U Vukovarsko-sremskoj županiji je u poslednja 24 časa na koronavirus testirana 121 osoba, od čega ih je 18 pozitivno, a još jedno lice je preminulo. Od početka epidemije ukupan broj obolelih je 30 449 od kojih je 29 785 izlečeno, a ukupno je preminulo 499 osoba. Trenutno su u županiji 24 osobe na bolničkom lečenju zbog COVID-19 bolesti.
U Dalju je održana završna konferencija projekta “Š-OLD-ER aktivnim uključivanjem do povećanja zapošljivosti i socijalne uključenosti ranjivih grupa na području opština Erdut i Šodolovci”. Projekat je tokom 18 meseci provela Opština Erdut, u partnerstvu sa Opštinom Šodolovci i Centrom za mlade Dalj. Ukupna vrednost projekta je milion i 228 hiljada kuna i u potpunosti je finansiran iz Evropskog socijalnog fonda, rekao je voditelj projekta Milan Franić. U projekat je bilo uključeno više od dve hiljade ljudi, kroz edukacije i različite kreativne radionice, od plesa, kuvanja, ukrašavanja predmeta dekupaž tehnikom do joge, pilatesa i rekreacije te kroz zajednička dešavanja sa Opštinom Šodolovci. Imali smo takmičenje u kuvanju, štafetu mladosti, čitanje pod zvezdama i “Leto na Dunavu”, rekao je Franić i dodao da je kroz edukacije prošlo 12 osoba, po četiri za web dizajnera, gerontodomaćicu i turističkog animatora. „Kroz aktivnost mobilnog tima “Katica za sve” bila su zaposlena dva kućna majstora, koji su obilazili oko 160 korisnika na području obe opštine i pomagali im u poslovima u kući, dostavljali namirnice i lekove”, rekao je Franić. Sredstvima iz projekta štampana je i brošura “Legende našeg kraja” sa zanimljivim pričama iz erdutske opštine.
Grad Vinkovci i za ovu školsku godinu je osigurao asistenciju učenicima s teškoćama u razvoju kroz projekat „Osiguravanje pomoćnika u nastavi učenicima s teškoćama u razvoju u Vinkovcima 2022/23“. Vrednost projekta je gotovo 2 miliona kuna, a Grad Vinkovci sufinansira projekat s 200 hiljada kuna, a preostali iznos je bespovratno sufinansiran sredstvima Evropskog socijalnog fonda iz Operativnog programa Efikasni ljudski potencijali. Cilj projekta je osiguravanje individualne podrške za 53 dece s teškoćama u razvoju u svrhu povećanja njihove socijalne uključenosti i integracije unutar redovnog vaspitno-obrazovnog sistema, jačanje znanja i kompetencija pomoćnika u nastavi kroz njihovo zapošljavanje i senzibilizacija javnosti o pravima i mogućnostima učenika s teškoćama u razvoju. Provođenje projekta počinje već u avgustu i traje do avgusta sledeće godine. Prva faza počinje danas i u sklopu nje će biti raspisan konkurs za 45 pomoćnika u nastavi i jednog stručnog komunikacijskog posrednika za sedam osnovnih i srednju muzičku školu.
Broj radno aktivnih penzionera povećava se iz meseca u mesec i dostigao je gotovo 20 hiljada, a na radno aktiviranje penzionera utiču niske penzije, nedostatak radne snage ali i zakonske prednosti, jer se promenama u penzionom sistemu od početka 2019. godine penzionerima sa starosnom penzijom omogućen rad na pola radnog vremena uz zadržavanje penzije, piše tportal. Prema podacima Hrvatskog zavoda za penziono osiguranje, u radnom odnosu je bilo 19 767 korisnika prevremene, starosne i porodične penzije, koji su bili zaposleni na pola radnog vremena. To je za 560 više nego mesec ranije, a na godišnjem nivou taj broj je viši za 4566 odnosno za 30 pocenata. U ukupnom broju zaposlenih penzionera prevladavaju muškarci, kojih je 60 odsto, ali u poslednja tri meseca zaposleno je više žena nego muškaraca. Najviše penzionera na pola radnog vremena, njih 3652, radi u trgovačkim delatnostima. Slede stručne, naučne i tehničke delatnosti s gotovo tri hiljade penzionera, a na trećem mestu je prerađivačka industrija s 2586 korisnika. Penzionerski rad je prilično zastupljen u administrativnim i pomoćnim uslužnim delatnostima, a nakon izbijanja pandemije aktivirao se i značajan broj penzionisanih zdravstvenih radnika.
Od početka rata u Ukrajini u Hrvatskoj je boravilo gotovo 50 hiljada ruskih državljana a i sada kod nas boravi njih više od 7000, piše Večernji list. Broj ruskih državljana nešto je niži u odnosu na isti period prošle godine, a uprkos tome što službena Moskva proglašava Hrvatsku neprijateljskom državom, “obični” Rusi za to malo mare i dolaze. Očito je da im u tome ne smeta ni činjenica što nema letova iz Rusije ni u jedno odredište u Evropskoj uniji pa dolaze avionima ili preko Srbije ili Turske, piše Večernji. Moglo bi se reći i da je u Hrvatsku od početka ruskog napada na Ukrajinu došlo više Rusa nego ukrajinskih izbeglica, kojih je oko 20 hiljada. Treba naglasiti da Rusi, osim onih koji su na crnoj listi i koji su pod sankcijama EU, mogu normalno da putuju širom Unije i da koriste svoju imovinu koju imaju i u Hrvatskoj. Potrebna im je važeća viza koju izdaju sve države Evropske unije, pa tako i hrvatski konzulat u Rusiji, što je potvrđeno iz Ministarstva spoljnih i evropskih poslova.
Objavljen je Pravilnik o provođenju Programa podrške pčelarima za saniranje šteta uzrokovanih pomorom pčelinjih zajednica u ovoj godini, koji se odnosi na raspoređivanje finansijskih sredstava u vrednosti 1,2 miliona kuna za štete nastale pomorom pčelinjih zajednica u stacionarnim ili selećim pčelinjacima, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede. Sredstva će se dodeliti pčelarima kod kojih je potvrđena smrt pčelinjih zajednica od strane Državnog inspektorata Republike Hrvatske putem Izveštaja o inspekcijskim kontrolama na stradalim pčelinjacima tokom proleća 2022. godine te zaključno s 1. julom 2022. godine, a koji podnesu zahtev za podršku. „Program ima za cilj kroz finansijsku pomoć oštećenim pčelarima nadoknaditi deo izgubljene dobiti zbog naglog prestanka proizvodnje. Rok za podnošenje zahteva je do 26. avgusta, a formular zahteva za podršku pčelarima nalazi se na internet stranici Ministarstva poljoprivrede”, pojasnili su iz Ministarstva poljoprivrede.