Prve nedelje maja, tačnije 7. maja, pripadnici nacionalnih manjina širom Hrvatske će šesti puta birati manjinska veća i predstavnike čija je zadaća zauzimanje za bolji status manjina, za njihovo učestvovanje u javnom životu i upravljanju lokalnim poslovima. Manjinski izbori održavaju se prve nedelje u maju, svake četvrte godine, raspisuje ih Vlada koja određuje jedinice tj. županije, gradove i opštine u kojima će se provesti. Prema dostupnim, neslužbenim podacima, ovog maja članove manjinskih veća trebalo bi da bira 14 nacionalnih manjina, a svoje predstavnike njih 19. Članovi veća nacionalnih manjina biraju se u županijama, gradovima i opštinama u kojima pripadnici pojedine manjine čine najmanje 1,5 odsto stanovništva, u gradovima i opštinama u kojima živi više od 200 pripadnika pojedine manjine te u županijama u kojima ih živi više od 500. Ako ti uslovi nisu ispunjeni, a na području županije, grada, opštine, živi najmanje 100 pripadnika manjine, njeni predstavnici biraju svog predstavnika. U opštinska manjinska veća bira se 10 članova, gradska 15, u županijska i manjinsko veće Grada Zagreba 25 članova. Članove manjinskih veća i predstavnike mogu da kandiduju manjinska udruženja i birači tj. najmanje 20 pripadnika manjine s područja opštine, 30 grada i 50 s područja županije, a troškovi izbora finansiraju se iz budžeta jedinice u kojoj se održavaju. Da bi pripremilo sve uključene u izborni proces, Državna izborna komisija od danas počinje ciklus edukacija koji kreće iz Zagreba, a prekosutra će se održati u Vukovaru, najavio je portparol DIP-a Slaven Hojski.
Oko 40 hiljada učenika osmih razreda ispitom iz hrvatskog jezika danas počinju da pišu nacionalne ispite koji će se održavati do 31. marta iz ukupno osam predmeta, a rezultate, koji im neće uticati na upis u srednju školu ili na uspeh uopšte, dobiće najkasnije krajem maja. To je prvi put da nacionalne ispite piše cela jedna generacija, u svim školama u Hrvatskoj, njih ukupno 923, nakon što su prošle godine u 81 školi učenici osmih razreda učestvovali u eksperimentalnom provođenju. Ispitivaće se znanje od petog do osmog razreda, a osim iz hrvatskog jezika, još i iz matematike, prvog stranog jezika, biologije, fizike, geografije, hemije i istorije, svakog drugog dana od 9 časova na redovnoj nastavi. Pre učenika osmih razreda, prošle nedelje su nacionalne ispite pisali učenici četvrtih razreda u 81 eksperimentalnoj školi. Rezultati ispita i učenika četvrtog i učenika osmog razreda biće poznati najkasnije do kraja maja, a Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja će ih predstaviti odvojeno, rekao je direktor Vinko Filipović. Nacionalni ispiti neće se ocenjivati niti biti kriterijum upisa u srednje škole, neće ulaziti u rubriku ocena, ali će učenicima postignuti bodovi biti evidentirani kao beleška. Implementirana su četiri nivoa opisne ocene – napredni, srednji, osnovni nivo i ispod osnovnog nivoa. Iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, koji je zadužen za provođenje ispita napominju da nisu potrebne nikakve dodatne pripreme niti ponavljanje gradiva te traženje starih udžbenika, a posebno nisu potrebne instrukcije jer žele da dobiju realnu sliku postignuća koja su proistekla iz redovne, dodatne i dopunske nastave.
Premijer Andrej Plenković i potpredsednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović danas će na sednici Privredno-socijalnog veća predstaviti novi paket mera Vlade za ublažavanje efekata inflacije i porasta cena energenata. Od 1. aprila na snagu će stupiti nove Vladine mere koje bi građanima i privredi trebale da pomognu da prevladaju krizu koja je prouzrokovana poremećajima na tržištu koji su doveli do niza poskupljenja u poslednjih godinu dana – prvo zbog pandemije, a onda i rata u Ukrajini. “Kao i svaki paket mera do sada, biće sveobuhvatan, snažan i pravovremen. Pomoći će onako kako baš treba svima koji su ugroženi u bilo kojoj situaciji. Pomoći će građanima i privredi i mislim da smo s takvom politikom do sada zadržali socijalnu koheziju, i sprečili socijalnu frakturu u društvu”, istakao je premijer Andrej Plenković.
Od sutra sva goriva, i benzin, i dizel, i plavi dizel poskupljuju 2 centa po litri. Cena benzina tako će rasti sa sadašnjih 1,38 na 1,40 evra, a toliko će koštati i litra dizela, dok će plavi dizel od sutra koštati 90 centi.
Udruženje Glas preduzetnika upozorilo je da previsoka stopa poreza na kafu potiče prekograničnu kupovinu, destimuliše ličnu potrošnju i negativno utiče na BDP te su pozvali Vladu da taj porez smanji. U saopštenju Udruženja ističe se da u Hrvatskoj poseban porez na kafu iznosi 6 do 20 kuna po kilogramu, odnosno, s PDV-om kafa se oporezuje otprilike 35 odsto po šoljici. „Zbog visokog poreznog opterećenja, potrošači u Hrvatskoj ne mogu da si priušte konzumaciju kafe u meri u kojoj žele, a to uskraćivanje se održava ne samo nepovoljno za potrošače, nego i na državni budžet”, navodi u saopštenju predsednik Udruženja Hrvoje Bujas. Iz Udruženja napominju da prema istraživanju Ipsosa iz 2017. kafu pije više od 93 odsto hrvatskih građana, te se ona tako ne može smatrati luksuznim dobrom, a s obzirom da kafa, odnosno kofein, ima dokazano pozitivne uticaje na ljudski organizam, pitaju zašto uopšte postoji poseban porez na nju. Ističu da se od posebnog poreza na kafu u Hrvatskoj u 2021. godini zaradilo oko 118 miliona kuna, što čini 0,7 odsto ukupnih prihoda od trošarina i posebnih poreza u Republici Hrvatskoj.
U Ministarstvu poljoprivrede je održana prezentacija studije na osnovu koje je izrađen Predlog pravilnika o određivanju područja s prirodnim i ostalim ograničenjima, za jedinice lokalne samouprave koje su iznele prigovore zbog gubitka ili promene statusa ograničenja. S obzirom da su na nivou Evropske komisije utvrđena nova pravila u odnosu na prethodni programski period, došlo je do promena u utvrđivanju područja s ograničenjima na način da 61 jedinica lokalne samouprave više ne pripada tom području, pa poljoprivrednici ne ostvaruju pravo na podršku za područje s ograničenjima. Na osnovu studije novih 39 jedinica lokalne samouprave definisano je kao područje sa značajnim prirodnim ograničenjem, pa su poljoprivrednici iz pojedinih jedinica ostvarili prava na dodatna plaćanja s ciljem poticanja poljoprivredne proizvodnje u težim uslovima, pojašnjavaju iz Ministarstva poljoprivrede.