Hrvatski zavod za penziono osiguranje obavestio je da u petak, 14. oktobra, počinje isplaćivanje jednokratnog novčanog dodatka penzionerima zbog ublažavanja posledica poskupljenja. Za isplaćivanje je osigurano nešto manje od 427 miliona kuna iz državnog budžeta, a dodatak će dobiti 631 202 penzionera, koji su penziju zaradili u Hrvatskoj, navodi se u saopštenju Zavoda. Za one koji primaju penziju do 1850 kuna isplatiće se 1200 kuna jednokratno, za penzionere koji primaju penziju do 2350 kuna isplatiće se 900 kuna, za penzionere koji primaju penziju do 3350 kuna isplatiće se 600 kuna, a za one s penzijom do 4360 kuna jednokratno će se isplatiti 400 kuna.
Iz Vukovarsko-sremske županije su saopštili da će od 15. oktobra do kraja godine sufinansirati prevoz vozom redovnim studentima koji imaju prebivalište u županiji. „Na sednici Vlade Republike Hrvatske prihvaćen je pilot-projekat povoljnijeg železničkog prevoza redovnih studenata za tekuću akademsku godinu pa oni za neograničeno korištenje železničkog prevoza plaćaju jedinstvenu mesečnu cenu 75 kuna, a studenti s područja naše županije neće plaćati ni to”, rekao je Mario Meštrović, županijski pročelnik Upravnog odelenja za sport, mlade i demografiju, naglasivši da će taj trošak snositi županija. Studenti pravo na sufinansirani prevoz ostvaruju na osnovu pametne kartice HŽ Putničkog prevoza s profilom „Student Vukovarsko-sremske županije“. Na blagajni železničke stanice Vinkovci studenti mogu da predaju zahtev za izrađivanje profila, da prilože potvrdu obrazovne ustanove o redovnom studiranju za ovu akademsku godinu te pokažu identifikacioni dokument kojim potvrđuju prebivalište na području županije. Studenti koji nemaju pametnu karticu, moraju je da je izrade, a sufinansiranje prevoza trajaće od 15. oktobra do 31. decembra ove godine, odnosno do potrošnje novčanih sredstava.
Delegacija iz Srbije, predvođena kandidatom za predsednika Fudbalskog saveza Srbije Nebojšom Lekovićem juče je posetila Zajedničko veće opština. Na sastanku s predsednikom Dejanom Drakulićem i saradnicima je razgovarano o rezultatima prethodne posete, koja je organizovana pre par meseci, te o narednim koracima i saradnji. Predsednik ZVO-a Dejan Drakulić ovom prilikom je Lekoviću uručio i zahvalnicu za sve što je do sada učinio za razvoj sporta i privrede na istoku Hrvatske. Rekao je da je prilikom prošle posete razgovarano ne samo o saradnji na sportskom planu, nego i na privrednom. Nebojša Leković je čestitao fudbalskoj reprezentaciji Srba iz Hrvatske na osvojenom petom mestu na Evropeadi te je istakao da će se saradnja nastaviti. Istakao je da je cilj povezivanje mladih sportista iz Hrvatske i Srbije kroz sportske kampove i turnire.
Banke su u tri godine ostale bez 2000 radnika, javna uprava bez 7000, a IT sektor ih je zaposlio 11 hiljada, piše Večernji list. U Hrvatskoj je ove godine dostignut nivo zaposlenosti iz rekordne 2008. godine, iako je od tada Hrvatska izgubila svakog desetog stanovnika. Gubitak domicilnog stanovništva nadoknađivao se zapošljavanjem stranaca te je krajem septembra ove godine u Hrvatskoj bilo milion i 637 hiljada zaposlenih radnika. U godinu dana zaposlenost se povećala za 36,5 hiljada, a u dve godine za oko 51 hiljadu. Zbog sezonskog karaktera naše ekonomije na mesečnom nivou je, od kraja avgusta do kraja septembra zaposlenost pala oko pet hiljada, ali godišnji trend je pozitivan, piše Večernji. U Hrvatskoj je u prerađivačkoj industriji zaposleno oko 250 hiljada radnika, trgovini 246 hiljada, građevinarstvu 130 hiljada te obrazovanju 122 hiljade. Obrazovanje je u tri godine povećalo broj zaposlenih za oko 7 hiljada, što nije u skladu s demografskim kretanjima, zdravstvo i socijalni rad za oko 4 hiljade, dok je javna uprava izgubila oko 7 hiljada radnika. U odnosu na isti period prošle godine, najveći porast zaposlenih je u delatnosti pružanja smeštaja te pripreme i usluživanja hrane, oko 10 hiljada, IT sektoru oko 4700, te prerađivačkoj industriji i stručnim, naučnim i tehničkim delatnostima po 4500 hiljade više, piše Večernji list.
Banke će, na dan uvođenja evra kao službene valute, preračunati u ovu valutu sva novčana sredstva u kunama te sve novčane iskaze vrednosti u kunama na svim transakcijskim, depozitnim i štednim računima, bez nadoknade i troškova, kao i bez menjanja jedinstvenog broja računa, broja kartice i PIN-a. U osnovi, ništa se ne menja, od prvog dana sledeće godine građani će nastaviti da primaju platu, penziju i druga primanja, samo što će iznosi biti izraženi u evrima, piše Glas Slavonije. Klijenti banaka neće trebati da zatvaraju postojeće kunske račune i da otvaraju nove. Kada je reč o kreditima, originalni ugovori između banke i klijenta i dalje će važiti, samo će se iznosi iskazani u kunama preračunati prema fiksnom kursu konverzije i smatraće se da je to odgovarajući iznos u evrima. Preračunavanje glavnog dela kredita iz kune u evro banka će obaviti na dan uvođenja evra prema fiksnom kursu bez ikakvog troška za klijenta. Ako je kredit bio ugovoren uz fiksnu kamatnu stopu, ona ostaje nepromenjena, a ako je kredit bio ugovoren uz promenjivu kamatnu stopu, promenjivi parametri će se iskazivati u evrima. Biće moguće i plaćanje uplatnicama koje su dostavljene u kunama za naplaćivanje nakon 1. januara, kao na primer šestomesečne za potrošenu električnu energiju kod HEP-a. S uvođenjem evra 1. januara s bankomata će se podizati samo novčanice od 10 ili 20 evra, a i zatraženi veći iznosi isplaćivat će se u tim apoenima. Od 1. januara evro će se dve nedelje koristiti paralelno s kunom, odnosno, građani će do 15. januara moći da plaćaju u kunama, a kusur će im biti vraćan u evrima. U prvih 12 meseci nakon uvođenja evra menjanje kunske gotovine biće moguće bez nadoknade u poslovnicama banaka, Fine i Hrvatske pošte.