Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta čestitao je načelniku Borova Zoranu Baćanoviću što je imao hrabrosti da na Fejsbuku objavi fotografiju sa obeležavanja stradanja i progona Srba iz 2015. godine u Beogradu u organizaciji Koalicije udruženja izbeglica, navodi se u saopštenju na internet stranici Saveza. Nakon završenog parastosa u Crkvi Svetog Marka veliki broj proteranih Srba krenuo je u mirnu šetnju do Sava centra gde je održana Memorijalna akademija. Na početku kolone prisutni su nosili veliki transparent „Oluja-zločin koji još traje“. „Baćanović zaslužuje veliko priznanje jer je fotografiju objavio upravo 5. avgusta kada Hrvatska svake godine u suštini slavi Dan progona i stradanja srpskog naroda, a ne Dan pobede kako se to licemerno i lažno naziva već 26 godina”, navodi se. „Linta ocenjuje da je Plenkovićeva osuda Baćanovićevog čina skandalozna i predstavlja nastavak progona preostalih Srba iz Hrvatske. Poseban skandal jeste činjenica da su po nalogu Plenkovića policija i Državno tužilaštvo počeli progon Baćanovića. Plenković dobro zna da je „Oluja“ najveći ratni zločin u Evropi posle Drugog svetskog rata i završni čin proterivanja srpskog naroda sa područja današnje Hrvatske. Zbog toga treba sve učiniti da se Hrvatskoj zabrani anticivilizacijska proslava „Oluje“ odnosno zabrani negiranje zločina nad srpskim narodom. To bi bio početak suočavanja hrvatskog naroda sa svojom ustaškom i genocidnom prošlošću”, zaključuje se u saopštenju ovog udruženja.
U Hrvatskoj se popravlja odnos penzionera i zaposlenih, odnosno raste broj onih koji uplaćuju penziono osiguranje, a broj penzionera pada. Na svakog penzionera dođe po 1,29 onih koji uplaćuju penzioni doprinos, što je najbolji omer ove godine, ali i u nekoliko poslednjih godina. Penzionera je krajem juna bilo 1,2 miliona, odnosno 5650 manje nego krajem juna 2020, piše Slobodna Dalmacija. U proteklih pet i po godina prosečna penzija je porasla za 479 kuna, tj 40,8 odsto prosečne plate. Saborskim zastupnicima i članovima Vlade u poslednjih pet i po godina penzija je narasla za 2275 kuna na 10 300 kuna, tako da svaki od njih prosečno vredi tri i po prosečne radničke penzije. Iz Hrvatskog zavoda za penziono osiguranje saopštili su da već šesti mesec za redom raste broja osiguranika i krajem jula ih je bilo 1,6 miliona, 52 203 više nego prošle godine u isto vreme i 6128 više nego krajem jula pretpandemijske 2019. Statistike zavoda kažu da je polovinom ove godine umrlo najviše korisnika penzija u protekle tri godine. Krajem ovogodišnjeg juna zavod beleži 26 989 smrti korisnika penzija, njih 5006 više nego polovinom prošle godine.
Na ovogodišnjem Vukovar film festivalu, koji će se održavati od 25. do 29. avgusta moći će se pogledati pobednički naslovi s Berlinskog i Kanskog filmskog festivala uz brojne druge naslove. „Ovogodišnji, 15. po redu Vukovar film festival održaće se na četiri lokacije. Projekcije će se puštati na Terasi Agencije za vodne puteve, u Dvorištu dvorca Eltz, na Vukovarskoj adi i Cinestaru Vukovar. Festival će se održavati u skladu sa svim epidemiološkim merama”, rekao je pročelnik upravnog odeljenja za društvene delatnosti Dražen Kobašević. „Otvorenje festivala trebalo bi se održati 25. avgusta u 21 čas na terasi Agencije za vodne puteve, s filmom Plavi cvet. Redatilj ovog filma je Zrinko Ogresta koji je pobedio na nedavno održanom filmskom festivalu u Puli – pojasnio je Kobašević.
Sa svrhom povećanja sigurnosti saobraćaja te smanjenja buke vozila koja nastaje zbog velikih brzina, a nakon zaprimljenih upita građana, Grad Vukovar je u Ulici Duga u Vukovaru, u blizini raskrsnice s Ulicom SR Nemačke nadogradio postojeći semafor s radarima brzine vožnje, saopšteno je iz gradske uprave. Radari brzine funkcionišu na način da kada vozilo prolazi većom brzinom od dozvoljene, to evidentiraju i upućuju signal na postavljeni semafor koji automatski pali crveno svetlo i na taj način usporava saobraćaj. Izvođač radova je firma Elektromodul-promet iz Osijeka, a ukupna vrednost investicije je 175 hiljada kuna, od čega su 152 hiljade sufinansirane sredstvima Fonda za obnovu i razvoj grada Vukovara. Postavljanje navedenog merača samo je deo ulaganja u povećanje sigurnosti u saobraćaju na području Grada te uz ranije postavljene kamere za kontrolisanje brzine, kao i postavljanje semafora na kritičnim lokacijama, u toku je i priprema za postavljanje led markera na pešačkim prelazima u ulicama Ivana Gundulića, Kardinala Alojzija Stepinca i Frankopanska i postavljanje semafora na raskrsnici Ulica Ivana Gundulića, Kardinala Alojzija Stepinca, Bolnička i Trg žrtava fašizma, navode iz gradske uprave.
Povodom hodočašća i praznika Velike Gospe te održavanja centralne verske svečanosti, danas i sutra se očekuje kretanje većeg broja osoba državnim i županijskim cestama. Na sam praznik, u nedelju, veliki broj građana će krenuti na hodočašća ličnim vozilima, autobusima ili peške već u ranim jutarnjim satima, a njihov povratak se predviđa poslepodne, pa će u tom periodu saobraćaj na svim prilaznim putevima prema svetilištima biti pojačan. – Uoči i na dan Velike Gospe policijski će službenici posebnu pažnju posvetiti stanju sigurnosti u cestovnom saobraćaju te preduzeti niz preventivno-represivnih aktivnosti u cilju zaštite svih učesnika u saobraćaju. Vozačima posebnu pažnju skrećemo na pešake na cestama koji će hodočastiti tokom noći i ranih jutarnjih časova, a pešacima savetujemo da zbog svoje sigurnosti poštuju saobraćajna pravila odnosno kreću se stazom ili uz sam rub ceste kao i da koriste reflektirajuće prsluke da bi ih vozači mogli lakše uočiti – ističe policijska službenica za odnose s javnošću u Policijskoj upravi vukovarsko-sremskoj Martina Halas.
Jul 2021. je najtopliji mesec otkad postoje merenja, objavila je juče američka agencija koja prati klimatske promene, Nacionalna uprava za okeane i atmosferu. Kombinacija temperature na kopnu i na površini okeana u celom je svetu bila za 0,93 stepena Celzijusa iznad proseka od 15,8 stepeni, koliko je iznosila u 20. veku i to ga čini najtoplijim julom od početka merenja pre 142 godine, navode iz Nacionalne uprave za okeane i atmosferu. Novi rekord je podatak koji govori u prilog uznemirujućim zaključcima i upozorenjima naučnika o nepovratnim klimatskim promenama koje su globalno već ostavile trag. Američka agencija je izvestila da je najtopliji jul u istoriji zabeležen u Aziji, dok je u Evropi zabeležen drugi najtopliji jul, a temperature se poklapaju s onima iz jula 2010. Evropska služba za klimatske promene Copernicus raspolaže sličnim podacima na temelju vlastitih kalkulacija. Oni su prošli mesec evidentirali treći najtopliji jul u svetu, a temperature su bile tek nešto niže od onih iz 2016. i 2019. godine.