolji način da se smanji inflacija pad standarda građana. Ukoliko ne dođe do šire političke pobune, u šta lično ne verujem, mere štednje koje nameće Nemačka biće provedene. Naravno da će najvišu cenu da plate obični građani, poručio je Vidaković.
Razlika između broja radnika i broja penzionera svake se godine sve više smanjuje. U nekim je županijama već sada više penzionera nego zaposlenih. U Sisačko-moslavačkoj ovoj županiji više je penzionera nego radnika. Njihov je odnos 1 prema 0,98. Malo bolje je u Vukovarsko-sremskoj županiji, gde je omer: 1 prema 1,09. A prosečna penzija – najniža u Hrvatskoj- 2.629 kuna ili približno 350 evra. Ljudi odlaze za egzistencijom u zemlje u kojima imaju sigurne poslove, veću platu. Ljudi odlaze u urbane delove, znači u gradove. Kod nas se teško nalazi posao, lakše ga je pronaći u gradu, rekao je Ivo Štefanac, predsednik Opštinskog veća Tompojevci. Najbolji odnos broja radnika i penzionera imali smo osamdesetih kada je bio jedan penzioner na četiri zaposlena. Pre četrdeset godina imali smo 800 hiljada zaposlenih više, a penzionera je bilo upola manje.
Centralna državna kancelarija za obnovu i stambeno zbrinjavanje saopštila je juče da se na području Banije i Zagrebačke županije do sezone grejanja planira da završi nekonstrukcijska obnova porodičnih kuća oštećenih u zemljotresu, a radovi se izvode i na 57 zamenskih kuća na Baniji. Završena je nekonstrukcijska obnova 3.184 kuće, a programom samoobnove, u organizaciji vlasnika, popravljeno je 945 kuća, navedeno je u saopštenju. Planirani popravak oštećenih nekonstrukcijskih elemenata planira se do početka sezone grejanja u novembru ove godine, a prosečna vrednost radova je 43.,4 miliona kuna, saopšteno je iz Centralne državne kancelarije. Do sada su primljena i 203 rešenja o novčanim podrškama za vlastito uložena sredstva u popravak nekonstrukcijskih elemenata i sva su isplaćena u ukupnom iznosu od gotovo pet miliona kuna.
Za potrebe hitnog zbrinjavanja porodica, čiji su objekti stanovanja najteže stradali u zemljotresu, Centralna državna kancelarija iz svog raspoloživog stambenog fonda zbrinula je 98 porodica. Njima je obezbeđen privremeni smeštaj do završetka obnove njihovih objekata, a za vreme korištenja oslobođeni su plaćanja najma, kao i režijskih troškova. Privremenim smeštajem u mobilnim stambenim jedinicama zbrinuto je 676 porodica s ukupno 1696 članova, a u kontejnerskim naseljima 164 porodice sa 212 članova domaćinstva.
Hrvatska vlada je donela novu uredbu o utvrđivanju najviših maloprodajnih cena naftnih derivata, prema kojoj će od sutra cena litre benzina biti manja za 11 lipa a dizela za dve lipe. Cene naftnih derivata određene na osnovu te uredbe dodatno će biti snižene u odnosu na sada važeće, pa će od utorka litra benzina iznositi 11,19 kn po litri, što je smanjenje za 11 lipa, dizel 12,12 kuna po litri, što je manje za dve lipe, a plavi dizel 8,49 kn po litri, odnosno lipu manje. Da nema spomenutih vladinih mera, benzin bi koštao 13,06 kn po litri, dizel 14,57 kn po litri, a plavi dizel 9,38 kn po litri, saopšteno je iz Vlade, koja je uredbu o utvrđivanju najviših maloprodajnih cena naftnih derivata donela na telefonskoj sednici u subotu.