Na području Vukovarsko-sremske županije u poslednja 24 časa nema novoobolelih osoba od COVID-19, te je epidemiološka situacija i dalje stabilna. Ukupan broj obolelih i izlečenih osoba, od početka epidemije je 41. U protekla 24 časa nije testirana nijedna osoba, što je ukupno 2269 testiranih do sada na području županije. Ni u celoj Hrvatskoj nema novobolelih u poslednja 24 časa od koronavirusa, a ukupno je od početka epidemije bilo 2249 zaraženih covidom-19, saopštio je juče Štab civilne zaštite. Do sada je testirano 69 606 osoba, od toga 257 u poslednjem periodu. Na bolničkom lečenju je sedam osoba dok ni jedan pacijent više nije na respiratoru. Ukupan broj ozdravljenih je 2132, a dvoje bolesnika je ozdravilo u poslednja 24 časa. Od toga ih je 828 otpušteno iz bolnice, a kod kuće je ozdravilo 1311 osoba. Ukupno je dosada preminulo 106 osoba.
Na početku prvog produženog vikenda nakon relaksacije epidemioloških mera, u Hrvatsku je juče do 13 časova, ušlo 104 782 osobe, od kojih je 55 319 hrvatskih državljana i 49 463 stranih, najviše Slovenaca što je 30 odsto više nego prethodnog dana. Od ukupnog broja stranih državljana, najviše dolazaka imaju državljani Slovenije 16 668, zatim Austrije 9488 te Nemačke sa ukupnim brojem od 8239. Dan ranije, u sredu, u Hrvatsku je ušlo 80 808 putnika od kojih je 44 158 hrvatskih državljana i 36 650 stranih, stoji u saopštenju MUP-a. Iz MUP-a su izvestili da je na početku prvog produženog vikenda nakon relaksacije epidemioloških mera, putem sistema “Enter Croatia” do sada je zaprimljeno 112 023 prijava za 235 035 osoba koje su, uz ispunjavanje propisanih uslova, već ušle ili najavile ulazak u Republiku Hrvatsku.
Hrvatska privredna komora zatražila je od Ministarstva građevinarstva i prostornog uređenja da lokalnoj samoupravi pošalje preporuku o ukidanju zabrane izvođenja građevinskih radova u letnjem periodu, priopćeno je juče iz Komore. „Zahtev smo poslali u ime građevinskih kompanija kojima je korona kriza bitno otežala uslove rada. Za trajanja pandemije Komora se uspela izboriti da se gradilišta ne zatvaraju i da se što pre otvore trgovine građevinskim materijalima i opremom, što je očuvalo aktivnost i radna mesta u branši, istakla je u saopštenju potpredsednica Hrvatske privredne komore za građevinarstvo, saobraćaj i veze Mirjana Čagalj. Kako se navodi, “potpuni prekid svih zemljanih i konstrukcijskih radova otežao bi oporavak i realizaciju zakazanih radova, a to bi nanelo dodatnu finansijsku štetu i posledično dovelo do otpuštanja velikog broja radnika“. Prema trenutnom Zakonu o gradnji, gradovi i opštine mogu samostalno donositi odluke o zabrani radova, ali iz Sektora građevinarstva i komunalne privredne Komore poručuju da su zbog pandemije ostvareni izuzetni uslovi te da se uz ishođenje potrebnih odobrenja i saglasnosti lokalnih vlasti mora omogućiti nastavak aktivnosti. Ukidanje zabrane značajno bi pomoglo građevinarstvu i srodnim granama, a pri tom ne bi ozbiljnije ugrozilo turističku sezonu koja će zbog objektivnih razloga biti nešto skromnija“, pojasnila je Čagalj.
Hrvatski predsednik Zoran Milanović napao je mađarskog premijera rekavši da Viktoru Orbanu ne treba verovati kada tvrdi da nema pretenzija prema delovima Hrvatske. Napetost između Hrvatske i Mađarske nastala je nakon što je Orban otkrio spomenik povodom 100. godišnjice potpisivanja sporazuma u Trianonu kojim je Mađarska izgubila dve trećine teritorije, prenosi HRT. Velika Mađarska na spomeniku obuhvata delove današnje Hrvatske, Srbije, Slovenije, Slovačke, Austrije, Rumunije i Ukrajine, s navedenih 12 500 gradova, sela i opština koje su do 1920. bile deo mađarskog dela Austrougarske, iako u velikom delu nisu nikad imali mađarsko stanovništvo. Hrvatska je zbog toga izrazila protest Budimpešti, a premijer Andrej Plenković kasnije je rekao da ga je Orban u telefonskom razgovoru uverio kako nema nikakvih pretenzija prema hrvatskoj teritoriji. “I mene je, kao i Plenkovića, uveravao da je sve u redu, ali ako te jednom prevari – on je kriv, a ako te prevari drugi put – ti si budala. Znamo ko je Orban i šta zagovara, to nije ništa dobro. Srećom to nije velika i moćna država, koja je doduše bila na našoj strani, ali to je bilo jako davno i to se više ne računa”, rekao je Milanović.
Udruženje Franak prijavilo je Hrvatsku Evropskoj komisiji zbog povrede ugovora s Evropskom unijom. Povredu je učinio Vrhovni sud prilikom obrazloženja oglednog postupka u kojem se odlučivalo o valjanosti sporazuma o konverziji kredita u švajcarskim francima. Vrhovni sud je izneo niz pogrešnih tumačenja i time kršio prava potrošača, izjavila je u emisiji Studio 4 HRT-a voditeljka kancelarije Udruženja Franak Sandra Žiga. “Naša je nada da će Unija pokrenuti postupak protiv Republike Hrvatske i kazniti je zbog povreda koje učinio Vrhovni sud te time omogućiti potrošačima da pristupe nacionalnom sudu i da traže odštetu”, naglasila je i dodala kako je došlo do paradoksalne situacije gde je Vrhovni sud direktivu, koja je donesena radi zaštite minimalnih prava potrošača, derogirao i protumačio na štetu potrošača, a pri tome se nije obratio, a morao je, sudu Evropske unije. Ova odluka Vrhovnog suda je sramotna, a kada takva odluka dolazi od najvišeg suda u Hrvatskoj, povreda potrošača i prava EU je veća”, istakla je. Žiga je rekla kako je u toku 18 hiljada predmeta na sudovima na kojima je zbog presude Vrhovnog suda nastao novi haos. “Đuro Sessa, predsednik Vrhovnog suda pred medijima je proizvoljno tumačio presudu oglednog postupka, tako da je izašao izvan konteksta same presude i govorio je o obeštećenju koje nije bilo predmet oglednog postupka i time je direktno uticao na sudstvo”, istakla je i dodala kako su i njega posebno prijavili Evropskoj komisiji. Rekla je kako očekuju povratnu informaciju od suda Evropske unije u roku od 15 dana i onda će se videti kakva je daljnja procedura.
Velik broj građana koristi se dopuštenim minusom, odnosno prekoračenjem na tekućem računu. Reč je zapravo o kreditu s visokim kamatama, kojim se neki koriste stalno, a nekima služi kao vatrogasno rešenje kada im zatreba novac. Ulazak u minus na tekućem računu može biti brzo rešenje za trenutni problem. Silom prilika ili ne, to je ulazak u skupi kredit. Živeti u okviru svojih mogućnosti svakako je preporučljivo, međutim, nekada to nije moguće pa se ulazi u minus. Treba pritom imati na umu da je to vrsta kredita, i to onog najskupljeg, napominju stručnjaci. Treba i razlikovati prećutni od dopuštenog minusa, tj. prekoračenja. Na prvi pogled zvuči isto, ali nije. Prećutni banke same odobravaju, a za dopušteni treba saglasnost klijenta. Od 2018. moguće je, čak i bez znanja o tome, ući u prećutni minus do visine tri plate i sve to uz kamate koje mogu biti oko 9 odsto. Banka sme bez zahteva korisnika omogućiti tzv. prećutno prekoračenje po računu. Korisnik prihvaća tako odobreno prećutno prekoračenje time što se počinje njime koristiti. Kada je reč o dopuštenom prekoračenju po tekućem računu, tada korisnik prvo treba podneti zahtev za prekoračenje, a banka ga na temelju zahteva može, ali i ne mora, odobriti, stoji u saopštenju Hrvatske narodne banke. Korisnik ima pravo od banke tražiti ukidanje prećutnog i dopuštenog prekoračenja, ali pre ukidanja mora vratiti dug.