Obavezno vakcinisanje celog stanovništva protiv covida-19 za sada nema ni jedna evropska država, ali mnoge među njima pomalo uvode tu obavezu za pojedine profesije, poput zdravstvenih radnika ili onih u sistemu socijalne brige. O potrebi uvođenja obaveznog vakcinisanja da bi se zaustavila pandemija sve se češće govori i u Hrvatskoj, a iz dela opozicionih stranaka s levog spektra već najavljuju kako premijeru Andreju Plenkoviću zbog toga ne bi pravili velike probleme. Predsednik države Zoran Milanović rekao je da bi mu takvo rešenje bilo prihvatljivo ako bi se u Saboru donelo dvotrećinskom većinom. Sanja Barić, profesorica ustavnog prava sa Univerziteta u Rijeci rekla je da se za takav zakon više ne sme tražiti dvotrećinska većina. “Neosporno je da se obaveza vakcinisanja može propisati, kao i da se mora propisati zakonom. Međutim, kada se govori o donošenju zakona dvotrećinskom većinom, govori se o ograničavanju ljudskih prava u vanrednim okolnostima. A to zahteva aktivaciju članka 17. Ustava, odnosno proglašenje velike prirodne nepogode, za šta sam se i lično zauzimala, ali to nije učinjeno, a Ustavni sud naknadno je protumačio da se ne radi o vanrednom stanju i tu je priča završena”, rekla je Barić za Večernji list. Izvori iz SDP-a kažu da bi verovatno celi Klub bio složan u tome da se da podrška Vladi za uvođenje obaveznog vakcinisanja, ali uz napomenu da je za to neophodan što širi konsenzus. Da Vlada može dobiti dvotrećinsku podršku za uvođenje obaveznog vakcinisanja, smatra i predsednica GLAS-a Anka Mrak Taritaš. “Ja podržavam vakcinisanje jer ono omogućava zajednici da funkcioniše. Ako nam pola nacije ostane nevakcinisano, na jesen nas čeka četvrti talas. Uverena sam da ćemo gledati šta rade drugi kad je o tome reč, pre svega Nemačka. Ako oni uvedu obavezno vakcinisanje, i mi ćemo u tom smeru iako bih volela da imamo i sada odlučniju Vladu s jasnijim stavom”, rekla je Mrak Taritaš.
Najveći punkt za vakcinisanje u državi, na Zagrebačkom velesajmu, u subotu je bio prazan. Brojni lekari i medicinske sestre su, uprkos javnom pozivu građanima da se bez prethodne najave i narudžbe može doći vakcinisati Pfizerovom vakcinom ko god hoće, veći deo dana sedili i čekali građane, koji nisu pokazali velik interes. Direkor Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”, Zvonimir Šostar, potvrdio je da u subotu nije bilo velikog interesa te da je vakcinisano samo 797 građana. Gotovo svi koji su se došli vakcinisati, došli su na početku radnog dana da bi izbegli vrućine. S druge strane, verovatno je dobar deo naših sugrađana otišao na more, kaže Šostar. Iako je Zagreb među gradovima koji imaju najveći udeo vakcinisanih u zemlji, nisu zadovoljni jer se mlađa populacija nije vakcinisala i zato će početkom ove nedelje imati sastanak s gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem te će mu predložiti kampanju koja će se prvenstveno odnositi na mlade, najavio je Šostar. Izneo je i da podaci od petka govore da je najveći obuhvat vakcinisanja prvom dozom unutar Hrvatske postignut u Zagrebu i iznosi 44,1 odsto ukupnog stanovništva, odnosno 53,6 odsto odraslog stanovništva, a završeno vakcinisanje u najvećem je obuhvatu takođe u Zagrebu, i to 34,9 odsto ukupnog, odnosno 42,4 procenta odraslog stanovništva.
U Vukovarsko-sremskoj županiji juče nije bilo ni pozitivnih ni preminulih osoba od Covida 19. Od početka epidemije ukupan broj obolelih je 12 423, od kojih je 12 073 izlečenih, a ukupno je preminulo 258 osoba. Trenutno su u županiji tri osobe hospitalizovane zbog COVID-19 bolesti. U protekla 24 časa testirano je 65 osoba, te je ukupno do sada testiranih na području županije 75 330. U samoizolaciji su 254 osobe.
U Hrvatskoj je juče zabeleženo 58 novih slučajeva zaraze koronavirusom te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj juče bio 592. Među njima je 106 pacijenata na bolničkom lečenju, od toga je na respiratoru osam pacijenata, a preminulih osoba nije bilo. Od prvog slučaja zaraze ukupno je registrovano 360 826 osoba zaraženih koronavirusom, od kojih je 8227 preminulo, oporavilo se 352 007 osoba, od toga 71 u danu iza nas. U samoizolaciji je 3626 osoba. Testirano je 2 191 742 osobe, od toga 3454 u danu za nama.
Na vrhu lestvice najnegativnije ocenjenih hrvatskih političara nalazi se premijer Andrej Plenković, a u top tri je i predsednik Sabora Gordan Jandroković, pokazuju rezultati istraživanja koje je sprovela Promocija plus. Istraživanje pokazuje rast popularnosti novog gradonačelnika Zagreba Tomislava Tomaševića i političke platforme Možemo, pad rejtinga predsednika Zorana Milanovića i čvrstu prvu poziciju HDZ-a. Godinu dana od poslednjih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj, HDZ je i dalje vodeća politička stranka, a prema rezultatima istraživanja u julu, nju podržava 27,4 odsto anketiranih, što pokazuje da ova stranka ima veliku prednost nad političkom konkurencijom, prenosi Jutarnji list. Na drugom mestu i dalje je SDP sa 18,7 odsto podrške, 0,2 odsto manje nego u junu, ali istraživanje pokazuje da se SDP ozbiljno približila koalicija Možemo koja je u julu zabeležila porast popularnosti i podršku 16,9 odsto anketiranih, 3,5 odsto više nego u junu. Uprkos padu rejtinga, na četvrtom mestu je Domovinski pokret Miroslava Škore koji je u julu imao podršku 6,4 odsto anketiranih, 1,8 odsto manje nego u junu, a na petom mestu je Most sa 4,8 odsto podrške.
Najbolji teniser sveta Novak Đoković juče je, treći put za redom, a šesti puta u karijeri osvojio naslov wimbledonskog pobednika savladavši u finalu Talijana Mattea Berrettinija sa 6-7, 6-4, 6-4, 6-3, nakon tri sata i 24 minute igre. Đokoviću je to 20. trofej na Grand Slam turnirima, čime se pridružio Švajcarcu Rogeru Federeru i Špancu Rafaelu Nadalu kao surekorder po broju naslova na četiri najveća svetska turnira.
Fudbaleri Italije novi su evropski prvaci, a do naslova su stigli boljim izvođenjem jedanaesteraca (3-2), nakon što je u osnovnih 90 minuta i produžetku rezultat bio 1-1. Talijanima je ovo drugi evropski naslov, nakon što su prvi osvojili 1968. u Rimu, gde su u finalu pobedili reprezentaciju Jugoslavije rezultatom 2-0 tek u drugoj, ponovljenoj finalnoj utakmici, nakon što je prva završila 1-1. Englezi nisu uspeli da ponove trijumf na domaćem terenu, na kojem su 1966. osvojili naslov svetskih prvaka, pobedivši u finalu Nemačku 4-2 u produžetku. Bilo je ovo njihovo prvo finale na evropskim prvenstvima i prvo na velikim takmičenjima nakon tog trijumfa.