Ministar privrede i održivog razvoja Davor Filipović juče je nakon sednice Vlade rekao da su od trgovačkih lanaca zatraženi spiskovi s cenama, koje će građani moći da upoređuju. Ministarstvo je ove nedelje poslalo dopis prema 10 najvećih trgovačkih lanaca od kojih je zatraženo da dostave cene artikala za celu prošlu godinu te da im svake dve nedelje dostavljaju te podatke da bi se prezentovale građanima na jednom mestu da ih mogu upoređivati. Na spisku je, prema dokumentu, 78 namirnica kao što su bela riža, pšenično brašno, hleb od pšeničnog brašna, krofne, testenine, juneća leđa, teleća rebra, svinjetina, pile, čajna kobasica, pašteta, mleko, jogurt, jaja i maslac. Na spisku je i voće poput limuna, narandži, banana, od povrća kupus, mrkva, paradajz i tikvice. Na spisku su i kafa, čaj, kisela voda, svetlo pivo, ali i gelovi za tuširanje, šamponi i toaletni papir.
Vlada je na jučerašnjoj sednici izmenila odluku o direktnim merama kontrole cena određenih prehrambenih proizvoda, pa je tako najviša moguća maloprodajna cena suncokretovog ulja i mlevenog mesa smanjena za dve kune odnosno 26 centi, a cena šećera i svinjske lopatice povećana za isti iznos. Odlukom najviša maloprodajna cena litre ulja sada može da iznosi 1,86 evra, a svinjskog mlevenog mesa u pakovanju od jednog kilograma 4,11 evra. Za dve kune ili za 26 centi povećava se maksimalna cena kilograma šećera, koja je tako ograničena na 1,33 evra, a kilograma svinjske lopatice na 3,58 evra. Cene devet proizvoda će tako i dalje biti ograničene, i to će da traje do 31. marta ove godine, odnosno do isteka paketa mera pomoći građanima iz septembra prošle godine, rekao je na sednici Vlade ministar privrede i održivog razvoja Davor Filipović.
Period dvojnog opticaja kuna i evra završava noćas u ponoć te će se od sutra moći plaćati isključivo evrima. Građani koji i nakon toga budu imali kune, mogu da ih zamene po fiksnom kursu konverzije do kraja godine u svim bankama, poslovnicama FINA-e i Hrvatske pošte. U tom periodu se menjanje provodi bez nadoknade, a u jednoj transakciji može da se zameni najviše 100 novčanica i 100 kovanica kuna, naglašeno je iz HNB-a. Na snagu ovog vikenda stupa i velika promena na bankomatima. Naime, završava jednomesečni period kada se gotovina mogla podizati na bankomatima svih banaka bez nadoknade zbog prilagođavanja istih na novu valutu. Dogovorom HNB-a i poslovnih banaka, omogućeno je da od 15. decembra prošle do 15. januara ove godine svi građani, bez obzira na to čiji su klijenti, mogu da podižu novac na svim bankomatima, bez plaćanja nadoknade. Od sutra bi trebali svi bankomati u Hrvatskoj da budu funkcionalni.
Hrvatski zavod za penziono osiguranje naglasio je da penzionerima, da bi mogli da ostvare pravo na isplaćivanje dela porodične penzije u skladu s promenama Zakona o penzionom osiguranju od 1. januara, trebaju da budu priznata prava i na ličnu i na porodičnu penziju. Iz Zavoda su pojasnili da su korisnici penzija svrstani u tri kategorije. Prva su korisnici kojima su već ranije priznata oba prava – na ličnu (starosnu, prevremenu ili invalidsku) i na porodičnu penziju, a oni trebaju da podnesu samo zahtev za isplaćivanje dela porodične penzije. Druga su korisnici kojima je priznato pravo na porodičnu penziju, a oni trebaju da podnesu zahtev za priznanje prava na ličnu penziju te zahtev za isplaćivanje dela porodične penzije. Treća kategorija su korisnici kojima je priznato pravo na ličnu penziju, a oni trebaju da podnesu zahtev za priznavanje prava na porodičnu penziju i zahtev za isplaćivanje dela porodične penzije. Iz Zavoda ističu i da podnošenje zahteva za isplaćivanje dela porodične penzije nije vremenski ograničeno, ali propisani su uslovi za isplaćivanje kao i datum od kada ono počinje. Tako korisnicima druge kategorije koji nisu ostvarili pravo na ličnu penziju, isplaćivanje dela porodične pripada od prvog dana sledećeg meseca nakon podnošenja zahteva i za šest meseci unazad, ali najranije od dana ispunjenja uslova za ličnu penziju. Korisnici treće kategorije imaju pravo na isplaćivanje dela porodične penzije od prvog dana sledećeg meseca nakon podnošenja zahteva i za šest meseci unazad, ali najranije od dana ispunjenja uslova za sticanje tog prava, a prvoj kategoriji, odnosno korisniku lične penzije koji je i jedini korisnik porodične, a koji zahtev za isplaćivanje dela porodične podnese najkasnije do 31. decembra ove godine, deo porodične pripada od prvog dana sledećeg meseca nakon podnošenja zahteva i za 12 meseci unazad, a najranije od 1. januara ove godine.
Hrvatska je među evropskim zemljama koje za dečji doplatak izdvajaju najmanje. Stručnjaci upozoravaju da je vreme da se to napokon promeni, a građani su pokrenuli peticiju, s kojom planiraju i do Sabora. “Dečji doplatak od 19 do 38 evra nikako nije dovoljan da bi dete imalo ikakve koristi od njega. Dečji doplatak u Hrvatskoj iznosi mizernih 149 do 299 kuna, a cenzus je takav da mnoge porodice ostaju bez dečjeg doplatka uprkos tome što su na pragu socijalnih slučajeva zbog malih primanja”, upozorila je građanska inicijativa ZA decu i pokrenula peticiju za izmene Zakona o dečjem doplatku. Ključni zahtevi su ukidanje cenzusa i fiksni dečji doplatak za svako dete u iznosu od 100 evra, a za decu s invaliditetom žele povećanje dečjeg doplatka, i to za decu prvog i drugog stepena invaliditeta 150 evra te za decu s težim i teškim invaliditetom 200 evra. Plan je da se peticijom, koja je otvorena još tri nedelje, prikupi 100 hiljada potpisa, a do sad je prikupljeno više od 61 hiljade. Profesor na Katedri za socijalnu politiku Pravnog fakulteta u Zagrebu Zdenko Babić je za dnevnik.hr rekao da je, s obzirom na povećane prihode državnog budžeta zbog realnog privrednog rasta prošle godine, ali i visoke inflacije te rastućih troškova života, trebalo već u budžetu za ovu godinu predvideti potrebna sredstva te u Saboru izglasati promene relevantnog Zakona i uvesti univerzalni dečji doplatak od 100 evra po detetu. Ako bismo uveli univerzalni dečji doplatak od 100 evra po detetu do navršene 18. godine života i ako zaokružimo broj te dece na oko 700 hiljada, onda bi mesečni izdatak za budžet iznosio 70 miliona evra, a godišnji oko 840 miliona, što bi bilo između 1,3 i 1,4 odsto BDP-a 2022. godine, a što bi bilo oko četiri puta više nego danas, pojasnio je Babić.