Ekonomski analitičar Damir Novotny danas je na N1 televiziji komentarisao nove mere pomoći Vlade rekavši da su to mere političke ekonomije, a ne ekonomske politike. “U smislu ekonomske politike, Vlada se ne bi trebala mešati, ne vidim zašto bi sad Vlada intervenisala na bilo koji način i stvarala nove neravnoteže. Mi stvarnih podataka o ekonomskoj ugroženosti domaćinstava nemamo, to je govorio i ministar finansija i premijer. Mi nemamo socijalnu sliku ni podatke o tome ko je ugrožen”, rekao je Novotny i dodao da se intervencijama ne mogu smanjiti inflatorni pritisci nego da se dodavanjem novca domaćinstvima mogu samo potaknuti. Mere imaju smisla da se išlo na smanjivanje poreza na dohodak ili povećanje penzija, tada bi se moglo govoriti o strukturnim promenama, uvođenju nacionalne penzije ili ukidanju poreza na penzije, poručio je Novotny i upozorio da Vlada ne može beskonačno da kontroliše cene. „Do sada su domaćinstva plaćala najnižu cenu struje, ali moraju da se naviknu na više cene. Ako zamrzavamo cene, zamrzavamo blagostanje što je vrlo opasno za budući ekonomski rast. Potrošači su racionalni, ako dižete cene, manje će trošiti. Ne smete merama Vlade da utičete na tržišne odnose, to niko ne radi, vladine politike moraju da pomažu onim socijalnim grupama koji trebaju pomoć”, poručio je Novotny.
Predsednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever ocenio je juče da su Vladine mere pomoći građanima i privredi onakve kakve su i očekivali te da hitno treba otvoriti pregovore o dizanju visina plate u državnim i javnim službama, ali i u privatnom sektoru. ”Mere s jedne strane najviše zadiru u energetiku, pitanja struje i gasa, što je dobra poruka za građane. Nekakvi energetski vaučeri ostaju i dalje za one najsiromašnije. Tu su i podrške privredi, penzionerima, nezaposlenima, porodicama s više dece”, rekao je Sever. Premijer Andrej Plenković predstavio je juče glavne delove novog paketa mera pomoći prema kojima će cena gasa ostati ista narednih godinu dana, a struja neće poskupeti barem do oktobra, a danas će se znati i detalji mera za socijalno najosetljivije. Sever je naglasio da cene hrane ”izrazito divljaju” te da najavljene mere ne mogu da pomognu jer su one i do sada bile na snazi, a cene su rasle. ”Najgore u tome svemu prođu proizvođači i krajnji kupci, a oni između – distributeri i prerađivači – se uvek snađu”, smatra Sever. Na pitanje o pregovorima o dizanju visine plate, Sever je ocenio da se oni moraju hitno otvoriti u državnim i javnim službama, a posebno u privatnom sektoru.
U Županijskoj većnici Vukovarsko-sremske županije juče je, u organizaciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje područne kancelarije Vukovar, održana prezentacija Mera aktivne politike zapošljavanja iz nadležnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za ovu godinu s ciljem upoznavanja poslodavaca s podrškama Zavoda, mogućnostima i načinima korištenja istih, iznosima podrški, potrebnoj dokumentaciji, načinima podnošenja zahteva te uslovima i kriterijumima koje trebaju da zadovoljavaju poslodavci i nezaposlene osobe. Voditeljka Kancelarije Jasna Kolar je rekla da oni prate stanje na tržištu rada i prema tome usmeravaju sve svoje aktivnosti. Rekla je da su mere namenjene poslodavcima i nezaposlenim osobama, ali i ostalima koji traže posao te da su usmerene na poticanje zapošljavanja, samozapošljavanja, obrazovanje, usavršavanje, sticanje prvog radnog iskustva, osposobljavanje na radnom mestu i mobilnost radne snage usklađeno s evropskim i hrvatskim zakonodavstvom. Kolar je naglasila da je Hrvatski zavod za zapošljavanje u poslednjih šest godina više 950 miliona evra potrošio za uključivanje više od 212 hiljada osoba u ove mere, a vukovarska kancelarija je u 2022. godini u mere aktivne politike uključila 518 osoba i za tu svrhu je potrošeno više od 2,5 miliona evra. Dejan Kolarić, predstavnik firme Laba za tekstilnu proizvodnju, kao jedan od korisnika mera Hrvatskog zavoda za zapošljavanje je istakao da su ove mere koristili prethodnih godina i da su im pomogle u očuvanju radnih mesta.
Prema pisanju Večernjeg lista, poslodavci u turizmu nikad ranije nisu počeli da traže sezonce, nude nikad bolje uslove, a epilog iseljavanja i dugogodišnje potplaćenosti turističkih radnika je da će na Jadranu ovog leta o gostima brinuti nikad više stranaca. Prošle godine je u Hrvatskoj samo do septembra bilo angažovano više od 95 hiljada stranih radnika, od čega u turizmu otprilike trećina, a ove godine ti brojevi mogu da budu samo veći. Očekuje se vrlo dobra sezona, više gostiju nego prošle godine, pa ni prošlogodišnjih 52 hiljade sezonaca neće biti dovoljno. Turizam se prošle godine namirio sa 20 hiljada domaćih i 32 hiljade stranih sezonaca, a ove će godine, prema procenama Hrvatskog udruženja turizma, trebati između 57 i 60 hiljada sezonskih radnika. I dalje se radnici traže iz zemalja bivše Jugoslavije, ali sve više radnika stiže iz azijskih država, pogotovo iz Indije. Iz Srbije je teže dobiti radnike jer odlaze u Austriju, Nemačku, Švedsku, čak i u Kanadu, a Hrvatska ove godine nove radnike počinje da uvozi iz Bugarske, piše Večernji.
Direktor Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanje Vinko Filipović rekao je juče da još nisu dobili povratne informacije da li je bilo poteškoća na ispitu hrvatskog jezika, kojim je 39 708 učenika osmih razreda u 878 škola juče počelo s pisanjem nacionalnih ispita. “Mi smo tokom prošle nedelje rešavali određene nespretnosti po pitanju broja ispita, posebno za učenike koji idu po prilagođenom programu i rešavali smo u hodu te vrste od strane pojedinih škola, a nije ih bilo puno”, izjavio je Filipović na konferenciji za novinare. Nacionalni ispiti se od ukupno 926 osnovnih škola u Hrvatskoj provode u njih 878. Sindikat Preporod poručio je juče da se nije smelo krenuti s provođenjem nacionalnih ispita bez da je poznato hoće li se i na koji način vrednovati rad ispitnih koordinatora i učitelja koji će dežurati, za šta bi prema njihovom izračunu trebalo osigurati oko 900 hiljada evra. “Prosvetne vlasti su, uz prethodni dogovor sa sindikatima, iste ili slične poslove, u okviru probne državne mature, prošle godine platile i zato sada ne bi trebalo izmišljati toplu vodu nego identično postupiti i u slučaju učitelja koji će učestvovati u provođenju nacionalnih ispita”, poručio je u saopštenju predsednik Preporoda Željko Stipić.