Boris Podobnik, profesor ekonomije na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta, objasnio je u Novom danu na N1 TV kakav problem imaju mali distributeri goriva u Hrvatskoj. „Stanje je loše jer mali distributeri nemaju na pumpama količine koje trebaju”, rekao je dodajući da su sada marže postale problem i u veleprodaji, a ne samo maloprodaji. „Ako vam INA ne dostavlja gorivo, onda se njima najviše isplati da i ne prodaju gorivo. To je problem socijalizma. Imate niske cene, a robe nema. To se pre nekoliko meseci dešavalo u Nemačkoj pa smo se čudili, a sad se događa kod nas”, rekao je Podobnik.
Novi Zakon o elektronskim komunikacijama (ZEK) danas stupa na snagu. Najveća novost koju ZEK donosi, kada se radi o pravima korisnika telekomunikacionih usluga je da je istim propisano uspostavljanje svojevrsnog registra dužnika, piše Večernji list. Radi se o omogućivanju prikupljanja i elektronske razmene neophodnih podataka o podnosiocima zahteva za sklapanje pretplatničkih ugovora i to isključivo radi procene njihove platežne sposobnosti. Kako su naveli iz Ministarstva mora, saobraćaja i infrastrukture, time bi trebao da bude ostvaren cilj od opšteg interesa za Republiku Hrvatsku, a to je smanjenje broja dužnika i iznosa njihovog duga, odnosno smanjenje ukupnog broja blokiranih dužnika u državi s obzirom da se najviše ovrha odnosi upravo na ovršne postupke koje pokreću operatori elektronskih komunikacija. Prema Zakonu, teleoperatori će moći da razmenjuju podatke o korisnicima, a glavnu ulogu u tom procesu imaće Finansijska agencija (Fina) koja je imenovana posrednikom te mora predložiti i pravilnik koji uređuje detalje razmene podataka, koji na kraju donosi ministar, a treba biti donesen za šest meseci.
Privredno socijalno veće juče je raspravljalo o energetskoj politici EU i merama za ublažavanje inflatornih pritisaka na nivou Evropske unije. Nakon gotovo trosatnog sastanka na kojem je učestvovao i premijer Andrej Plenković, ministar privrede i održivog razvoja Davor Filipović u izjavi novinarima je rekao da je plan energetske politike EU donesen zbog zaokreta od ruskih fosilnih goriva, s naglaskom na različita snabdevanja energentima, štednji i ubrzanom prelasku na obnovljive izvore energije. Potpredsednik Veća iz reda poslodavaca Ivan Mišetić je rekao da svaki razuman privrednik već čini ono što je na listi scenarija koje je Evropska komisija radila – od štednje, različitih izvora energije pa do poslovnih scenarija za nadolazeći period. Potpredsednik Veća iz reda sindikata Krešimir Sever je dodao da su na sastanku tražili da se nastavi s merama pomoći te da one budu obimnije od sadašnjih.
Maturanti su juče saznali rezultate Državne mature, a po oceni direktora Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Vinka Filipovića oni su zadovoljavajući ili čak i bolji nego u prethodnim godinama. Ispitima Državne mature u letnjem roku, koji je održan od 31. maja do 27. juna, pristupio je ukupno 28 451 učenik, a pisali su ukupno 107 915 ispita. “Uzimajući u obzir činjenicu da ovogodišnji maturanti iza sebe imaju tri godine pandemije, zemljotrese u Zagrebu i na Baniji, štrajk prosvetara, što je sve pridonelo tome da su ovogodišnji maturanti puno dana nastave imali van učionice, a opšte je poznato da online nastava ni na koji način ne može nadoknaditi nastavu u živo, smatram da su rezultati zadovoljavajući, čak i iznenađujući u nekim predmetima”, rekao je direktor Centra. U engleskom jeziku učenici su postigli bolje rezultate i na osnovnom i na višem nivou, na hrvatskom su bolji rezultati na osnovnom, a nešto lošiji na višem nivou, dok su u matematici rezultati bolji na višem nivou, a nešto lošiji na osnovnom nivou, naveo je Filipović. Bolje rezultate su učenici postigli i u izbornim predmetima poput hemije, biologije, psihologije, istorije i geografije, a nešto su lošiji rezultati ostvareni u fizici te politici i ekonomiji. Maturanti nezadovoljni objavljenim privremenim rezultatima do 13. jula mogu uložiti prigovor. “Rezultati su privremeni, a na osnovu iskustva prethodnih godina, očekujemo oko 4000 prigovora”, rekao je Filipović i dodao da će konačni rezultati biti poznati 18. jula.
S obzirom da je jedan od glavnih problema starijih lica neravnomerna i nedovoljna rasprostranjenost, kvalitet i dostupnost socijalnih usluga, Odelenje za socijalna i humanitarna pitanja Srpskog narodnog veća pokrenuo je projekat pod nazivom “Od vrata do vrata” – dostupne usluge za dostojanstvenu treću dob. Pored Srpskog kulturnog centra u Slatini, koji je u fazi izgradnje, juče je organizovana još jedna primopredaja terenskog vozila, uz vozača pratitelja, za prevoz i pratnju svim onim građanima kojima će socijalne usluge biti dostupne jedino na ovaj način.
Zbog ograničenog pristupa uslugama u slabije razvijenim područjima ovaj projekat predviđa pružanje usluge prevoza i pratnje starijim osobama za obavljanje neophodnih poslova van kuće te pružanje pomoći u organizovanju dnevnih aktivnosti. Usluga “Od vrata do vrata” tako je stigla i na područje Slatine, nakon što smo je već realizovali u opštinama Glina, Benkovac i Donji Lapac tokom 2020., Petrinji i Gračacu u 2021., a u ovoj 2022. godini vozač pratitelj i vozilo deluju već na ruralnom području opština Gospić i Lovinac, rekla je saborska zastupnica SDSS-a i zamenica predsednika SNV-a, Dragana Jeckov.