Republika Hrvatska je na današnji dan pre 33 godine postala međunarodno priznata država, a istog datuma 1998. završen je i proces mirne reintegracije, kojim je u ustavno-pravni poredak Hrvatske vraćen njen istočni deo. Osnova za ovaj proces bio je Erdutski sporazum, potpisan 12. novembra 1995., kojim je počeo dvogodišnji mandat prelazne uprave UN-a (UNTAES). S ciljem provođenja dvosmernog povratka otvoreno je šest ispostava Kancelarije za prognanike i izbeglice Vlade RH, čime je službeno počeo proces povratka prognanika u Podunavlje. Kako bi na ovom području bio omogućen povratak i pomirenje, u oktobru 1997. osnovan je Nacionalni odbor za uspostavljanje poverenja i normalizaciju života na ratom stradalim područjima Hrvatske. Za predsednicu je imenovana tadašnja zamenica predstojnika Kancelarije predsednika, Vesna Škare-Ožbolt, a jedan od članova sa strpske strane bio je tadašnji predsednik SDSS-a, Vojislav Stanimirović, predsednik prelaznog Izvrog veća za istočnu Slavoniju, Baranju i zapadni Srem u procesu mirne reintegracije.
Godišnja stopa inflacije porasla je na 4,5 odsto u decembru s 4 odsto u novembru, pod uticajem rasta cena energenata te niza usluga, kao i cena hrane i pića. Upozoravali smo na rizik obnavljanja inflatornih rizika s obzirom na energičan rast ukupnih primanja zaposlenih, poručili su iz Hrvatskog udruženja poslodavaca i dodali da i početkom ove godine očekuju zadržavanje godišnje stope harmonizovane inflacije na tom nivou, pod uticajem, “prenosa energičnog rasta plata u javnom sektoru u prošloj godini na rast domaćih cena, uz dodatna snažna povećanja u ovoj godini, kao i obnavljanja uvezenih inflatornih pritisaka”. Za ostatak godine predviđaju usporavanje stope inflacije na 2,5 do 3 odsto. Na to usporavanje, smtraju da će da utiče usporavanje inflacije cena usluga nakon vrhunca turističke sezone, nastavak restriktivne monetarne politike u evropodručju i slabljenje agregatne potražnje u većini evrozone. Inflaciju ubrzavaju rast plata, turizam i uvoz, te sugerišu da umesto toga kupovnu moć građana treba jačati nižim porezima. HUP u ovoj godini tako očekuje prosečnu stopu inflacije na nivou od 3,5 odsto, što će i dalje biti više od prosečne stope u evropodručju. Hrvatska ne samo što predvodi u rastu primanja zaposlenih i potrošačkom kreditiranju na nivou EU-a nego je i udeo troška rada u BDP-u prvi put nakon 2010. iznad proseka EU-a.
Prošle godine je 237 osoba život izgubilo na hrvatskim saobraćajnicama. Došlo je do pada od 13,6 odsto u odnosu na 2023., kad su poginule 274 osobe. To je evidentno smanjenje broja poginulih, međutim, na konačan broj treba pričekati do 31.januara, kada će MUP da objavi konačnu statistiku. Kako je navedeno u izveštaju Nacionalnog plana sigurnosti saobraćaja na putevima, podaci o poginulima u saobraćaju su, uz opasku, da je svaka smrt u saobraćaju tragična, ipak optimistični. Prošla godina bila je rekordno niska po broju poginulih – 237, identična 2020. godini, ali se tada nekoliko meseci nije vozilo, odnosno vozilo se manje, zbog ograničavanja kretanja za vreme vrhunca pandemije koronavirusa. Bolja je i od 2022., kada su hrvatske saobraćajnice uzele život 275 osoba. Uz Virovitičko-podravsku županiju, manje poginulih u 2024. beleži i Požeško-slavonska županija, šest osoba, odnosno dve manje nego 2023. U Osječko-baranjskoj županiji prošle je godine poginulo 16 lica (13 u 2023.), u Brodsko-posavskoj 12 (devet u 2023.) te u Vukovarsko-sremskoj županiji 15 (jedna više u odnosu prema 2023.).
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić ponovo je juče pozvao opozicione stranke, povodom istraživanja javnog mnjenja organizavije CRTA, da predaju potpise za održavanje savetodavnog referenduma o predsedniku Srbije, ističući da je legitimitet najvažnija stvar u politici, a da suverenitet proističe iz narodne volje. Naveo je da je potrebno svega 67 potpisa poslanika opozicije, da to žele, a da će SNS dati još 100 potpisa i da se odmah zakaže savetodavni referendum i istakao da ne želi ni dana da ostane na vlasti ukoliko to nije volja naroda.Vučić je u video objavi na zvaničnom instagram profilu @budućnostsrbijeav istakao da se Srbija suočava sa brojnim izazovima, velikim priticima izvana, dodajući da ih je uspešno rešavala i rešiće ih i u budućnosti.Predsednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić podneće danas 100 potpisa poslanika vladajuće većine za održavanje savetodavnog referenduma o poverenju predsedniku Aleksandru Vučiću, potvrđeno je za srpsku agenciju Tanjug. Brnabićeva je sinoć rekla da očekuje da joj opozicija pre konferencije za novinare u 10.00 časova dostavi 67 potpisa koji su neophodni kako bi se održao savetodavni referendum o poverenju predsedniku Srbije, Aleksandru Vučiću.
Prvo istraživanje Instituta za istraživanje migracija, koje je objavljeno juče, pokazalo je da je većina stranih radnika iz Azije zadovoljna i uglavnom zadovoljna životom i radom u Hrvatskoj, da ih 90 odsto finansijski pomaže porodicu u državama iz kojih su doselili te, između ostalog, da ih najviše, gotovo 33 odsto, planira da ostane u Hrvatskoj do pet godina, a samo 19,5 procenata planira ostanak za stalno. Institut za istraživanje migracija proveo je anketno istraživanje u periodu od 23. novembra 2024. do 12. januara ove godine, obuhvativši 400 stranih radnika poreklom iz Azije i Afrike, s ciljem sticanja uvida u njihova mišljenja o životu i radu u Hrvatskoj. Najveći broj anketiranih došao je s Filipina (38 odsto), iz Nepala (26 odsto), Indije (20 odsto), Egipta (6 odsto) i Bangladeša (5 odsto). Ostali anketirani došli su iz Sirije, Iraka, Pakistana, Šri Lanke, Kine i Ugande. Ovo je inicijalno istraživanje, koje nam je dalo prve informacije i iskustva u istraživanju populacije stranih radnika iz Azije i Afrike. U budućnosti ćemo da provodimo i sveobuhvatnija istraživanja takvog tipa, koja će pridoneti kvalitetnijem donošenju smernica za uspešnu integraciju stranih radnika u hrvatsko društvo, istakla je direktorka Instituta, Marina Perić Kaselj.