Povodom obeležavanja 27. godišnjice od procesa mirne reintegracije, u Gradskom muzeju Vukovar danas je predstavljena Studija o mladima, koju su proveli nemačka fondacija Fridrih Ebert i Institut za društvena istraživanja iz Zagreba. Istraživanje je pokazalo stavove mladih o društvu u kojem žive, te kako gledaju na budućnost. Zajednički zaključak učesnika današnje diskusije bio je da mladi generalno malo znaju o ovom značajnom datumu iz novije hrvatske istorije te da bi on trebao da bude u većoj meri zastupljen i u obrazovnom sistemu. Naučni saradnik na Institutu za društvena istraživanja, Nikola Baketa predstavio je neke od rezultata istraživanja, istakavši u prvom redu, pozitivne trendove. Raste interes za politiku, mladi su povećane su njihove neformalne političke aktivnosti, izlaze više na izbore, dakle, ne možemo govoriti o kompletnoj pasivnosti, ali još uvek nisu spremni da preuzmu političke funkcije u društvu. Smatraju da njihovi interesi nisu dovoljno zastupljeni u politici i nemaju poverenje u institucije vlasti, istakao je Baketa. Smatra da je šteta što mirna reintegracija nema veću važnost u društvu. Ukoliko govorimo o teritorijalnom integritetu, to je možda i najvažniji datum, ako smo okrenuti prema budućnosti i trebao bi da ima mnogo veći značaj, zaključio je Baketa. Koordinatorka projekta, Blanka Smoljan iz nemačke Fondacije Fridrih Ebert podsetila je na njihovu posvećenost mitrotvornom radu izrazivšu ujedno razočaranje što proces mirne reintegracije danas obeležavaju uglavnom organizacije civilnog društva.Izvršna direktorka Evropskog doma u Vukovaru, Dijana Antunović Lazić istakla je da su tokom trinaestogodišnjeg perioda, koliko organizuju obeležavanje mirne reintegracije, kroz različite aktivnosti uključili brojni aktere- od učesnika u procesu mirne reintegracije, političara do samih građana. Mirnu reintgraciju nije činila samo politika nego i svi građani Vukovara i okoline. Tako razmišljamo i danas proučavajući šta je učinjeno dobro, a na čemu treba još raditi. Iako je proces fromalno završio 1998. godine, on još uvek traje. Kao društvo ga nismo završili. S mladima se konstantno radi na mirotvornim aktivnostima, kako bi vukovarsko društvo zaživelo kao jedna kvalitetna evropska zajednica u okviru RH, poručila je Antunović Lazić.
Republika Hrvatska je na današnji dan pre 33 godine postala međunarodno priznata država, a istog datuma 1998. završen je i proces mirne reintegracije, kojim je u ustavno-pravni poredak Hrvatske vraćen njen istočni deo. Osnova za ovaj proces bio je Erdutski sporazum, potpisan 12. novembra 1995., kojim je počeo dvogodišnji mandat prelazne uprave UN-a (UNTAES). S ciljem provođenja dvosmernog povratka otvoreno je šest ispostava Kancelarije za prognanike i izbeglice Vlade RH, čime je službeno počeo proces povratka prognanika u Podunavlje. Kako bi na ovom području bio omogućen povratak i pomirenje, u oktobru 1997. osnovan je Nacionalni odbor za uspostavljanje poverenja i normalizaciju života na ratom stradalim područjima Hrvatske. Za predsednicu je imenovana tadašnja zamenica predstojnika Kancelarije predsednika, Vesna Škare-Ožbolt, a jedan od članova sa strpske strane bio je tadašnji predsednik SDSS-a, Vojislav Stanimirović, predsednik prelaznog Izvršnog veća za istočnu Slavoniju, Baranju i zapadni Srem u procesu mirne reintegracije.
U okviru današnjeg aktuelnog časa, na kojem su saborski zastupnici postavljali pitanja premijeru, Andreju Plenkoviću i ministrima u Vladi, Dragana Jeckov iz SDSS-a postavila je pitanje o inflaciji ministru finansije Anti Šušnjaru, dok je prigovor na njeno izjašnjavanje uložio DP-ov Stipe Mlinarić. Prepostavljam da znate da pečete kiflice i krofne. Ali znam sigurno da 33 godine pored Negoslavaca, gde su iskopani otac i dva sina, niste znali i prema tome bolje da ćutite oko takvih stvari, rekao joj je Mlinarić. Istina je da je ovo što je rečeno izrečeno van teme. Jednako tako je „Domi doneo petsto evra”, odgovorila je Jeckov Mlinariću, podsećajući na skandal kada su Mlinarića bivši saradnici optužili za izvlačenje novca iz Centra dr. Ivan Šretar. Odgovorio je da je Centra osnova s namerom da istražuje ratne zločine i pomogle u pronalasku nestali, navodeći da ona i njen stranački kolega Pupovac o tome ćute. I Jeckov i Mlinarić su dobili opomene s obzirom da je bila reč o replikama. Pupovac je zatražio povredu poslovnika i obratio se predsedniku Sabora, Jandrokoviću. Postoje zastupnici i stranke, koje kad nemaju načina da se postave odgovorno prema onome šta rade onda posežu za strahotama rata i zločina počinjenih za vreme istog i onda se s tim zločinima beščasno nabacuju drugim ljudima bez imalo znanja i morala, poručio je predsednik SDSS-a.
Prvo istraživanje Instituta za istraživanje migracija, koje je objavljeno juče, pokazalo je da je većina stranih radnika iz Azije zadovoljna i uglavnom zadovoljna životom i radom u Hrvatskoj, da ih 90 odsto finansijski pomaže porodicu u državama iz kojih su doselili te, između ostalog, da ih najviše, gotovo 33 odsto, planira da ostane u Hrvatskoj do pet godina, a samo 19,5 procenata planira ostanak za stalno. Institut za istraživanje migracija proveo je anketno istraživanje u periodu od 23. novembra 2024. do 12. januara ove godine, obuhvativši 400 stranih radnika poreklom iz Azije i Afrike, s ciljem sticanja uvida u njihova mišljenja o životu i radu u Hrvatskoj. Najveći broj anketiranih došao je s Filipina (38 odsto), iz Nepala (26 odsto), Indije (20 odsto), Egipta (6 odsto) i Bangladeša (5 odsto). Ostali anketirani došli su iz Sirije, Iraka, Pakistana, Šri Lanke, Kine i Ugande. Ovo je inicijalno istraživanje, koje nam je dalo prve informacije i iskustva u istraživanju populacije stranih radnika iz Azije i Afrike. U budućnosti ćemo da provodimo i sveobuhvatnija istraživanja takvog tipa, koja će pridoneti kvalitetnijem donošenju smernica za uspešnu integraciju stranih radnika u hrvatsko društvo, istakla je direktorka Instituta, Marina Perić Kaselj.