Svečanom sednicom Županijske skupštine na kojoj su dodeljene županijske nagrade, u Vinkovcima je juče obeležen Dan Vukovarsko-sremske županije i praznik njenog zaštitnika, svetog Martina. Počast županije je dodeljenja penzionisanom svešteniku vinkovačke crkve svetih Evsevija i Poliona, Tadiji Pranjiću, a nagrade za životno delo sportskom radniku Nikoli Volareviću i etnologinji Ljubici Gligorević. Čestitajući građanima Dan županije, župan Damir Dekanić se založio za pronalaženje novih načina da bi se zaustavio odliv ljudi iz Vukovarsko-sremske županije rekavši da je u proteklih 10 godina županiju napustilo oko 30 hiljada građana. “To je grad veličine Vinkovaca. Nekoliko sam puta rekao da zvona zvone na uzbunu i da sve ono što smo do sada činili nije dovoljno te ćemo morati pronaći nove modele da bi zadržali ljude na ovom prostoru”, rekao je župan ocenivši da to neće biti moguće napraviti bez ubrzanog razvoja privrede i dobro plaćenih radnih mesta. Prethodno je goste, među kojima su se nalazili i ministar odbrane Mario Banožić, đakovački i osječki nadbiskup, metropolit Đuro Hranić i nekoliko župana predvođenih predsednikom Hrvatske zajednice županija, brodsko-posavskim županom Danijelom Marušićem, pozdravio predsednik Županijske skupštine Dražen Milinković. “Posledice pandemije koronavirusa osećaju se značajno u celokupnoj privredi, pa i u našoj županiji, ali ja sam siguran da ćemo u saradnji sa županom Dekanićem uspeti iznedriti puno kvalitetnih projekata u ovoj županiji, poručio je ministar Banožić.
Direktor Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak najavio je da će se covid potvrde u javnom i državnom sektoru primenjivati od utorka 16. novembra, a o detaljima će obavestiti na današnjoj sednici Štaba civilne zaštite. Govoreći o razlozima jednodnevnog odlaganja pojasnio je da je napravljen jer će u nedelju biti teže organizivati masovno testiranje, a ovako pružaju mogućnost prilagođavanja sistema jer će, smatra, prvi dan biti najteži. „Pružamo mogućnost da se u ponedeljak svi testiraju i u utorak imaju covid-potvrde – rekao je Capak za RTL, pojasnivši i da će odgovornu osobu za proveravanje covid-potvrda imenovati poslodavac.
Ministar nauke i obrazovanja Radovan Fuchs rekao je da će uvođenje covid-potvrda u školama i obrazovnim institucijama početi u utorak, 16. novembra. “Mere će stupiti na snagu, uvažavajući određene organizacione pripreme što se tiče mesta testiranja i organizacije samih direktora koji će to trebati provoditi”, rekao je Fuchs novinarima u Ministarstvu nauke. Pojasnio je da će sve javne službe – sve škole, visokoškolske ustanove i instituti, trebati proveravati svoje zaposlene imaju li covid-potvrde, imaju li potvrde o testiranju na covid ili neke druge dokumente kojima će dokazati prebolenje ove bolesti. Fuchs je naveo i da će se covid potvrde proveravati dva puta nedeljno te da će kontrolu obavljati same institucije. Na novinarsko pitanje šta će biti s onima koji se neće hteti testirati rekao je da lično ne može razumeti zašto se neko ne bi hteo testirati ni vakcinisati. “Ako neko odbije testiranje onda se primenjuju odredbe Zakona o radu i Zakona o vaspitanju i obrazovanju i u tom slučaju ne može ući u radni prostor”, poručio je. Fuchs je rekao i da će testiranje za sve državne radnike i za sve javne službenike biti besplatno tj. troškove će snositi državni budžet. “Najverovatnije će škole na kraju meseca fakturisati iznos, a mi ćemo onda isplaćivati”, rekao je ministar i dodao da oko 22 hiljade u školama, javnim institucijama i na univerzitetima nema dokaz da su vakcinisani.
Pomoćnica direktora Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Marija Bubaš jutros se u emisiji Dobro jutro, Hrvatska na HRT-u osvrnula na tvrdnje protivnika COVID-potvrda da su one suvišne i opasne jer vakcinisani ionako šire zarazu rekavši da osoba vakcinisana protiv covida-19 ima 20 puta manju šansu da nekoga zarazi. „ Zapravo bih radije pitala šire li vakcinisani zarazu ili bivaju zaraženi, a poznato je da vakcinisana osoba ima 20 puta manju šansu nekoga zaraziti. Trebalo bi ipak više, kad se tako nešto hoće utvrditi, pronaći onda i utemeljene dokaze da je to zaista tako. Činjenica je da je daleko manji rizik da osoba koja je vakcinisana, koja u nekom trenutku može imati virus na sluznici, zarazi drugu osobu koja nije vakcinisana, daleko je manji rizik nego kada se sretnu dve osobe koje nisu vakcinisane, a jedna je zaražena, a druga nije, rekla je Bubaš.
Predsednik Domovinskog pokreta i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava rekao je juče da se oduvek u vreme Kolone sećanja, 18. novembra, mediji bave drugim temama, a ne sudbinom hrvatskih branilaca te da 30 godina nakon tragedije najodgovorniji za agresiju na Vukovar i Hrvatsku nisu odgovarali. To su teme koje su trebale i koje bi trebale dominirati. “Verujem da mogu delom ponuditi i odgovor na to, 30 godina to je ista politika, politika kojoj to nije u interesu, ljudi koji to ne žele, iz ovih i onih razloga. Ukoliko želimo promeniti sve ove stvari, moramo razmišljati o novim ljudima i novim političkim pričama. Ovo što imamo vodi nas sve u propast, a o tome će vrlo brzo govoriti i popis stanovništva”, zaključio je Penava. On je izneo i svoj stav oko vakcinisanja protiv koronavirusa, rekavši da je osnovna potreba i pravo svakog čoveka da ga se ne sili na situacije koji nisu njegov vlastiti izbor. “Možemo reći da vakcinisanje nije prepreka za širenje virusa. Virus šire i vakcinisane i nevakcinisane osobe, tako da to ne može biti kriterijum za bilo šta. To može biti jedino testiranje, za koje se mi iz Domovinskog pokreta zalažemo da ono bude besplatno. Protivimo se segregaciji u društvu koju na ovaj način radi Vlada, njihove priče i odluke nisu zasnovane ni na kakvim naučno podržanim činjenicama”, zaključio je Penava.
Veće za elektronske medije raspravljalo je juče na na osnovu primedbi o kolumni o Vukovaru novinara Borisa Dežulovića, koja je objavljena na portalu N1, zaključivši da nije reč o govoru mržnje već o tekstu koji je “objektivno uvredljiv za veliki broj građana”, prenosi agencija Hina. Dežulovićeva kolumna bila je razmatrana iz dva aspekta: formalno-pravnog te s aspekta kršenja Zakona o elektronskim medijima koji se odnose na govor mržnje, navodi u odgovoru Hini VEM, koji je zaprimio šest pritužbi na Dežulovićev tekst. “VEM smatra da se na predmetni tekst ne može primeniti članak 14. stavak 2. Zakona o elektronskim medijima. Tekst sadrži uvredljiv govor, ali nema poziva na nasilje i nije reč o ‘govoru mržnje’ u skladu sa spomenutim člankom ZEM-a”. S druge strane, VEM ocenjuje da je tekst objektivno uvredljiv za veliki broj građana Hrvatske, ratnih i civilnih žrtava s područja Vukovara i njihovih porodica, kao i svih građana Hrvatske koji su solidarni s njihovom žrtvom.