Premijer Andrej Plenković pohvalio se danas da Hrvatska ima rekordnih 1,75 miliona zaposlenih i svega 83 hiljade nezaposlenih, odnosno 4,4 odsto, što je najniže u poslednjih 40 godina. Imamo najveći broj zaposlenih ikad, rekao je premijer u Hrvatskom saboru kojem je podneo godišnji izveštaj o radu Vlade. Istakao je da broj zaposlenih govori da je od početka mandata njegovih vlada, 2016. godine, zaposleno dodatnih 308.000 osoba te da je prosečna neto plata u proteklih osam godina porasla za 76 procenata, sa 749 na 1315 evra. Kad se odbije inflacija, to je i dalje realni rast od 35 odsto, istakao je. Naveo je i da je minimalna neto plata u istom periodu porasla za 103 odsto, s 331 na 672 eura, što je realno za čak 56 odsto. Najavio je da će u trećem mandatu njegove Vlade glavni fokus ponovo da bude na hrvatskim građanima.
Povodom Međunarodnog dana žena sa sela, saborska zastupnica SDSS-a, Dragana Jeckov danas je okviru slobodnog govora u Saboru istakla važnu ulogu žena iz ruralnih područja u proizvodnji hrane i naglasila njihov doprinos razvoju društvene zajednice. Podsetila je da su žene, zajedno s muškom populacijom iznele teret svih problema, koji su u ovoj godini pogodili poljoprivrednike, poput afričke svinjske kuge, koja je najviše bila izražena u Vukovarsko-sremskoj županiji. I danas su žene iz naših sela, zajedno sa svojim domaćinima zabrinute, jer su njihovi objekti za uzgoj svinja i dalje prazni, većina malih uzgajivača svinja do danas nije obnovila svoju proizvodnju, istakla je Jeckov dodajući da su još uvek prisutne nejasnoće u nadležnosti, između veterinara, koji treba da dezinfikuju objekte i veterinarskog inspektora, koji daje konačno rešenje o povratku svinja u objekat. I dok oni upiru prste jedni u druge,mali svinjogojci su na čekanju što nije slučaj s velikim proizvođačima, jer su oni, prema podacima ministarstva, čak i povećali kapacitete i proizvodnju pa sada na području VSŽ ima 1600 krmača više nego prošle godine, ukazala je zastupnica Jeckov. Podsetila je na još uvek prisutne problenme vezane uz sporost u isplaćivanju nastale štete, prebukiranost kapaciteta klaonica, niže otkupne cene svinja u spomenutim područjima te veliki uvoz mesa, koji domaću proizvodnju čini nekonkurentnom.
Broj siromašnih u Hrvatskoj povećao se prošle godine u odnosu na godinu pre, najnoviji su podaci Evropske statističke kancelarije u kojima je navedeno da je prošle godine udeo osoba koji su u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti u Hrvatskoj iznosio 20,7 odsto u odnosu na 2022. godinu kada je iznosio 19,9 odsto. Najgore ocenjena situacija je u regionu Panonske Hrvatske, od Karlovca i Siska do Osijeka i Vukovara gde je ove godine čak 31,3 odsto osoba u riziku od siromaštva za razliku od 2022. kada ih je bilo 27,8 odsto. U Hrvatskoj je lani, prema podacima Eurostata, čak dve trećine stanovnika imalo barem neke probleme po pitanju preživljavanja. U svim zemljama EU udeo ljudi u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti prošle je godine bio veći kod osoba s invaliditetom. Razlika je najveća u Hrvatskoj gde je udeo osoba s invaliditetom bio dva i po puta veći nego kod osoba bez invaliditeta.
Nakon usklađivanja od 7,46 odsto, penzije u Hrvatskoj su u avgustu prosečno porasle na 571,46 evra, što se odnosi na iznos prosečnih starosnih, invalidskih i porodičnih penzija.Ukoliko se u taj obračun dodaju penzije povlaštenih grupa poput branitelja ili aktivnih vojnih lica, prosečni se iznos podiže na 620,13 evra, navodi tportal. Prema podacima Hrvatskog zavoda za penziono osiguranje, prosečna penzija iznosi tek 43,5 odsto prosečne plate, a ukoliko se u obzir uzme rast cena životnih troškova, za trećinu ljudi treće životne dobi u Hrvatskoj postoji mogućnost da će biti na granici siromaštva. U poređenju sa zemljama iz regiona, nešto bolja situacija s penzijama je u Srbiji, gde su penzioneri za avgust mesec dobili u proseku 390,56 evra.
Na jučerašnjoj sednici Gradskog veća Vinkovaca donesena je nova demografska mera koju su predstavnici gradskih vlasti ocenili kao jedinstvenu u Hrvatskoj. Iz gradske uprave su podsetili da su do sada mlade porodice s područja tog grada imale priliku da kupe gradsko građevinsko zemljište za izgradnju porodične kuće po povoljnim cenama, sa popustom čak do 95 odsto i najavila još povoljniju kupovinu zemljišta za mlade porodice. U skladu s odlukom, svaka porodica čiji se broj članova poveća nakon kupovine zemljišta, odnosno za svako rođeno dete, dobiće dodatni popust od 10 odsto. U slučaju da u domaćinstvu žive osobe s utvrđenim invaliditetom od najmanje 50 procenata, ostvariće takođe dodatni popust od 10 odsto, tako da najveći popust koji može da se dobije iznosi čak 99 odsto ponuđene cene. Gradska pročelnica Upravnog odeljenja za investicije, fondove Evropske unije i imovinu Katarina Vučić je naglasila da je izrađena projektno tehnička dokumentacija za celokupnu komunalnu infrastrukturu za 45 parcela u Mirkovcima i na Slaviji, koja će da budu spremna za prodaju nakon otvorenog konkursa krajem godine. Napomenula je i da će mlade porodice imati mogućnost kupovine zemljišta po subvencionisanim cenama, iako već poseduju nekretninu, ali da će u tom slučaju nakon ishodovanja dozvole za upotrebu nove kuće prethodnu morati da prodaju u roku dve godine. Gradonačelnik Vinkovaca Ivan Bosančić naglasio je kako je ovo tek jedna u nizu mera kojom žele da podstaknu mlade porodice s decom da planiraju budućnost na tom području. Prema odluci, ponude gradske uprave za kupovinu gradskog zemljišta po povlaštenim cenama ne odnose se samo na porodice s područja Vinkovaca nego na sve koje žive na području Hrvatske.
Sportsko rekreativno društvo Srba u Hrvatskoj u protekloj i ovoj kalendarskoj godini uspelo je da realizuje najznačajnije programske aktivnosti, a prioritet u budućem periodu i dalje će biti usmeren na umrežavanje i pomoć sportskim klubovima i organizacijama, istaknuto je na Izveštajnoj skupštini Društva, održanoj 14. oktobra u Dalju. O radu SRDS-a govorili su predsednik, Milan Martinović i programska direktorka, Tatjana Dragičević. Najznačajniji sportski događaj ove godina bio je odlazak srpske manjinske reprezentacije na EUROPEAD-u, evropsko fudbalsko prvenstvo reprezentacija nacionalnih manjina, gde smo osvojili osmo mesto, podsetio je predsednik Martinović. Iako je fudbal najatraktivniji, Društvo se trudi da pomogne i rad sportskih kolektiva, koji se bave drugim vrstama sporta, vodeći računa da srpska zajednica u tom segmentu bude u koheziji.Rad SRDS-a podržan je od strane svih srpskih institucija i organizacija u Hrvatskoj, a finansira se iz sredstava vladine Kancelarije za ljudska i prava nacionalnih manjina, podsetio je Martinović.