U Pačetinu su juče položeni venci na spomenik borcima i žrtvama fašizma iz vremena Drugog svetskog rata, povodom 76. godišnjice oslobođenja ovog mesta kao i celog ovog kraja. Ujedno, bila je ovo prilika i da se pomenu žrtve iz poslednjeg rata devedesetih godina. Venac na spomenik u centru Pačetina položio je i predsednik Zajedničkog veća opština Srđan Jeremić. Uz Pačetin, venci su položeni i u Borovu i Mirkovcima.
Hrvatski sabor danas će raspravljati o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti Republike Hrvatske od 2021. do 2026. godine. Vladin Nacionalni plan sadrži predloge projekata u šest područja ukupne vrednosti 49,1 milijardi kuna. Temeljne komponente su mu: privreda, javna uprava, pravosuđe i državna imovina, obrazovanje, nauka i istraživanje, tržište rada i socijalna zaštita te zdravstvo. Uz ta područja je i inicijativa „obnova zgrada“. U okviru tih komponenti su 22 tematske podkomponente u kojima se pobrojane specifične reforme i investicione potrebe. Od 49,1 milijarde kuna vrednosti projekata predloženih u Planu, na privredu se odnosi 54 odsto tražene alokacije. Projektima u obrazovanju, nauci i istraživanju namenjeno je 15 odsto, za javnu upravu, pravosuđe i državnu imovinu 10 odsto, za tržište rada i socijalnu zaštitu četiri procenta, na zdravstvo devet, a na obnovu zgrada 12 odsto alokacije. “Ideja je da Plan pomogne Vladinim reformama, javnim i privatnim ulaganjima i rastu BDP-a”, rekao je premijer Andrej Plenković i naglasio da Hrvatska, da bi iskoristila novac iz evropskog Mehanizma za oporavak, treba provesti reforme, jer taj novac ne dolazi bez uslova i kriterijuma.
Vlada će na današnjoj sednici doneti odluku o isplati jednokratnog novčanog primanja korisnicima penzija radi ublažavanja posledica uzrokovanih epidemijom bolesti covid-19. Na dnevnom redu je i raspisivanje lokalnih izbora za nedelju 16. maj, na kojima će za iduće četiri godine hrvatski građani birati veća i skupštine te načelnike, gradonačelnike, župane i njihove zamenike.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo saopštio je da će Evropska agencija za lekove tokom dana održati hitan sastanak s predstavnicima firme Johnson&Johnson nakon informacija o problemima sa zgrušnjavanjem krvi kod pacijenata koji su u SAD-u primili tu vakcinu. Zavod je u saopštenju podsetio da prve doze ove vakcine još nisu stigle u Hrvatsku i da se još nije počelo s vakcinisanjem tom vakcinom. U saopštenju se ističe i da Hrvatski zavod za javno zdravstvo i dalje preporučava nastavak korištenja vakcine AstraZeneca jer su koristi od vakcinisanja značajno veće nego rizik od nuspojava.
Ministar nauke i obrazovanja Radovan Fuchs izrazio je nadu da će vakcinisanje prosvetnih radnika krenuti sledeće nedelje, te da će se vakcinisati veći broj prosvetara od petine njih, što je iskustvo kampanje u Sisačko-moslavačkoj županiji. Ne znamo ko se od njih želi vakcinisati, ali do petka ćemo imati podatke osoba koje to žele s imenom i prezimenom. Zatim će Hrvatski zavod za javno zdravstvo pripremiti potrebne količine i organizovati vakcinisanje, rekao je novinarima Fuchs i podržao ideju da vakcinisanje bude organizovano u školama.
Pandemija je do septembra prošle godine iz državnog budžeta izbila 21 milijardu kuna, a od tada još čak 11 milijardi. Najveći deo novca otišao je na očuvanje radnih mesta, deset milijardi, a zdravstvo je na posledice korone potrošilo gotovo dve milijarde. Samo su bolovanja i trošak izolacije, odnosno samoizolacije do sada stajali 150 miliona kuna, odgovorio je HZZO za 24sata, dok je na testiranja potrošeno više od 800 miliona. Do sad je za očuvanje radnih mesta potrošeno deset milijardi kuna, a podršku je primilo oko 11 hiljada poslodavaca. U februaru prošle godine, kada je pandemija krenula, imali smo najnižu nezaposlenost, oko 138 hiljada ljudi bilo je na birou. Danas ih je 152 hiljade. Bolovanja radi COVID-a i samoizolacije koštala su do sad 150 miliona kuna. Jedan dan izolacije radnika državu košta 185 kuna, a u ovom trenutku više od 26 hiljada ljudi je u samoizolaciji. Na vakcine je potrošeno 420 miliona kuna, i to samo do januara. Kako stižu nova, tako se i plaća. Potrošeno je tek oko 600 hiljada doza, drugu dozu nije primilo ni tri odsto stanovništva, što je daleko od dovoljne provakcinisanosti.