Migracije će potpuno da promene Hrvatsku kakvu poznajemo, jer većina ukrajinskih izbeglica i tražilaca azila namerava da trajno ostane ovde, kao i brojni strani radnici, ali i većina iregularnih migranata, koji će biti kad-tad vraćeni u Hrvatsku, smatra demograf Tado Jurić. Rekao je to u razgovoru za agenciju Hina pozivajući su na nedavno istraživanje o ratnim izbeglicama iz Ukrajine, iregularnim migrantima i tražiocima azila u Hrvatskoj pod nazivom “Uticaj na tržište rada i funkcionalno uključivanje”. Hrvatska trenutno pruža privremenu zaštitu za 26 400 ukrajinskih izbeglica i, prema podacima iz 2023., gotovo 68 000 tražilaca azila, koji u velikom procentu vide Hrvatsku kao svoju dugoročnu destinaciju za život. Teza da su imigranti u Hrvatskoj samo privremeno ne stoji jer naše istraživanje ukazuje da je 69 odsto ukrajinskih izbeglica iskazalo nameru da živi u Hrvatskoj narednih pet godina, a čak 81 procenat onih koji traže azil, Hrvatsku vidi kao svoju dugoročnu destinaciju za život, rekao je Jurić. Posebno je zanimljiv podatak da bi 96 odsto Ukrajinaca i gotovo isti procenat tražilaca azila podnelo zahtev za hrvatskim državljanstvom kad bi ispunili potrebne kriterijume za to. Jurić je skrenuo pažnju na to da je 110 000 potencijalnih učesnika iz te kategorije i na tržištu rada, s obzirom da svi imaju pravo na to.
Hrvatski ministar spoljnih i evropskih poslova Gordan Grić Radman sastao se juče u Beogradu sa srpskim kolegom Markom Đurićem tokom neformalne posete Srbiji, a razgovarali su o modelima za unapređenje međudržavne saradnje i rešavanju otvorenih pitanja iz prošlosti,saopštilo je ministarstvo u Beogradu. Razmotrili su niz tema od interesa za obe strane, a posebno o različitim aspektima primene Dejtonskog sporazuma. Postignut je visok stepen saglasnosti o potrebi da se političkim procesima osigura ravnopravnost sva tri naroda u BiH, kao i puno poštovanje nadležnosti entiteta – Republike Srpske i Federacije BiH, u skladu sa dejtonskom strukturom, navedeno je u saopštenju. Ministri su razgovarali i o modelima za unapređenje međudržavne saradnje i nastavku rada po principu dvostrukog koloseka, što podrazumeva istovremeno razvijanje projekata sadašnje i buduće saradnje i rešavanje otvorenih pitanja iz prošlosti. Đurić je istakao negovanje dobrosusedskih odnosa kao jedan od prioriteta spoljne politike Srbije, naglasivši značaj rada na unapređenju saobraćajnih i drugih prekograničnih veza. Podržao je ubrzanje rada koordinatora i mešovitih komisija za otvorena pitanja. Sastanku i u razgovoru učestvovali su i predstavnici srpskog i hrvatskog nacionalnog veća.
Sporazum između predstavnika Vlade i tri obrazovna sindikata, kojim je dogovorena zaštita radnopravnog statusa nastavnika u strukovnim školama i formalizovan okvir za razgovor s Vladom o poboljšanju materijalnih prava svih zaposlenih u obrazovanju i nauci potpisan je juče. Na taj način je izbegnut štrajk srednjoškolskih nastavnika i omogućeno nesmetano provođenje postupka državne mature. Nakon potpisivanja, ministar nauke, obrazovanja i mladih, Radovan Fuchs rekao je da je u razgovorima i pregovorima došlo do sporazuma i rešenja, koje je produkt mogućeg i dobro je da su svi na kraju shvatili da je u interesu učenika okončanje ove školske godine itekako bilo važno. Moram opravdati stavove Ministarstva sve vreme, jer smo tvrdili da taj problem nije trebao da bude na tako visokom nivou tenzija, rekao je Fuchs izrazivši zadovoljstvo postizanjem sporazuma. Napomenuo je da će se pitanja ocenjivanja urediti pravilnikom drugačije nego što je sada definisano uredbom i da će u njegovom kreiranju učestvovati i predstavnici sindikata. Vezano uz reformu strukovnog obrazovanja, saglasili smo se da implementaciju nije moguće zaustaviti ili odgoditi za godinu dana, rekao je ministar dodajući da niko neće dobiti otkaz, a otklonjen je i strah da pojedini nastavnici neće moći da ispune normu. Dogovoreno je da će se najkasnije do 1. septembra formirati komisija, koja će proći kroz stavke vezane uz koeficijente, kao i pitanja koje potencira Nezavisni sindikat nauke i visokog obrazovanja, a to je neujednačenost u pojedinim segmentima korisnika državnog budžeta. Predsednik Školskog sindikata Preporod, Željko Stipić istakao je da je Sporazum rezultat odgovornosti prema najvažnijima u sistemu, a to su učenici, ali da nije bilo lako doneti odluku o najavi štrajka u vreme zaključivanja ocena i polaganja ispita državne mature.
Da smo imali bilo koje drugo, ne bi išli prema tom rešenju, naglasio je Stipić podsetivši na održane proteste i štrajkove. Ni pod koju cenu nismo hteli da odustanemo od volje članova koja nas obavezuje i većina naših članova odlučila je da rešavanje problema s ulice prebacimo za sto i da sindikati i Ministarstvo pokušaju zajednički pronaći rešenje, rekao je Stipić.
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je juče treći konkurs za podrške u očuvanju, održivom korištenju i razvoju genetskih izvora u poljoprivredi za biljne genetske resurse, vredan 1,6 miliona evra. Kako je istaknuto u saopštenju, predmet konkursa je dodela pomoći na osnovu Pravilnika o provođenju intervencije 70.05. -Podrška za očuvanje, održivo korištenje i razvoj genetskih izvora u poljoprivredi za biljne genetske resurse iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske, za period od 2023. – 2027. sa ciljem doprinosa zaustavljanju i smanjenju gubitka biorazličitosti, jačanju usluga ekosistema i očuvanju staništa i krajolika. Prihvatljivi korisnici su javna tela i pravna lica, uključujući i udruženja, koja se u skladu s nacionalnim zakonodavstvom bave očuvanjem biljnih genetskih izvora. Visina podrške po korisniku iznosi do 300.000 evra. Intenzitet javne pomoći iznosi do 100 odsto prihvatljivih troškova. Rok za podnošenje prvog dela zahteva 1. jul ove godine.
Predstavnici udruženja sa područja delovanja Zajedničkog veća opština potpisali su juče u Vukovaru s predsednikom Veća, Dejanom Drakulićem ugovore o dodeljivanju sredstava Saveta za nacionalne manjine Vlade RH za realizaciju njihovih programskih aktivnosti. Bila je to prilika da se razgovara i o organizaciji predstojećih programa i aktivnosti. Udruženja i kulturno-umetnička društva u većini sredina na našem području, nosioci su kulturnih manifestacija, od kojih je većina tradicionalnog karaktera.