Svečano potpisivanje Ugovora o javnoj nabavi radova za sanaciju i proširenje odlagališta komunalnog otpada „Petrovačka dola“ danas je održano u Gradskoj većnici Grada Vukovara. Ugovor je sa s izvođačem radova, direktorom firme Opera Group, Srećkom Babićem potpisao gradonačelnik Ivan Penava, čime će da započnu radovi na proširenju odlagališta Petrovačke dole odnosno izgradnja ravni D, za koju je nakon dugotrajnog rešavanja imovinsko pravnih odnosa izrađena projektna dokumentacija te je dobijena građevinska dozvola. Radovi će da počnu krajem ovoga meseca, a planirani rok za njihov završetak je za 9 meseci. Ovaj projekt od velikog je značaja za građane Vukovara, ali i okolnih opština i gradova u Vukovarsko-sremskoj županiji i šire koji otpad zbrinjavaju na deponiji u Vukovaru, rekao je gradonačelnik Penava. Vrednost planiranih radova izgradnje nove ravni je oko milion i 40 hiljada evra a 90 odsto sredstava obezbeđeno je sufinansiranjem Fonda za zaštitu okoline i energetske efikasnosti, dok je preostalih 10 odsto sufinanciranja obezbeđeno iz budžeta Grada Vukovara. Direktor Komunalca Bruno Marić je naglasio značaj potpisivanja ugovora za spomenutu firmu i izrazio je nadu da će radovi da proteknu u što kraćem vremenskom roku kako bi se što pre provele planirane aktivnosti. Danilo Tadić je ispred stručne službe istakao nekoliko tehničkih detalja bitnih za adekvatnu realizaciju infrastrukturnih aktivnosti. Istakao je da je predviđen kapacitet odlagališta na površini od oko 11 hektara, otprilike 165 hiljada kubnih metara otpada, te da je plan da se godišnje odlaže oko 20 000 tona otpada godišnje.
Nakon održane današnje medijske konferencije povodom potpisivanja ugovora za proširivanje Petrovačke dole, gradonačelnik Ivan Penava je odgovarajući na novinarska pitanja vezano za trenutnu političku situaciju u državi, između ostalog odgovorio i na pitanje kakav je stav Domovinskog pokreta po pitanju eventualnog izbora Milorada Pupovca za predsednika Odbora za nacionalne manjine i ljudska prava. Rekao je da je DP- ov stav da se razdvoji Odbor za nacionalne manjine i Odbor za ljudska prava na dve forme, objašnjavajući to činjenicom da se ljudska prava ne tiču samo nacionalnih manjina u državi, nego da je to pitanje i većinskog naroda, ali da je dogovereno sa premijerom Plenkovićem da se funkcija i rad Odbora za sada neće menjati. Istakao je da je protiv da predsednik SDSS- a Milorad Pupovac bude na čelu Odbora, ali da ukoliko saborska većina odluči da pruži podršku Pupovcu, neće praviti problem, jer kako ističe, od velikog značaja je to to što su konačno postignuti dogovori, nakon 30 godina, oko Izmene zakona o grobljima.
Tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (IRMCT), Serž Bramerc, izdao je 11. juna izveštaj o napretku u kojem se opisuje rad Kancelarije tužioca Mehanizma (OTP). Izveštaj je obuhvatio analizu rada Tužilaštva i stanja na terenu (u Ruandi, Srbiji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori) između 16. novembra 2023. i 15. maja 2024. godine. Nakon objave tužilac je izveštaj predstavio pred Savetom bezbednosti UN-a, u kojem, između ostalog, ukazuje i na zabrinjavajuće probleme i situaciju u Hrvatsko po pitanju nedostatka regionalne pravosudne saradnje i zastoja u procesuiranju hrvatskih državljana, zatim neadekvatnih kapaciteta Državnog tužilaštva i na kraju poricanja zločina i veličanje ratnih zločinaca. Kada je reč o nedostatku pravosudne saradnje i zastoju u procesuiranju hrvatskih državljana u izveštaju je navedeno da su Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora uz podršku Kancelarije tužioca Mehanizma pokazale značajan napredak u ostvarivanju kvalitetnije regionalne pravosudne saradnje. Sa druge strane, saradnja Hrvatske i Srbije gotovo da i ne postoji jer Hrvatska i dalje zanemaruje zahteve za pomoć tužilaštva u Bosni i Hercegovini. Kancelarija poteškoće u saradnji s Hrvatskom objašnjava pojavama poput „političkog uplitanja u pravosudni proces” i „politike odbijanja saradnje sa drugim zemljama u regionu u slučajevima ratnih zločina koji se vode protiv osumnjičenih koji su hrvatski državljani”. S obzirom na nepostojeću saradnju sa pravosudnim telima u Srbiji, hrvatsko pravosuđe svoje napore usmerilo je na procesuiranje etničkih Srba – i to u odsustvu. To, kako je ocenjeno iz Kancelarije, onemogućava hrvatskim žrtvama ostvarenje pravde i samo pojačava kulturu nekažnjavanja za zločine koje su počinili osumnjičeni koji su etnički Hrvati. U svom izveštaju OTP je posebno istakao problem odlikovanja osumnjičenih i osuđenih ratnih zločinaca. Pomenutu praksu tokom svog predsedničkog mandata često je praktikovao aktuelni hrvatski predsednik Zoran Milanović. Takođe, OTP je izrazio zabrinutost zbog raširenosti prakse poricanja ratnih zločina, veličanja ratnih zločinaca i neprihvaćanja utvrđenih sudskih činjenica u regionu bivše Jugoslavije – uključujući tu i Hrvatsku. Na izveštaj Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove hrvatske vlasti još uvek nisu reagovale, bar ne javno.
Na Opštinskom sudu u Vukovaru juče je održano ročište u postupku protiv petorice pripadnika navijačke grupe BBB iz Vukovara koje se tereti za nanošenje teških fizičkih povreda grupi maloletnika u sukobu koji se dogodio u centru Vukovara 6.januara ove godine. Na sledećem ročištu optuženi mogu da iznesu svoju odbranu nakon čega se očekuje da će sud doneti presudu. Ujedno je petorici optuženih produžen istražni zatvor u kojem se nalaze od hapšenja nakon napada.
Fond za zaštitu okoline i energetske efikasnosti počeo je da šalje prve ugovore o sufinansiranju na kućne adrese onim građanima čije prijave udovoljavaju uslovima javnog poziva za energetsku obnovu porodičnih kuća, potvrđeno je danas iz Fonda. Kako je navedeno saopštenju, završena je opšta administrativna provera zaprimljenih zahteva, a za koje je u ovoj godini obezbeđen rekordan budžet od čak 120 miliona evra. Nakon toga će da usledi daljnji nastavak obrade 11.926 zaprimljenih zahteva koji s obzirom na traženu dokumentaciju, sadrže preko 120 hiljada dokumenata koji se proveravaju prema redu primanja. Građani čije prijave udovoljavaju uslovima javnog poziva dobiće ugovore o sufinansiranju u kojima će biti navedeni i iznosi koji su im odobreni, ističu u Fondu. Maksimalna sredstva po pojedinačnom zahtevu mogu iznositi i do 62.120 evra a oni građani čiji zahtevi neće biti prihvaćeni primiće obaveštenje o neprihvatljivosti prijave s navedenim konkretnim razlozima.