Nakon jednomesečne zimske pauze, saborski zastupnici danas počinju s radom, postavljanjem pitanja premijeru Andreju Plenkoviću i ministrima. Sutra su na dnevnom redu predlozi izmena zakona o dobrovoljnim penzionim fondovima i osiguravajućim društvima, koje je Vlada uputila u Hrvatski sabor u prvo čitanje, te konačan predlog Zakona o službenicima i činovnicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. U petak neće biti glasanja, a saborske zastupnike očekuje rasprava u prvom čitanju izmena Zakona o provođenju carinskog zakonodavstva Evropske unije te konačnom predlogu Zakona o provođenju Pravilnika o tzv. EU evropskim zelenim obveznicama.+
Republika Hrvatska je na današnji dan pre 33 godine postala međunarodno priznata država, a istog datuma 1998. završen je i proces mirne reintegracije, kojim je u ustavno-pravni poredak Hrvatske vraćen njen istočni deo. Osnova za ovaj proces bio je Erdutski sporazum, potpisan 12. novembra 1995., kojim je počeo dvogodišnji mandat prelazne uprave UN-a (UNTAES). S ciljem provođenja dvosmernog povratka otvoreno je šest ispostava Kancelarije za prognanike i izbeglice Vlade RH, čime je službeno počeo proces povratka prognanika u Podunavlje. Kako bi na ovom području bio omogućen povratak i pomirenje, u oktobru 1997. osnovan je Nacionalni odbor za uspostavljanje poverenja i normalizaciju života na ratom stradalim područjima Hrvatske. Za predsednicu je imenovana tadašnja zamenica predstojnika Kancelarije predsednika, Vesna Škare-Ožbolt, a jedan od članova sa strpske strane bio je tadašnji predsednik SDSS-a, Vojislav Stanimirović, predsednik prelaznog Izvrog veća za istočnu Slavoniju, Baranju i zapadni Srem u procesu mirne reintegracije.
Godišnja stopa inflacije porasla je na 4,5 odsto u decembru s 4 odsto u novembru, pod uticajem rasta cena energenata te niza usluga, kao i cena hrane i pića. Upozoravali smo na rizik obnavljanja inflatornih rizika s obzirom na energičan rast ukupnih primanja zaposlenih, poručili su iz Hrvatskog udruženja poslodavaca i dodali da i početkom ove godine očekuju zadržavanje godišnje stope harmonizovane inflacije na tom nivou, pod uticajem, “prenosa energičnog rasta plata u javnom sektoru u prošloj godini na rast domaćih cena, uz dodatna snažna povećanja u ovoj godini, kao i obnavljanja uvezenih inflatornih pritisaka”. Za ostatak godine predviđaju usporavanje stope inflacije na 2,5 do 3 odsto. Na to usporavanje, smtraju da će da utiče usporavanje inflacije cena usluga nakon vrhunca turističke sezone, nastavak restriktivne monetarne politike u evropodručju i slabljenje agregatne potražnje u većini evrozone. Inflaciju ubrzavaju rast plata, turizam i uvoz, te sugerišu da umesto toga kupovnu moć građana treba jačati nižim porezima. HUP u ovoj godini tako očekuje prosečnu stopu inflacije na nivou od 3,5 odsto, što će i dalje biti više od prosečne stope u evropodručju. Hrvatska ne samo što predvodi u rastu primanja zaposlenih i potrošačkom kreditiranju na nivou EU-a nego je i udeo troška rada u BDP-u prvi put nakon 2010. iznad proseka EU-a.
Prošle godine je 237 osoba život izgubilo na hrvatskim saobraćajnicama. Došlo je do pada od 13,6 odsto u odnosu na 2023., kada su poginule 274 osobe. To je evidentno smanjenje broja poginulih, međutim, na konačan broj treba pričekati do 31.januara, kada će MUP da objavi konačnu statistiku. Kako je navedeno u izveštaju Nacionalnog plana sigurnosti saobraćaja na putevima, podaci o poginulima u saobraćaju su, uz opasku, da je svaka smrt u saobraćaju tragična, ipak optimistični. Prošla godina bila je rekordno niska po broju poginulih – 237, identična 2020. godini, ali se tada nekoliko meseci nije vozilo, odnosno vozilo se manje, zbog ograničavanja kretanja za vreme vrhunca pandemije koronavirusa. Bolja je i od 2022., kada su hrvatske saobraćajnice uzele život 275 osoba. Uz Virovitičko-podravsku županiju, manje poginulih u 2024. beleži i Požeško-slavonska županija, šest osoba, odnosno dve manje nego 2023. U Osječko-baranjskoj županiji prošle je godine poginulo 16 lica (13 u 2023.), u Brodsko-posavskoj 12 (devet u 2023.) te u Vukovarsko-sremskoj županiji 15 (jedna više u odnosu prema 2023.).
Prvo istraživanje Instituta za istraživanje migracija, koje je objavljeno juče, pokazalo je da je većina stranih radnika iz Azije zadovoljna i uglavnom zadovoljna životom i radom u Hrvatskoj, da ih 90 odsto finansijski pomaže porodicu u državama iz kojih su doselili te, između ostalog, da ih najviše, gotovo 33 odsto, planira da ostane u Hrvatskoj do pet godina, a samo 19,5 procenata planira ostanak za stalno. Institut za istraživanje migracija proveo je anketno istraživanje u periodu od 23. novembra 2024. do 12. januara ove godine, obuhvativši 400 stranih radnika poreklom iz Azije i Afrike, s ciljem sticanja uvida u njihova mišljenja o životu i radu u Hrvatskoj. Najveći broj anketiranih došao je s Filipina (38 odsto), iz Nepala (26 odsto), Indije (20 odsto), Egipta (6 odsto) i Bangladeša (5 odsto). Ostali anketirani došli su iz Sirije, Iraka, Pakistana, Šri Lanke, Kine i Ugande. Ovo je inicijalno istraživanje, koje nam je dalo prve informacije i iskustva u istraživanju populacije stranih radnika iz Azije i Afrike. U budućnosti ćemo da provodimo i sveobuhvatnija istraživanja takvog tipa, koja će pridoneti kvalitetnijem donošenju smernica za uspešnu integraciju stranih radnika u hrvatsko društvo, istakla je direktorka Instituta, Marina Perić Kaselj.