U Hrvatskoj elektroprivredi u toku je vanredna revizija koju je, u svojstvu jedinog člana Skupštine društva, krajem oktobra zatražio ministar privrede i održivog razvoja Davor Filipović, piše Večernji list. Ovu informaciju potvrdili su juče i u HEP-u i u Ministarstvu privrede, iz kojeg otkrivaju da je vanredna revizija poverena revizorskom društvu Confida, koje je zaduženo utvrditi kako je HEP poslovao od početka prošle do 30. septembra ove godine. Kao povod za vanrednu reviziju u Ministarstvu navode jesenski paket mera vlade, koji je u primeni od početka oktobra. S obzirom da se nalazimo u nezapamćenoj energetskoj krizi, cilj revizije je i analiza svih ugovora nabavke i prodaje energenata – električne energije, gasa i uglja, sklopljenih u navedenom periodu. Kao specifični ciljevi revizije navodi se “pregledavanje nabavne, prodajne i tržišne cene navedenih energenata, period za koji su ugovori sklopljeni, te uslove pod kojima su sklopljeni s poslovnim partnerima”. Rezultati vanredne revizije očekuju se u roku od dva meseca, a zavisno od rezultata, i “definisanje preporuka za otklanjanje eventualnih nedostataka i unapređenje sistema internih kontrola”.
Žene zarađuju oko 14 odsto manje od muškaraca u EU-u, što znači da gotovo dva meseca u godini rade besplatno, dok je u Hrvatskoj rodni jaz u platama gotovo 7000 kuna, a to se posledično ogleda i u penzijama, upozorio je danas Forum žena SDP-a povodom Evropskog dana jednakih plata. Prosečna mesečna isplaćena neto plata u drugom tromesečju ove godine u Hrvatskoj iznosila je 7 919 kuna za muškarce, a za žene 7 337, što znači da žene mesečno zarađuju 582 kuna manje. Pritom su radnice plaćene 6984 kune manje od radnika na godišnjem nivou. Prema tome, žene simbolično prestaju primati platu u novembru pa do kraja godine, odnosno gotovo dva meseca rade besplatno, ističe Forum žena SDP-a.
Premijer Andrej Plenković juče je rekao da će budžet za 2023. godinu biti usmeren na očuvanje standarda građana, ali i privrednog rasta i razvoja. Vlada, po njegovim rečima s početka sednice Vlade s koje će danas u sabor biti upućen predlog budžeta za 2023. godinu, želi da on i dalje bude u funkciji ublažavanja krize izazvane covidom, inflacijom i drugim ugrožavanjima standarda građana da bi se on očuvao, ali i dobrog funkcionisanja privrede da bi se sačuvao privredni rast i razvoj. Ukupni prihodi državnog budžeta za 2023. godinu planirani su u iznosu od 24,9 milijardi evra, a rashodi 26,7 milijardi. Manjak državnog budžeta je planiran na nivou 2,6 odsto BDP-a. Osim toga, kako je rekao, vlada želi da omogući sigurnost građana, uz nastavak rasta plata i penzija, pa je u budžet uračunata povišica za zaposlene u javnom sektoru dogovorena sa sindikatima. Završetak saborske rasprave o predlogu budžeta se očekuje do kraja novembra.
Ministar finansija Marko Primorac juče je rekao da, rasterećenje plata, ako se govori o porezu na dohodak, u ovom momentu nije opcija te da bi se dodatni porez na dobit trebao doneti do kraja godine. Primorac je pojasnio da za to ima više razloga, a jedan je i to što se porezom na dohodak finansiraju jedinice lokalne i regionalne samouprave. Kada se govori o rasterećenju plata, odnosno o povećanju osnovnog ličnog odbitka, postignut je prihvatljiv nivo nakon kojeg “nije moguće dalje povećavati taj nivo” bez značajnije reforme poreznog sistema, koja bi uključivala i eventualno uvođenje nekih novih poreza iz kojih bi se onda generirali prihodi lokalnih jedinica. Kada je reč o samim dohocima, oni su prilično nejednako distribuirani po teritoriji Hrvatske, pa bi daljnjim povećanjem osnovnog ličnog odbitka postojale one jedinice koje bi ostale bez finansiranja, dodao je Primorac. Ocenio je da je njegov prethodnik Zdravko Marić radio dobar posao, pa tako i u pogledu poreznog rasterećenja. Za vreme Marićevog mandata, između ostalog, su snižavane i stope PDV-a na celi niz proizvoda, a to je nešto što Primorcu “nije najdraže”, pogotovo jer ta rasterećenja nisu imala za rezultat smanjenje cena. Rekao je da se više zalaže za to da se prema građanima s nižim primanjima kojima je pomoć potrebna usmeravaju direktne dohodovne subvencije. Do kraja godine traje period “zamrznutih” cena devet artikala, a Primorac je rekao “da nije siguran” hoće li se to nastaviti, dodajući i da je to mera iz resora ministra privrede i održivog razvoja Davora Filipovića, koji prati stanje i koji će da izradi određene analize. “Na osnovu tih analiza ćemo odlučiti šta i kako dalje”, poručio je Primorac.
Na teritoriju Republike Hrvatske još uvek se traži za 1821 osoba, nestala tokom rata, među kojima je 515 iz Vukovarsko-sremske županije, od kojih su 383 osobe, nestale u Vukovaru 1991., a trećina svih masovnih grobnica u Hrvatskoj je na području naše županije. Glavna prepreka u rešavanju preostalih slučajeva nestalih i nasilno odvedenih osoba na ovom području 1991. godine je nedostatak tačnih informacija o mestima masovnih i pojedinačnih grobnica s posmrtnim ostacima žrtava.
Županijski sud u Zagrebu je u ponovljenom postupku, zbog nedostatka dokaza, oslobodio tri pripadnika vojske SAO Krajine koji su bili optuženi za ratni zločin nad zarobljenim pripadnikom hrvatske policije Šefikom Pezerovićem u julu 1991. na Baniji. Zagrebački sud je oslobodio Mirka Ćurčiju, Milenka Milkovića i Momčila Buinca nakon što je Vrhovni sud ukinuo osuđujuću presudu na osam godina zatvora svakome. Postupak protiv Ćurčije je obustavljen jer je preminuo za vreme trajanja postupka, dok su Milković i Buinac oslobođeni krivnje zbog nedostatka dokaza. U obrazloženju presude sutkinja Jadranka Kos je rekla da je Vrhovni sud ukinuo presudu koja se temeljila na iskazu preminulog svedoka pa nije bilo mogućnosti za izvođenje tog dokaza. U ponovljenom postupku sudsko veće je zaključilo da ne postoji ni jedan iskaz svedoka niti materijalni dokazi koji bi povezali optužene s krivičnim delom koje im se stavlja na teret.