Održano je juče ročište na Opštinskom sudu u Vukovaru u postupku protiv petorice pripadnika navijačke grupe BBB iz Vukovara koje se tereti za nanošenje teških fizičkih povreda grupi maloletnika u sukobu koji se dogodio u centru Vukovara 6.januara ove godine. Na sledećem ročištu optuženi mogu da iznesu svoju odbranu nakon čega se očekuje da će sud doneti presudu. Ujedno je petorici optuženih produžen istražni zatvor u kojem se nalaze od hapšenja nakon napada.
Predsednik Kluba zastupnika Domovinskog pokreta Igor Peternel potvrdio je juče da će stranačko Predsedništvo tek da razgovara o dogovoru predsednika DP-a Ivana Penave i premijera Andreja Plenkovića po pitanju izbora Milorada Pupovca za čelnika saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, naglasivši da oni svakako neće podržati predlog da Pupovac bude predsednik tog odbora, te da će se još videti i odlučiti šta će da bude do kraja sa njihovom saradnjom s HDZ-om. Penava će morati da uveri većinu u Predsedništvu DP-a da je u zamenu za popustljivi stav prema Pupovcu dobio od Plenkovića obećanja koja predstavljaju dobru kompenzaciju, ocenio je Peternel, dodajući da se jedna odnosi na pripremu izmena Zakona o grobljima, na osnovu kojih bi tražili da se maknu srpski spomenici širom Hrvatske, posebno ističući onaj posvećen Vukašinu Šoškoćaninu u Borovom Selu. Igor Peternel je rekao da je nelogično i to što Pupovac predstavlja opoziciju u tri odbora, za vanjsku politiku, za evropske poslove i za međuparlamentarnu saradnju, a na čelu Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina biće na inicijativu vladajuće kolicije. Poručio je da je HDZ-u sasvim prihvatljiv ovakav status SDSS-a u Saboru, ali da neki manji opozicioni klubovi izražavaju nezadovoljstvo što su toj stranci pripala neka mesta rezervisana za manjinu iako je, makar delomično, deo vladajuće koalicije.
Evropska komisija ocenila je pozitivno hrvatski peti zahtev u okviru isplate sredstava iz Mehanizma oporavka i otpornosti, i trenutno je očekivana uplata od strane Komisije u visini od 822 miliona evra, dok je naredni iznos od 836 miliona evra planiran na jesen, najavio je premijer Andrej Plenković u uvodnom delu jučerašnje Vladine sednice naglasivši da je Hrvatska prva država unutar EU-a koja je dobila zeleno svetlo za isplatu pete tranše. Dosada je Hrvatskoj uplaćeno 3,7 milijardi evra, a s novom uplaton taj iznos bi premašio 4,5 milijarde eura. Sredstva će, prema rečima premijera, da budu iskorištena za izgradnju dečjih vrtića, osnovnih škola, centara za starije osobe, turističke, zdravstvene i saobraćajne infrastrukture, projekte u području energetike, vodosnabdevanja, turizma,nauke i obnove od temljotresa. Istovremeno je u celosti potvrđena apsorpcija od 6,9 milijardi evra koji se odnose na prethodnu perspektivu 2014. – 2020, rekao je Plenković i naglasio da je Hrvatska u plusu od 15 milijardi evra po pitanju odnosa sredstava koje uplaćuje u evropski budžet i koje iz evropskih izvora povlači, pojasnivši da se godišnje u evropski budžet uplaćuje oko 600 miliona eura. Istaknuo i da njegova Vlada na početku trećeg mandata ima drugi najveći privredni rast u EU-u.
Predsednik Zoran Milanović poručio je povodom obeležavanja Dana Opštine u Nedelišću, da do zadnjeg centa treba koristiti EU fondove jer oni neće dugo trajati. Milanović je naglasio je da su EU fondovi dobra stvar dok postoje, što prema njegovim rečima znači da ima novaca. Poručio je da je novac nešto manje posledica jakog ekonomskog rasta i aktivnosti u Evropskoj uniji te da je zabrinjavajuće odakle taj novac dolazi, odnosno da je posledica monetarne politike takva da se dosta novca štampa. “I kad god se tako radi, a radi se, to ne može trajati dugo, poručio je Milanović.
Evropska komisija je predstavila ministrima unutrašnjih poslova država članica, na sastanku u Luxembourgu, zajednički plan za provođenja pakta o migracijama i azilu na osnovu kojeg će države članice da izrade nacionalne planove. Pakt o migracijama i azilu, paket je od 10 zakonodavnih akata kojim se reformiše evropska migraciona politika i politika azila. Rok za početak provođenja predviđen je za 2026. godinu, a države članice mogu da računaju na operativnu, tehničku i finansijsku podršku Komisije i agencija EU-a tokom celog postupka, navedeno je na sastanku. Hrvatska će biti spremna za provođenje i ispunjavaće ono što je bitno, a to je zaštita vanjske granice, odnosno sprečavanje ilegalnih prelazaka migranata koji se prikazaju kao žrtve kojima je potrebna međunarodna zaštita”, rekao je Davor Božinović. Izjavio je i da je Konvencija o pravima izbeglica donesena isključivo za one ljude koji su bili žrtve vojnih delovanja i koji su prema toj konvenciji išli u prve zemlje koje su mogle da ih prime. Ovo što imamo danas, već sedmu, osmu godinu nakon one velike migrantske krize mahom su ekonomski migranti koji koriste celo vreme mogućnosti koje im je takvo zastarelo zakonodavstvo davalo kako bi ostali na teritoriji Evropske unije, poručio je Božinović. Države članice će se u sledeće dve godine morati da pripreme za provođenje pakta u potpunosti, što između ostalog uključuje i primenjivanje novog informatičkog sistema u kojem će se pohranjivati i obrađivati podaci o tražiocima azila.