Pacijenti će više direktno plaćati usluge lečenja, piše Jutarnji list otkrivajući detalje reforme zdravstva koju najavljuje ministar Vili Beroš. Već do kraja ove godine objediniće se javno nabavljanje za 23 kategorije proizvoda u bolnicama, revidiraće se lista posebno skupih lekova i doneti celovita nova regulativa za sve lekove, HZZO će revidirati sve osiguranike i uskladiti se s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, uvešće se opšti sistematski pregledi i propisati pravila za privatni rad lekara, a ovim merama zdravstveni budžet bi trebao da uštedi 600 miliona kuna. Tokom 2024. doći će do spajanja bolnica, čiji će se broj smanjiti sa 62 na 20, stacionarno lečenje trebalo bi da se snizi za deset procenata, ono u dnevnim bolnicama poveća za 20 odsto, a prosečan broj dana lečenja smanjiće se sa sadašnjih devet na sedam. Među glavnim razlozima zbog kojih se kreće u reformu navodi se da Hrvatska izdvaja za zdravstvo tri i po puta manje od proseka Evropske unije, da samo trećina stanovnika plaća zdravstveno osiguranje, da imamo 62 bolnice na četiri miliona stanovnika te da je istovremeno rast plata u zdravstvu od 2016. godine do danas iznosio visokih 40,5 odsto, piše Jutarnji.
Broj lekara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u idućih pet godina pašće za 24 odsto, a broj medicinskih sestara zbog odlaska u penziju i nedostatka novog kadra za dodatnih 25 procenata, upozoravaju iz komora lekara i medicinskih sestara. S druge strane, projekcije za idućih pet godina pokazuju da će se broj bolničkih lekara povećati za 23 odsto, s obzirom na one koji će u tom periodu otići u penziju i broj onih koji ulaze u sistem. U javnom i privatnom zdravstvenom sistemu trenutno radi više od 15 hiljada lekara, a taj se broj povećao za 9,1 odsto u odnosu na 2017. U bolnicama je trenutno 9170 lekara, od čega je njih 995 starije od 60 godina, a u sistemu trenutno radi i 127 penzionera na pola radnog vremena. U primarnoj zaštiti se u narednih pet godina očekuje pad broja lekara s obzirom da je trenutno samo njih 236 na specijalizaciji. Posebno je kritično u porodičnoj medicini gde je samo 131 specijalizant, pa je procena da će u toj delatnosti broj lekara u narednih pet godina pasti za 27 procenata. U porodičnoj medicini u ovom trenutku nedostaje 150 lekara, rekao je predsednik Hrvatske lekarske komore Krešimir Luetić na konferenciji MEDMED2022. u Grožnjanu i dodao da će u penziju u narednih pet godina otići trećina od 248 pedijatara, pa će njihov broj pasti za 13 odsto, a ginekologa za 10 odsto. Medicinskih sestara nedostaje više od 4000, a u narednih pet godina između 5500 i 7000 sestara stiče pravo na penziju, podaci su Hrvatske komore medicinskih sestara iz koje su poručili da smatraju da je neophodno pod hitno povećati upisne kvote za medicinske škole za najmanje 50 odsto, jer će se efekti toga moći da vide za tri do pet godina. “Za pet godina imaćemo dodatni manjak od 25 odsto sestara. Interes za zanimanje je velik ali upisne kvote su premale, pa smo zatražili od Ministarstva obrazovanja da se povećaju”, rekao je predsednik Komore medicinskih sestara Mario Gazić.
Saborski zastupnik Hrvatske stranke penzioera Silvano Hrelja rekao je da će najavljena penziona reforma najviše koristiti srednjim porodičnim penzijama, ali u plusu je oko pola miliona penzionera koje reforma obuhvata jer im se dodaci trajno ugrađuju u penzije i godišnje se usklađuju dva puta. Bilo da se radi o 10 odsto povećanja koeficijenta za izračunavanje visine porodične penzije ili o korištenju dela porodične uz svoju penziju, isplaćivaće se svaki mesec. Kada budu ugrađeni u penziju, ti dodaci se svakih šest meseci usklađuju i povećavaju. „Penzioneri trebaju shvatiti da to što radimo nije energetski dodatak, nije jednokratno, nego im se trajno, doživotno ugrađuje u penziju”, rekao je Hrelja za agenciju Hina i dodao da će najveću finansijsku korist imati srednje porodične penzije između 2000 i 4000 kuna, dok su one najviše ograničene. Najniže su zaštićene jer ne mogu dobiti manje od propisanog, pa će neki dobiti malo više, rekao je Hrelja. Povećanje penzionog faktora za porodičnu penziju za 10 procenata zavisi o broju članova porodice koji je koriste, a to se odnosi na decu i roditelje. Deca neće biti korisnici novog dodatka jer to mogu biti samo supružnici, ali i deci pripada uvećanje koeficijenta.
Vojvotkinja od Jorka Sara Ferguson posetila je u subotu Vukovarsko-sremsku županiju gde su je dočekali zamenici župana i vukovarskog gradonačelnika Franjo Orešković i Filip Sušac te županijska pročelnica Upravnog odeljenja za turizam i kulturu Tamara Kalistović. Na kratkom sastanku vojvotkinja je upoznala prisutne sa svojim dosadašnjim humanitarnim radom i podelila svoju viziju nastavka takvog delovanja na području Vukovara i Vukovarsko sremske županije, pre svega kada je reč o deci izbeglicama iz Ukrajine. Na sastanku s vojvotkinjom bili su još i izvršna direktorka Monstesori grupe, čija je vojvotkinja Ferguson glavna ambasadorka, Leonor Diaz Alkantra i Gita Sidu-Rob, predsednica nadzornog odbora Montesori grupe. Kao glavna ambasadorka Montesori grupe, vojvotkinja je proteklog vikenda boravila Hrvatskoj da bi podržala njihov rad, s naglaskom na pitanje integracije ukrajinskih izbeglica u Hrvatskoj, te otvorila nove načine saradnje za podršku deci širom sveta. Zamenici Orešković i Sušac zahvalili su vojvotkinji Ferguson na dosadašnjem radu i izrazili spremnost na saradnju u budućim projektima.
Fudbalski klub Vukovar 1991 juče je u Bjelovaru pobedio ekipu Mladost Ždralovi rezultatom 2:0 i time se plasirao u viši rang takmičenja. Tako će se ovaj vukovarski fudbalski klub od jeseni takmičiti u Drugoj hrvatskoj fudbalskoj ligi.
U okviru poslednjeg, 30. kola Prve fudbalske županijske lige Vukovarsko-sremske županije Kroacija iz Bogdanovaca juče je pobedila trpinjski Sinđelić sa 4:1. Mitnica je pobedila Slavoniju iz Soljana istim rezultatom, a Šokadija je pobedila Fruškogorac 6:2. Mladost iz Cerne je završila sezonu kao prva na tabeli sa 65 bodova, Slavonija je druga sa dva boda manje, a Nosterija, koja je izgubila od Budućnosti 2:1, je treća sa 58 bodova. Mitnica je sezonu završila četvrta sa 55 bodova, a Kroacija peta sa 50 bodova. Fruškogorac je završio sezonu na devetom, a Sinđelić na desetom mestu, sa po 40 bodova.