U Saboru juče nije prošao SDP-ov predlog zakona o medicinskom postupku prekida trudnoće. Protiv je bilo 78 zastupnika, 47 je bilo za i pet suzdržanih. Nije prošao ni zaključak da Vlada u roku od šest meseci pripremi i donese zakon i na taj način ispoštuje odluku Ustavnog suda. SDP-ov predlog zakona podržali su SDSS i HSLS, koji su deo vladajuće koalicije, a deo manjinaca, Silvano Hrelja (HSU) i Predrag Štromar (HNS) bili su suzdržani.
Članovi vladajuće koalicije SDSS i HSLS podržali su SDP-ovom Zakon o abortusu. Klub SDSS-a glasao je za taj zakonski predlog zato što je to za nas ideološko pitanje i zato što smo na strani izbora prava žena na izbor i brigu o reproduktivnom zdravlju”, rekla je zastupnica Dragana Jeckov. Naglasila je da su u tom zakonskom predlogu prepoznali da se najvećim delom govori o prevenciji neželjenih trudnoća, o prevenciji i brizi o reproduktivnom zdravlju, a istovremeno se ukazalo na ono što se u Hrvatskoj događa. Iako postoji dobar zakonski okvir koji je sada na snazi, imamo situaciju da se ne provodi, što dokazuje činjenica da svake godine 200 žena odlazi u Sloveniju i traže mogućnost da tamo obave abortus, rekla je SDSS-ova zastupnica. To je, kako je ocenila, vrlo alarmantno i svakako nas treba opametiti i upozoriti da imamo problem. Briga o zdravlju žene te prevenciji i dostupnosti abortusa je nešto što treba biti nadstranačko pitanje i nešto o čemu žena treba sama da promisli, poručila je Jeckov. Upitana kako bi SDSS glasao da desna opozicija nije bila protiv i da su bili ‘jezičak na vagi’, odgovorila je da je za njih, kao manjinsku stranku, briga o ženskim pravima prioritetna. Teško mi je zamisliti takvu situaciju s obzirom da je reč o ideološkom pitanju na kojem dobar deo desno orjentisanih egzistira, a šta bi bilo, kad bi bilo, teško mi je reći, ali mi u SDSS-u nemamo problem s jasnim iznošenjem svojih stavova, rekla je Jeckov. Ne očekuje da će im premijer Plenković, kao članovima vladajuće koalicije, zameriti glasanje za SDP-ov predlog jer, kako je rekla, to što smo u koaliciji ne znači da svi mislimo na isti način. Na pitanje da li im je Most kao osigurač da zakon neće proći, omogućio da glasaju ‘za’, odgovorila je da će „uvek postojati neki Most”. Koalicija nije u pitanju, poručila je Jeckov, najavivši da će na koaliciji postaviti pitanje reproduktivnog zdravlja žena, a kada pred njih bude došao zakonski predlog vladajućih koji će rešiti ta pitanja, SDSS će ga podržati.
Na jučerašnjoj sednici hrvatskog parlamenta, saborska većina je donela odluku prema kojoj evro u Hrvatskoj postaje službena valuta 1. januara 2023. godine. Pre nego što u potpunosti zameni kunu od petog septembra cene bi bile iskazane u kunama i evrima, a kako je najavljeno takvo iskazivanje cena trebalo bi da bide i tokom 2023. godine. U saborskoj raspravi Marijan Pavliček, predsednik Hrvatskih suverenista, rekao je da brine kako će građani preživeti mesec kada Hrvatska uđe u evrozonu i kako će naši penzioneri i radnici živeti. Suludo je ući u evrozonu u vreme najveće energetske krize EU-a, u doba najveće ekonomske neizvesnosti i najveće inflacije u zadnjih 20 godina. Od četiri kriterijuma konvergencije, naša zemlja neće ispuniti kriterijum inflacije. Postavio je pitanje kako će penzioner s 40 godina radnog staža i 300 evra penzije preživeti mesec kada će „vekna” hleba da košta dva evra. Lako je pričati kad se ima plata od 2500 evra”, istakao je Pavliček.
Ministar rada i penzionog sistema Marin Piletić poručio je juče na obeležavanju 100 godina Hrvatskog zavoda za penziono osiguranje, da je sistem održan stabilan kroz vrlo dug period te da ni mlađe generacije ne trebaju da strahuju za isplaćivanje penzija u budućnosti. Poručio je da Zakon o penzionom osiguranju predviđa usklađivanje penzija dva puta godišnje i da, po svemu sudeći, penzije godišnje mogu ići samo gore.
Sredstvima Fonda za zaštitu okoline i energetsku efikasnost, Grad Vukovar je obezbedio sufinansiranje od 80% za nabavku komunalne opreme, među kojom su i kontejneri za razdvajanje otpada za vukovarske vrtiće i škole, kontejneri za tekstil, komposteri te polupodzemni za biootpad, koji će biti postavljeni na području Grada. Projekt nabavke komunalne opreme vredan je gotovo 700 hiljada kuna, od čega je Fond sufinansirao nešto manje od 560 hiljada.Gradonačelnik Ivan Penava tim je povodom juče sa saradnicima posetio Dečje vrtiće Vukovar I i II u Borovu naselju i ovom prilikom istaknuo da je Grad Vukovar povlačenjem sredstava Fonda poboljšao komunalnu opremu i infrastrukturu samog grada, a dodatna vrednost je da deca vrtićkog uzrasta na ovaj način poboljšavaju svest o ekologiji. Drago nam je da na ovaj način deca mogu da razvijaju svest o očuvanju okoline i razdvajanju otpada te vode brigu o svom gradu. Verujem da ćemo kao i do sad, nastaviti da provodimo ovako lepe projekte na dobrobit cele zajednice., rekao je Penava.Direktorka Dečjeg vrtića Vukovar I Mirjana Kulić zahvalila se Gradu Vukovaru, kao osnivaču na kontinuiranoj brizi za vukovarske vrtiće. Ulaganje u decu je ulaganje u budućnost, a Grad Vukovar kao naš osnivač prepoznaje važnost svih naših aktivnosti i pruža nam nesebičnu pomoć. Dečji vrtić Vukovar I, područni objekat Leptirić prošle godine je proglašen najboljim vrtićem Republike Hrvatske upravo jer radimo na održivom razvoju. Posude za otpad deci će puno značiti, a ovo je dodatan korak kojim stvaramo stazu prema boljoj budućnosti, zelenijem i još uređenijem gradu, rekla je Kulić. Zamenik gradonačelnika, Filip Sušac najavio je novi projekat, koji je Grad prijavio Fondu za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost. Reč je o projektu nabavljanja 45 polupodzemnih kontejnera od čega je 30 planirano za biootpad, a ostatak za otpad koji se reciklira. Vrednost projekta je milion kuna i verujemo da ćemo ga uspešno realizovati, rekao je zamenik gradonačelnika Sušac.
U Glini je juče održan parastos i pomen kod Spomen-kosturnice na pravoslavnom groblju povodom godišnjice ustaškog zločina, kada je u selu Prekopa likvidirano više od 400 pripadnika srpske nacionalnosti.Na važnost sećanja na žrtve jednog od prvih ustaških zločina nad Srbima u Drugom svetskom ratu ukazala je potpredsednica vlade Anja Šimpraga. Istakla je da se radi o prvom sistematskom zločinu nad stanovnicima jednog mesta nakon pokolja u Gudovcu i Blagaju u kojem je naređeno da se svi muškarci između 16 i 60 godina zatvore i likvidiraju. Uspostavljanjem ustaškog režima, Glina je postala poprište masovnih zločina, a jedan od prvih bio je ovaj zločin u Glini. Za ove žrtve najgori bi bio zaborav i to ne zato što želimo da pamtimo zločin i njegovog počinioca nego zato što žrtve ne zaslužuju zaborav, rekla je Šimpraga. Parastos je predvodio episkop gornjokarlovački Gerasim, a prisustvovali su mu i glinski gradonačelnik Ivan Janković, zamenica gradonačelnika Branka Bakšić, predstavnici Srpskog narodnog vijeća, Ambasade Srbije u Hrvatskoj i udruženja antifašista.