Uz rasprave o redovnim izveštajima, godinu dana mandata vukovarsko-sremski župan Damir Dekanić, na poslednjem sazivu Županijske skupštine pred godišnje odmore, ocenio je prolaznom četvorkom. Nisam ni prezadovoljan, ali ni nezadovoljan. S obzirom na to koliko radim, nezadovoljan sam, a s obzirom na tešku situaciju u okruženju, mogu reći da sam itekako zadovoljan u odnosu na trenutno stanje županijskog budžeta, rekao je Dekanić. Tvrdi da je budžet stabilan, sa saniranim anomalijama i uprkos kašnjenju isplata sredstava za projekte, neće biti rezova u projektima i planiranim davanjima. Odgovornost u delu potrošnje mora biti na svima nama jer to je ono što će nas u budućnosti sve opterećivati, rekao je župan Dekanić uz optimizam da neće biti potrebe za kreditnim zaduženjem. Podsetio je kako je dosta projekata započeto, od kojih neki nemaju budućnost, dok za većinu veruje da će uroditi plodom s obzirom na trenutnu komunikaciju s resornim ministarstvima.
Veće za ekonomske i finansijske poslove EU-a usvojilo je tri konačna pravna akta koja su potrebna da bi Hrvatska mogla uvesti evro 1. januara, među kojima je i odluka o stopi konverzije kune u evro po srednjem kursu 1 evro = 7,53 kuna. Uz uredbu kojom se utvrdio definitivan kurs konverzije kune u evro, Veće je usvojilo još dva pravna akta – odluku o prihvatanju evra u Hrvatskoj te dopunu uredbe u kojoj će se spisku 19 članica evropodručja dodati Hrvatska kao 20. članica.
Saborski zastupnici juče su podržali izmene i dopune Zakona o porodiljnim i roditeljskim podrškama kojima se uvodi plaćeni očinski dopust te se na 7500 kuna povećava najviši iznos nadoknade plata koja se isplaćuje za vreme korištenja prava na roditeljski dopust. Tokom rasprave opozicioni zastupnici upozorili su i na zabrinjavajuće demografske trendove te da se predloženim izmenama i dopunama zakona ne rešavaju problemi roditelja dece s težim smetnjama u razvoju.
Za vreme korištenja roditeljskog dopuštenja, roditeljima treba da bude osigurana socijalna sigurnost kroz odgovarajuću visinu nadoknade plate ili novčane nadoknade, a osim izdašnosti, važan je i uticaj samog trajanja dopuštenja i fleksibilne mogućnosti njegovog korištenja kako bi se omogućilo roditeljima primereno vreme za brigu o detetu posle njegovog rođenja i njegove najranije dobi, rekla je u okviru saborske rasprave o izmenama i dopunama zakona, koji reguliše ta pitanja, zastupnica SDSS-a, Dragana Jeckov. Dodala je da je jedna od važnijih odredbi predloženog zakona uvođenje novog prava, plaćenog očinskog dopusta u trajanju od deset dana za zaposlene i samozaposlene roditelje. Svrha novog instituta koji se uvodi u pravni sistem je da omogući veću uključenost očeva u brigu o deci i učestvovanje u ranoj dobi deteta. Intencija je i povećati broj očeva koji koriste takvu vrstu dopuštenja, a s ciljem usklađivanja privatnog i poslovnog života, kako to propisuje Direktiva, rekla je Jeckov. Podsetila je da očinski dopust neće biti obaveza nego pravo pravo, ali je svakako dobro da će to biti obaveza poslodavcima koji očevima moraju da omoguće korištenje istog. Na plaćeno očinsko dopuštenje trebamo da gledamo kao na iskorak jer smo među retkim državama, ako ne i jedina, u EU koje još nemaju definisano i koje će biti uvedeno u zadnji čas, i to u najkraćem mogućem trajanju, rekla je, između ostalog zastupnica SDSS-a.
Hrvatsko udruženje poslodavaca – Udruženje poslodavaca u obrazovanju i Veleučilište Lavoslav Ružička u Vukovaru u partnerstvu s Ministarstvom rada i penzionog sistema, porodice i socijalne politike održali su juče konferenciju “Kako politikama rada i kontinuisanim ulaganjem u obrazovanje potaknuti privredni razvoj”. Državni sekretar Ministarstva Ivan Vidiš je rekao da oni kontinuisano rade na tome da usmere radnu snagu upravo u ona zanimanja, u one sektore koji su najpotrebniji u kontekstu zelene digitalne tranzicije. Radi se o projektu koji je vezan uz Hrvatski kvalifikacioni okvir gde ministarstvo učestvuje s partnerima na stvaranju internet portal za napredno praćenje tržišta rada. Svake godine na osnovu tih alata šalje se signal sistemu obrazovanja koja zanimanja su tražena u kom delu Hrvatske i šta je potrebno da ih obrazovni sisem proizvede”, rekao je Vidiš. Glavni direktor HUP-a Damir Zorić je rekao da problem nedostatka radne snage ima više dimenzija. „Jedan deo nezaposlenih spada u kategoriju teško zapošljivih ili su to kvalifikacije brojnije nego što ih tržište rada može apsorbirati, drugi deo problema je odlazak mladih i treći je uvoz stranaca. Hrvatska je prošle godine izdala oko 100 hiljada dozvola strancima, a ove godine smo već dostigli taj broj i on će samo rasti. Još uvek najveći broj radnika dolazi iz susednih zemalja ali taj bazen se pomalo ispraznio i oni su pogođeni demografskim slomom i njihovo radno stanovništvo migrira u druge zemlje. Hrvatska se okreće Nepalu, Filipinima, Ukrajini, Indiji, Rumuniji i sve veći broj ljudi dolazi odande”, rekao je Zorić. Domaćin konferencije dekan Željko Sudarić istakao je ulaganje Veleučilišta u obrazovanje, rekavši da su u poslednje četiri godine uložili više od 100 miliona kuna u infrastrukturu i ljudske potencijale. „Radimo i na novim smerovima koji su fokusirani na preseljenje u Radnički dom. Nadamo se do kraja godine ili početkom sledeće preseliti, a samim tim dobili bi sve mogućnosti pokretanja novih smerova. Radimo na programu sestrinstva koje tržište danas traži, na nastavcima naših preddiplomskih stručnih studija i računarstva. Tu govorimo o saradnji s Tehničkim veleučilištem u Zagrebu, a nadamo se u budućnosti i sa Univezitetom u Osijeku”, naglasio je Sudarić.