Zamenici vukovarskog gradonačelnika Ivana Mujkić i Marijan Pavliček zaraženi su koronavirusom, dok je gradonačelnik Ivan Penava završio u samoizolaciji, potvrđeno je sinoć za Hinu iz Gradske uprave. Penava je potvrdio novinarima kako će određeni broj ljudi koji su bili u neposrednom kontaktu s Mujkić i Pavličekom, a među kojima je i on, otići danas na testiranje. “U međuvremenu se pridržavamo mera samoizolacije”, rekao je Penava.
Gradonačelnik Vukovara Ivan Penava najavio je svoju kandidaturu za treći mandat gradonačelnika Vukovara na lokalnim izborima u maju sledeće godine. Iako su izbori još daleko, kandidovaću se za mesto gradonačelnika, budući da Vukovar na toj funkciji zaslužuje osobu koja će odgovarajuće brinuti o svim građanima – najavio je Penava, dodajući kako smatra da Vukovar za sada, osim njega, još nema dovoljno jaku i isprofilisanu osobu koja bi mogla odgovorno obavljati tu funkciju. Takođe je najavio kako će kandidaturu za mesto gradonačelnika na narednim lokalnim izborima podneti kao nezavisni kandidat uz podršku Domovinskoga pokreta i pojedinih političkih stranaka.
Delegat predsednika Vlade Republike Hrvatske i ministar odbrane Mario Banožić učestvovao je juče u Vukovaru na svečanoj dodeli nagrada i priznanja povodom Dana Vukovarsko-sremske županije. On je svim građanima Vukovarsko-sremske županije čestitao Dan županije rekavši kako samo zajedničkim snagama možemo voditi ovaj kraj do ostvarenja njegovog punog potencijala. Istakao je kako će Vukovarsko-sremska županija i dalje ostati u fokusu Vlade, koja će učiniti sve kako bi nastavila s razvojem privrede te pre svega ojačala poljoprivredu i stvorila uslove za nova radna mesta kako bi ovaj kraj mogao prosperirati i time zadržati mlade na ovom području. „Po prvi puta su osigurana sredstva i nova pretpostavka u vidu 22 milijarde evra iz evropskog budžeta za idućih sedam godina, što je od izuzetnog značaja za Slavoniju i za politiku koja se odnosi na poljoprivredu i ruralni razvoj“, rekao je ministar. Župan Božo Galić zahvalio je svima koji su dali svoj doprinos u realizaciji projekata u poslednjih godinu dana, istakavši posebno Vladu koja je imala razumevanja i stvorila uslove za realizaciju projekta „Slavonija, Baranja i Srem“. „Ako se bude realizovalo ono što smo ugovorili, učinićemo veliku stvar. Siguran sam da ćemo to i uspeti i siguran sam u daljnju saradnju s Vladom.” Uz ministra Banožića i župana Galića, obeležavanju su su prisustvovali i delegat Predsednika Hrvatskog sabora, državni sekretar u Centralnoj državnoj kancelariji za obnovu i stambeno zbrinjavanje Nikola Mažar, predsednik Županijske skupštine Dražen Milinković i drugi.
Predsednik Vlade Andrej Plenković izjavio je juče kako je cilj da se sve pripremi za uvođenje evra s 1. januarom 2023. godine, zbog čega će se morati provesti i Nacionalni plan zamene kune evrom, koji je juče predstavljen na sednici Veća za uvođenje evra. Još ranije je objavljeno da će se evro u Hrvatskoj menjati po kursu od 7,53 kune. Plenković je predsedao sedmom sednicom Nacionalnog veća za uvođenje evra kao službene valute u Republici Hrvatskoj, na kojoj je raspravljen i prihvaćen Nacionalni plan zamene hrvatske kune evrom. Strateški dokument koji su zajednički pripremili HNB i Vlada, juče je upućen u javno savetovanje, a cilj je da do kraja godine bude prihvaćen na nivou vlade. Ako ispuni sve kriterijume, Hrvatska bi već 1. januara 2023. godine mogla uvesti evro, a kako bi se to sve moglo organizovati, potrebno je provesti Nacionalni plan zamene, izjavio je nakon sednice Plenković. Glavnina transakcija zamene novčanica i kovanog novca kuna u evre provešće se tokom prve dve nedelje od dana uvođenja evra. Banke će, kao i Fina i Hrvatska pošta, pružati uslugu zamene novca godinu dana od dana uvođenja evra.
Ministar finansija Zdravko Marić izjavio je juče kako će sutra biti isplaćen deo duga veledrogerijama za lekove, koji je osiguran kroz rebalans budžeta. Veledrogerijama je već isplaćeno 300 miliona kuna, a sada će bit isplaćen ostatak do iznosa od 1,84 milijarde kuna, rekao je Marić novinarima nakon sednice Nacionalnog veća za uvođenje evra. “Što se tiče novca za pokriće troškova državnih bolnica, te stavke su već predviđene u predlogu rebalansa, a što se tiče opštih bolnica ideja je da napravimo raspodelu kroz odluku vlade i uvođenje određenih kriterijuma”, objasnio je Marić. Problem je, kaže, da ako se ide s rokovima plaćanja, ne prepoznaju bolnice koje uprkos svim izazovima plaćaju u koliko-toliko razumnim rokovima. Ministar finansija ističe kako je cilj da se u zdravstvu ukupni rokovi plaćanja svedu u zakonske okvire, jer obaveze u zdravstvu još uvek mesečno rastu više od 200 miliona kuna. Pritom obaveze vezane uz veledrogerije i lekove čine oko 50 odsto ukupnog duga zdravstvenog sistema.
Predsednik Jevrejske opštine Zagreb Ognjen Kraus pozvao je premijera Andreja Plenkovića da konačno donese zakon kojim će biti zabranjeni ustaški simboli i znakovi. Rekao je da HDZ danas zajedno s nacionalnim manjinama ima većinu u Saboru, a rešio se i desnice te nacionalističkih, ali i onih proustaških grupacija zbog kojih se nisu mogli donositi zakoni koje je od njih očekivala većina građana Hrvatske, nacionalne manjine i antifašistička Evropa. Za preporuke komisije o upotrebi pokliča Za dom spremni rekao je da se zloupotrebljava u svakoj prilici pa tako i na državnim komemoracijama, iako su učinjeni pomaci u odnosu prema žrtvama srpske nacionalne manjine u Domovinskom ratu i pristupu komemoracijama. “Ponavljam godinama, gospodo, pređite s reči na dela, imate jedinstvenu priliku konačno doneti zakon o zabrani upotrebe znakova i simbola NDH”, rekao je Kraus. Premijera je pozvao da predloži predsedniku Sabora da inicira saborsku sednicu i donošenje zakona kao što su to odavno učinile evropske zemlje, poput Austrije i Nemačke. Izrazio je uverenje da će taj zakon biti izglasan dvotrećinskom većinom ako njegova stranka s nacionalnim manjinama stoji iza toga.
Saborski Odbor za informisanje, informatizaciju i medije juče je prihvatio zaključak kojim se pozivaju pružaoci medijskih usluga i elektronskih publikacija da donesu vlastite kodekse o sprečavanju govora mržnje. Odbor je prihvatio i zaključak da govor mržnje treba sistemski suzbijati promovisanjem i podizanjem nivoa medijske pismenosti građana u pogledu širenja takvih sadržaja. Oba zaključka prihvaćena su većinom glasova članova Odbora, protiv je bila nezavisna zastupnica u Klubu zastupnika Domovinskog pokreta Karolina Vidović Krišto, a suzdržan Nino Raspudić iz Mosta.