Saborska opozicija je danas, uoči rasprave o izmenama krovnog poljoprivrednog zakona, upozorila na niz problema s kojima se suočavaju domaći poljoprivrednici, među kojima je i dostupnost zemljišta, koje je u vlasništvu države. Zakon o poljoprivrednom zemljištu menjan je 15 puta jer su zemlju dobili oni koji su njom mešetarili, a ne oni koji žive od nje, rekao je Davor Bernardić iz SDP-a uoči rasprave o izmenama Zakona o poljoprivredi. Vladu je prozvao da pogoduje stranim trgovačkim lancima, koji uvoze hranu dok domaća proizvodnja propada. Članica saborske većine, Dragana Jeckov iz SDSS-a poručila je da je važno pogoditi mere koje će osigurati produktivnost i konkurentnost domaće poljoprivrede, pomoći joj da se lakše nosi s klimatskim promenama, koje će oživeti sela koja su prazna. Izmenama Zakona o poljoprivredi omogućava se pravovremeno primenjivanje odobrenog nacionalnog strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike, vrednog 3,75 milijardi evra, čije primenjivanje počinje 1. januara. Ujedno se pravno uređenje ekološke proizvodnje i njenog označavanja usklađuje s poslednjim izmenama pravne tekovine EU, uvodi novi upisnik posednika žitarica, uljarica i njihovih proizvoda.
Hrvatska zbog uvođenja evra kreće u postupno prilagođavanje bankomata na novu valutu, koji trebaju da budu prilagođeni tako da od 1. januara isplaćuju isključivo evre, dok su banke do 31. decembra dužne da osiguraju i adekvatnu dostupnost kuna putem bankomatske mreže. Zato se postupno privremeno gase bankomati tokom decembra i početkom januara da bi banke do 15. januara provele prilagođavanje bankomatske mreže za isplaćivanje evra. Da taj proces prilagođavanja ne bi negativno uticao na dostupnost gotovine u kunama, banke će privremeno od danas do 15. januara za građane da ukinu nadoknade za podizanje novca na bankomatima drugih banaka. Tako će se od 15. do 31. decembra kune moći da podignu bez nadoknade na bilo kojem bankomatu, dok će se od 1. do 15. januara na bankomatima moći bez nadoknade da podižu evri. U sklopu procesa prilagođavanja postupno će se ugasiti 2700 bankomata od njih ukupno oko 4000, da bi s prvim danom nove godine mogli da isplaćuju evre, a Hrvatsko udruženje banaka će u sledećih mesec dana na dnevnom nivou objavljivati kartu operativnih bankomata za isplaćivanje gotovine.
Zastupnik Socijaldemokrata Domagoj Hajduković juče je prozvao Vladu zbog prekratkog perioda prilagođavanja na evro i drastičnog rasta cena zbog čega se razmišlja i o pokretanju istražne komisije jer, kako kaže, “građani imaju pravo da znaju ko im dere kožu”. “Bili smo za ulazak Hrvatske u evrozonu, ali pitanje je da li je to učinjeno u pravo vreme i na pravi način jer su sve namirnice dosta poskupele u decembru s obzirom na cene iz marta”, rekao je Hajduković i podsetio da je premijer Plenković rekao da će se uvesti “crne liste” za one koji zloupotrebljavaju prelazak na evro te dodao da je on to predlagao još početkom juna.
Premijer Andrej Plenković rekao je juče da odgovornost za odluku o učestvovanju Hrvatske o obučavanju ukrajinskih vojnika nije na parlamentarnoj većini nego na opoziciji i da ishod glasanja neće biti pokazalac odmeravanja snaga između njega i predsednika Republike Zorana Milanovića. Zastupnici će sutra glasati o učestvovanju Hrvatske u evropskoj misiji, koju Plenkovićeva vlada snažno zagovara, a sa kojom se ne slaže predsednik Milanović, vrhovni komandant vojske koji smatra da misija nije u skladu ni s hrvatskim ustavom niti s evropskim ugovorom. „Ovo je odluka o misiji, mi imamo svoju politiku koja je u hrvatskom interesu, principijelna i jasna, na tragu zdravog razuma i logična pozicija s obzirom na naše iskustvo i naš snažan međunarodni položaj kao članice NATO-a, EU-a, šengenskog prostora i evropodručja”, rekao je Plenković novinarima u Briselu. Za odluku o misiji potreban je 101 glas koje vladajuća većina nema i zato je potrebna podrška dela opozicije. “To je stav cele Evropske unije i teret odgovornosti za tih 101 glas nije na parlamentarnoj većini, nego na onima koji se dvoume”, rekao je Plenković.
Iz Kancelarije pravobraniteljke za decu smatraju da je važno i predlažu pojačani angažman države u pružanju podrške deci koja žive u siromaštvu, posebno kada je reč o sufinansiranju neophodnog smeštaja te socijalnog mentorstva nad tom decom. Pravobraniteljka za decu Helenca Pirnat Dragičević juče je u Rijeci na stručnom skupu „Kako prekinuti začarani krug siromaštva i pružiti deci jednake prilike?“ govorila o problemima s kojima se suočavaju deca u siromaštvu te posledicama na njihov razvoj. Istakla je da je u njenoj kancelariji, na osnovu prijava građana, procenjeno da su najvažnije tačke pomoći deci iz siromašnih porodica omogućiti im dostojno i povoljno stanovanje te pokrenuti novu vrstu socijalne usluge i mentorstvo nad decom. Mnogo je prijava vezanih uz neodgovarajuće stambene uslove u kojima deca žive. Roditeljima koji nemaju vlastite nekretnine zbog različitih razloga se događa da nemaju novca za najam stana te su u riziku od beskućništva i zato bi država jedinicama lokalne samouprave koje nemaju vlastitih mogućnosti trebala da pomogne da se stambeno pomognu najugroženije porodice. S druge strane, da bi se prekinuo krug siromaštva, bitno je pomagati i nenovčano. Tako bi se uslugom mentorstva za decu, uz individualni pristup, osnaživala deca u sticanju osnovnih kompetencija za život, pružala bi im se podrška u učenju i odrastanju, rekla je pravobraniteljka na skupu i zaključila da je siromaštvo vodeći svetski problem, da zahvata sve više država Evropske unije pa tako i Hrvatsku, a najteže posledice ostavlja na decu.
Predstavnici veledrogerija pozdravili su juče najavu ministra zdravstva Vilija Beroša o isplati 1,07 milijardi kuna treće tranše za sanaciju bolničkih dugova prema dobavljačima, te poručili da su dugovi pod kontrolom i nema bojazni od nestašica lekova. Ministar Beroš je najavio u Hrvatskom saboru da će sutra na sednici Vlade biti odobrena dodatna sredstva za sanaciju bolničkih dugova, u vrednosti od 1,78 milijardi kuna.
Ministarstvo poljoprivrede raspisalo je konkurs za sufinansiranje zaštitnih sredstava, odnosno električnih ograda i žičanih ograda za sprečavanje štete od divljači u 2022. i 2023. Planirana vrednost Konkursa je četiri miliona kuna uz mogućnost povećanja. Najveći iznos finansijskih sredstava koji se može prijaviti i ugovoriti po pojedinoj prijavi je 50 hiljada kuna, a novčana sredstva namenjena su isključivo za podmirenje troškova kupovine električnih ograda i žičanih ograda. Prijaviti se mogu pravne i fizičke osobe koje imaju ugovor o korištenju prava lova na osnovu Zakona o lovstvu i fizička i pravna lica upisana u Upisnik poljoprivrednika te proizvođačka organizacija. Konkurs je otvoren od 20. decembra do raspodele predviđenih sredstava, a najkasnije do 15. oktobra sledeće godine.