Na Trgu svetog Marka u Zagrebu u podne je održan protest osoba s invaliditetom i roditelja dece s probemima u razvoju. Razlog je nacrt Zakona o ličnoj asistenciji, koji je trenutno u javnoj raspravi. Protest je organizovalo Udruženje porodica dece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom Sjena. Protest podrške u isto vreme održan je i na splitskoj Rivi. Učesnici protesta traže donošenje Zakona o inkluzivnom dodatku, Zakona o ličnim asistentima i hitno osiguravanje pomoći i podrške roditeljima dece s problemima u razvoju. Jedan od razloga je i taj što se na zakon čeka 15 godina i što smo mi nakon 15 godina strpljivosti dobili- nešto što je skandalozno. Na prvo čitanje, Zakon je nespojiv sa realnim i stvarnim životom osoba s invaliditetom. Gubi se interes krajnjeg korisnika i zakida se u nekim tačkama pravo i usluga, koje su osobe s invaliditetom dosad imale”, rekla je juče predsednica Udruženja Sjena i roditelj-negovatelj, Suzana Rešetar i naglasila da je jedna od stvari koja se ukida pravo na asistenciju osobama s invaliditetom, čiji roditelji imaju status roditelja staratelja. Jedan od uslova da bi osoba sa invaliditetom dobila asistenta je taj da je nezaposlena, a Rešetar je istakla da je to samo jedan od suludih uslova u novom zakonu. S druge strane, ministar Marin Piletić rekao je da se predlogom Zakona o ličnoj asistenciji želi da ispravi preniska cena rada asistenata što je, kako je rekao, glavni prigovor svih, koji su bili u radnoj grupi te povećati i broj korisnika na 13.100. Dodao je da će predlogom Zakona o ličnoj asistenciji od 1. jula sledeće godine 9000 ljudi dobiti lične asistente, što je ocenio epohalnim korakom po pitanju prava osoba s invaliditetom. Iz Vlade su uoči protesta najavili da će predstavnike protesta pozvati na sastanak.
Hrvatski zavod za penziono osiguranje saopštio je da počinje isplata jednokratnog novčanog primanja korisnicima doplatka za decu zbog ublažavanja posledica rasta cena energenata. Isplata će početi u ponedeljak, a primiće je korisnici doplatka za decu, kojima su postupci za ostvarivanje prava na doplatak za decu bili u toku.
U ponedeljak 19. decembra 2022. počinje isplata jednokratnog novčanog primanja sa ciljem ublažavanja posledica porasta cena korisnicima penzije ostvarene u Republici Hrvatskoj s inostranim elementom. Jednokratno novčano primanje dobiće 62.020 korisnika penzije, koji uz penziju ostvarenu u Republici Hrvatskoj primaju i onu izvana, kao i korisnicima penzije ostvarene u Hrvatskoj, za one koji su radili u inostranstvu, a nisu ostvarili pravo na takvu penziju. Za tu je isplatu obezbeđeno 43,3 miliona kuna iz državnog budžeta. Za 10.785 korisnika penzije koji primaju penziju u iznosu do 1.850 kuna biće isplaćeno 1 200 kuna jednokratno. Za 10 472 korisnika penzije, koji primaju iznos od 1 850 do 2 350 kuna biće isplaćeno 900 kuna, dok će oni s primanjima od 2 350 do 3.350 kuna primiti 600 kuna.
Saborski zastupnik Hrvatske stranke penzionera, Silvano Hrelja saopštio je da je u saborsku proceduru uputio predlog zakona, kojim traži povećanje cenzusa za pravo na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje. Predlaže da se izmenama Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju cenzusi za to pravo na teret države povećaju na 2500 kuna po članu porodice, odnosno na 3130 kuna za samce.
Većina mladih u Hrvatskoj, njih 53 odsto koji su danas u dobi između 18 i 30 godina smatraju da puno znaju o ratnim zločinima koje su u ratu Srbi počinili nad Hrvatima. Ostatak njih, odnosno 47 odsto ih tvrdi da o tim zločinima znaju tek nešto ili ništa. Kad su u pitanju ratni zločini nad Srbima u Hrvatskoj odnosi su drugačiji – tek 18 odsto mladih smatra da su dobro informisani o toj vrsti zločina, dok ih 82 procenta tvrdi da o zločinima nad Srbima znaju malo ili ništa. Pokazalo je to istraživanje, koje je u martu ove godine provedeno na uzorku od 514 mladih u Hrvatskoj, koji su rođeni u periodu od 1992. do 2004. odnosno odrastali su nakon rata. Cilj je bilo ustanoviti kako se prema pripadnicima hrvatske vojske, osuđenim za ratne zločine odnose mlade generacije u Hrvatskoj. Čak 85 odsto mladih načelno podržava stav da ratne zločine treba kazniti nezavisno od nacionalne pripadnosti počinilaca. Čak 80 odsto u tom istraživanju izjavilo je da simbolično iskazivanje podrške ratnim zločincima kao što su murali s licima ratnih zločinaca, treba zakonski sankcionisati, što je ohrabrujući podatak. Međutim,istovremeno je primetno da mladi pokazuju priličnu zbunjenost i neznanje oko drugih simboličnih gesti. Tako je čak 55 odsto ispitanih odgovorilo da bi zakonski kaznilo upotrebu ćiriličnog pisma u javnim institucijama u Vukovaru.
Predavanje o Zahariju Orfelinu, sinoć je u Srpskom domu u Vukovaru održao vukovarski istoričar i bibliotekar Borivoj Čalić, koji već godinama istražuje lik i delo ovog znamenitnog Vukovarčanina i ubraja se među retke orfeliniste i jedan je od njegovih velikih poznavalaca. On je jedna od najznačajnijih ličnosti koja je rođena u Vukovaru, a posebno ukoliko se uzme u obzir njegov doprinos srpskoj kulturi, odnosno kao začetniku nove srpske književnosti pa i umetnosti. Njegova likovna dela, grafike i bakrorezi se do danas ubrajaju među najbolja grafička ostvarenja kod Srba uopšte, preneo je portal srbi.hr. Sinoćnje predavanje održano je kao prvo u okviru ciklusa predavanja o znamenitim stanovnicima Vukovara i okoline, koji organizuje ustanova u kulturi Srpski dom. Direktor Srpskog doma, Nebojša Vidović naglasio je da je cilj pričati o ljudima i porodicama iz Vukovara i svemu onome što su ostavili u nasleđe. Plan je da se obuhvati 18., 19. i prva polovina 20. veka, rekao je, između ostalog Vidović.