Hrvatski zavod za penziono osiguranje saopštio je da korisnici hrvatske penzije koji žive u Srbiji trebaju do 31. jula dostaviti popunjene, potpisane i overene potvrde da su živi. “Obaveštavamo korisnike hrvatske penzije s prebivalištem u Republici Srbiji, koji su obavezni dostavljati potvrde o životu jer nisu obuhvaćeni elektronskom razmenom podataka potrebnih za redovnu isplatu penzija, da je Hrvatski zavod za penziono osiguranje štampao potvrde o životu nakon što je dobio obaveštenje od nosioca penzionog osiguranja u Republici Srbiji da su prestale vanredne okolnosti prouzročene bolešću COVID-19.” Štampane potvrde o životu, koje su poslane poštom 2. juna, korisnici trebaju popunjene, potpisane i overene dostaviti Hrvatskom zavodu za penziono osiguranje do 31. jula ove godine, dodaje se u saopštenju.
Demokratski savez Srba oglasio se saopštenjem povodom fotografije snimljene u Zagrebu na kojoj se vide navijači kako drže natpis s uvredljivim sadržajem prema „srpskim ženama i deci“, rekavši da su zgroženi odvratnom porukom navijačke grupe BBB-a osvanulom u javnosti, a koja predstavlja korak dalje u iskazivanju mržnje i netrpeljivosti na nacionalnoj osnovi u hrvatskom društvu te da ne znaju da li će to biti dovoljno da državne institucije nešto preduzmu. „Nije ova grupa u tome usamljena, u brojnim porama društva postoje njihovi istomišljenici koji u svojim sferama uticaja itekako vode računa da domoljubni antisrpski sentiment živi i bude proveden u delo. Zato ne čudi odnos prema ćirilici u hrvatskom društvu niti sve manji broj Srba u administraciji niti asimilacija i nestanak na mnogim područjima, nekad konstitutivnog naroda u Hrvatskoj. Nažalost, ni državne institucije nisu bile deo rešenja nego su unele dodatnu pometnju. Setimo se samo zadnje odluke Visokog prekršajnog suda koji ima razumevanja za ustaški pozdrav. Ili ispisivanja Za dom spremni od strane BBB-a u Vukovaru u prisustvu policije pre mesec dana. I premijerova Komisija za suočavanje s prošlošću predstavljala je samo kupovinu vremena i pokazala kako izgleda kad ne želite rešiti problem. Jedino što bar malo raduje, to je da postoje i oni koji ovakvo stanje hrvatskog društva iskreno vide kao problem te bi, da su u prilici, isto i menjali pa i promenom zakonodavne regulative što je preko potrebno“, navodi se u saopštenju DSS-a koje potpisuje predsednik te stranke Srđan Milaković.
Predsednik Vlade Andrej Plenković juče je svečano otvorio Kancelariju Fondacije Vrhbosanske nadbiskupije u Vukovaru poručivši kako su odnosi s Bosnom i Hercegovinom posebno bitni i važni za njegovu Vladu. “Povećali smo novčana sredstva koja su uložena u podrške konkretnih projekata – od obrazovanja, zdravstva i kulture do privrede. Povećali smo trgovinske odnose, intenzivirali odnose s Bosnom i Hercegovinom – otvorili dva konzulata, predstavništva privredne komore, radioteleviziju, uspostavili bolje saobraćajno povezivanje”, rekao je Plenković. On je istakao da je Vlada u poslednje 4 godine mnogo učinila za ovaj deo Hrvatske programom Slavonija, Baranja i Srem, te će i dalje nastaviti u tom smeru. Naveo je da je ugovoreno više od 12 milijardi kuna ugovorenih sredstava te da nema dela Slavonije koji nije imao neki projekat. Plenković je još pohvalio rad Vlade na sprečavanju širenja pandemije koronavirusa, ističući da je stala uz radnike i poslodavce te u koronakrizi “pokazala snagu države”. “I u ovoj koronakrizi videli ste kako je naša Vlada ne samo uspela brzo i efikasno sprečiti širenje ove epidemije u Hrvatskoj, nego istovremeno stala kao nikada do sada iza radnika, poslodavaca i svih onih koji bi verovatno, da nije bilo naših mera, bili danas na zavodu za zapošljavanje, a poslodavci bi teško premostili krizu”, rekao je Plenković. Naglasio je kako je Vlada u vreme krize “pokazala snagu države”. “Pokazali smo kako sačuvati zdravlje, kako osigurati javnozdravstvenu sigurnost i kako očuvati radna mesta”, rekao je i dodao kako je to sve bilo moguće jer je Vlada u protekle četiri godine radila na poticanju zdravog privrednog rasta koji je, kaže, prepoznat i van Hrvatske. Na pitanje novinara, kako komentariše navijački transparent razvijen u Zagrebu, a na kojem se poziva na nasilje nad srpskim ženama i decom, premijer je rekao da ga nije video, ali je jasno osudio takav čin. “Bilo šta što je takvo, ja najoštrije osuđujem, tome nema mesta u javnom prostoru, to je za svaku osudu. Za mene tu nema dilema, neprihvatljivo je i za svaku osudu”, rekao je Plenković u Vukovaru.
Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, koji juče nije bio prisutan na otvaranju Kancelarije Fondacije Vrhbosanske nadbiskupije jer nije dobio poziv, izjavio je kako je elementarna pristojnost nalagala da ga se pozove na događaj kao gradonačelnika Vukovara. “Mislim kako bi osnovna pristojnost bila da kao gradonačelnik dobijem poziv, ali se to nije dogodilo”, rekao je novinarima Penava koji nije bio pozvan ni u Nacionalnu memorijalnu bolnicu Vukovar na potpisivanje sporazuma o preventivnim sistematskim pregledima hrvatskih branitelja te memorijalno-edukacione delatnosti sa svrhom promicanja vrednosti Domovinskog rata.”Kada je reč o ugovorima, pozdravljam svaki novi ugovor i ulaganje ali mislim kako bi puno bolje bilo da smo imali nekakve ugovore za radna mesta kako bi omogućili ostanak mladih ljudi u Vukovaru i Slavoniji”, kratko je komentarisao gradonačelnik Vukovara koji je nedavno istupio iz HDZ-a. Na pitanje novinarima, zašto Penava nije bio pozvan, organizatori su naveli da su pozvani samo oni koji su bili aktivno uključeni u osnivanje Fondacije.
Porezna uprava juče je počela s isplatom povrata poreza na dohodak za prošlu godinu, a više od 569 hiljada građana treba dobiti ukupno više od 1,1 milijardu kuna povrata poreza, saopšteno je iz Porezne uprave. Po podacima Porezne uprave, na dan 10. jun, za ukupno 638 375 poreznih obveznika-građana proveden je poseban postupak utvrđivanja godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2019. godinu, a većina njih je dobila ili ovih dana treba dobiti i rešenje o godišnjem obračunu. U posebnom je postupku kod ukupno 569 197 građana utvrđena razlika više uplaćenog poreza i prireza na dohodak za povrat u iznosu od 1,1 milijardu kuna, dok je kod ukupno 59 896 utvrđena razlika poreza i prireza na dohodak za uplatu u iznosu od 107,09 miliona kuna, navode iz Porezne uprave agenciji Hina.
Direktor Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak izvestio je juče o protokolu za strane turiste u Hrvatskoj u slučaju infekcije Covidom 19, rekavši da će – ako je pozitivan i iz države Evropske unije, HZZO ispostaviti račun njegovoj zemlji. Ako je oboleli stranac državljanin treće zemlje i nema putno osiguranje, moguće je da će sam platiti troškove, rekao je Capak za RTL. U Hrvatskoj se trenutno odmara 92 hiljade turista ili oko 20 hiljada više nego pre početka ovog produženog vikenda, a većina ih je, odnosno 66,5 hiljada, stranih, podaci su iz eVisitora, koji potvrđuju rast turističkog prometa nakon otvaranja granica i popuštanja mera. Capak je pojasnio i kakav će biti protokol ako je jedna osoba pozitivna od njih nekoliko u apartmanu. “Ako porodica dođe u apartman i jedan član je pozitivan, ostali članovi porodice ostaju u samoizolaciji u tom apartmanu ili u jedinici koju lokalni Štab odredi”, naglasio je Capak.