Premijer Andrej Plenković juče je rekao da će budžet za 2023. godinu biti usmeren na očuvanje standarda građana, ali i privrednog rasta i razvoja. Vlada, po njegovim rečima s početka sednice Vlade s koje će danas u sabor biti upućen predlog budžeta za 2023. godinu, želi da on i dalje bude u funkciji ublažavanja krize izazvane covidom, inflacijom i drugim ugrožavanjima standarda građana da bi se on očuvao, ali i dobrog funkcionisanja privrede da bi se sačuvao privredni rast i razvoj. Ukupni prihodi državnog budžeta za 2023. godinu planirani su u iznosu od 24,9 milijardi evra, a rashodi 26,7 milijardi. Manjak državnog budžeta je planiran na nivou 2,6 odsto BDP-a. Osim toga, kako je rekao, vlada želi da omogući sigurnost građana, uz nastavak rasta plata i penzija, pa je u budžet uračunata povišica za zaposlene u javnom sektoru dogovorena sa sindikatima. Završetak saborske rasprave o predlogu budžeta se očekuje do kraja novembra.
Ministar finansija Marko Primorac juče je rekao da, rasterećenje plata, ako se govori o porezu na dohodak, u ovom momentu nije opcija te da bi se dodatni porez na dobit trebao doneti do kraja godine. Primorac je pojasnio da za to ima više razloga, a jedan je i to što se porezom na dohodak finansiraju jedinice lokalne i regionalne samouprave. Kada se govori o rasterećenju plata, odnosno o povećanju osnovnog ličnog odbitka, postignut je prihvatljiv nivo nakon kojeg “nije moguće dalje povećavati taj nivo” bez značajnije reforme poreznog sistema, koja bi uključivala i eventualno uvođenje nekih novih poreza iz kojih bi se onda generirali prihodi lokalnih jedinica. Kada je reč o samim dohocima, oni su prilično nejednako distribuirani po teritoriji Hrvatske, pa bi daljnjim povećanjem osnovnog ličnog odbitka postojale one jedinice koje bi ostale bez finansiranja, dodao je Primorac. Ocenio je da je njegov prethodnik Zdravko Marić radio dobar posao, pa tako i u pogledu poreznog rasterećenja. Za vreme Marićevog mandata, između ostalog, su snižavane i stope PDV-a na celi niz proizvoda, a to je nešto što Primorcu “nije najdraže”, pogotovo jer ta rasterećenja nisu imala za rezultat smanjenje cena. Rekao je da se više zalaže za to da se prema građanima s nižim primanjima kojima je pomoć potrebna usmeravaju direktne dohodovne subvencije. Do kraja godine traje period “zamrznutih” cena devet artikala, a Primorac je rekao “da nije siguran” hoće li se to nastaviti, dodajući i da je to mera iz resora ministra privrede i održivog razvoja Davora Filipovića, koji prati stanje i koji će da izradi određene analize. “Na osnovu tih analiza ćemo odlučiti šta i kako dalje”, poručio je Primorac.
Predstavnici novinarskih udruženja juče su pozdravili ideju donošenja Evropskog akta o slobodi medija, koji predlaže nova pravila za zaštitu medijskog pluralizma i uredničke nezavisnosti, ali su pozvali na detaljniju raspravu i dorađivanje njegovih odredbi. Na okruglom stolu u Kući Evrope direktorka Evropske federacije novinara Renata Šreder je ocenila da se radi o instrumentu regulacije koji bi imao direktne efekte na nacionalne zakonodavne okvire i bio važan korak u smeru jačanja slobodnog novinarstva. Predsednica Sindikata novinara Hrvatske i Evropske federacije Maja Sever je istakla da je dug put do primenjivanja tog akta, a uprkos nedostacima najbitnije je da novinarske organizacije podržavaju takvu ideju.
Slovenačka ministarka spoljnih poslova Tanja Fajon saopštila je u Briselu da je njena vlada spremna da uvede kontrole na granici sa Hrvatskom. ”Slovenija je spremna da sledećeg dana, nedelje, meseca uvede kontrole unutar šengenskog prostora, ako i kada bude potrebno“, rekla je Fajon, koja je učestvovala na sastanku ministara spoljnih poslova zemalja članica EU u Briselu, prenosi Hina. Naglasila je, da sada kada Hrvatska ulazi u Šengen, Slovenija ne želi da postane “neka vrsta džepa” za izbeglice i migrante. Ministri unutrašnjih poslova odlučiće o ulasku Hrvatske u šengenski prostor na sastanku 9. decembra, a Fajon je rekla da će slovenačka Vlada u četvrtak razmatrati pripremne materijale za taj sastanak. Ona je istakla da slovenačko Ministarstvo unutrašnjih poslova predlaže Vladi da podrži ulazak Hrvatske u šengenski prostor.
Županijski sud u Zagrebu je u ponovljenom postupku, zbog nedostatka dokaza, oslobodio tri pripadnika vojske SAO Krajine koji su bili optuženi za ratni zločin nad zarobljenim pripadnikom hrvatske policije Šefikom Pezerovićem u julu 1991. na Baniji. Zagrebački sud je oslobodio Mirka Ćurčiju, Milenka Milkovića i Momčila Buinca nakon što je Vrhovni sud ukinuo osuđujuću presudu na osam godina zatvora svakome. Postupak protiv Ćurčije je obustavljen jer je preminuo za vreme trajanja postupka, dok su Milković i Buinac oslobođeni krivnje zbog nedostatka dokaza. U obrazloženju presude sutkinja Jadranka Kos je rekla da je Vrhovni sud ukinuo presudu koja se temeljila na iskazu preminulog svedoka pa nije bilo mogućnosti za izvođenje tog dokaza. “U ponovljenom postupku sudsko veće je zaključilo da ne postoji ni jedan iskaz svedoka niti materijalni dokazi koji bi povezali optužene s krivičnim delom koje im se stavlja na teret”, dodala je sutkinja Kos.
Povodom obeležavanja Dana sećanja, iz Gradske uprave Grada Vukovara su obavestili da se dozvoljava produženje radnog vremena svim ugostiteljskim objektima na području Grada Vukovara do 4 časa ujutro za 17.,18. i 19. novembar. Rad ugostiteljskih objekata mora biti da bude u skladu s Odlukom Hrvatskog sabora o proglašenju 18. novembra kao Dana sećanja, a kojom je određeno primereno i dostojanstveno obeležavanje navedenog dana u znak poštovanja.