Za provođenje Nacionalnog plana razvoja socijalnih usluga za period do 2027. godine, koji je Vlada donela na jučerašnjoj sednici, predviđeno je 13,2 milijarde kuna za osiguravanje regionalne ravnomernosti i dostupnosti socijalnih usluga osetljivim grupama. Državni sekretar u Ministarstvu rada, penzionog sistema, porodice i socijalne politike Dragan Jelić istakao je kako je jedan od strateških ciljeva Vlade smanjivanje regionalnih nejednakosti u pristupu socijalnim uslugama kao bitne pretpostavke razvoja savremenog društva, u kojem svako ima pravo na društvenu solidarnost, ravnopravnost i jednake prilike. U procesu razvoja socijalnih usluga prioritet je stavljen na razvoj usluga koje nedostaju, čime se želi postići da korisnici dobijaju usluge u svojim kućama i u lokalnoj zajednici, a na taj se način stvaraju uslovi za njihovu integraciju.
Vlada je juče osnovala Savet za ljudska prava, a potpredsednik Vlade za društvene delatnosti i ljudska prava. Boris Milošević podsetio je tom prilikom na obeležavanje Međunarodnog dana ljudskih prava, odnosno dan kad je 1948. godine Opšta skupština UN-a usvojila Opštu deklaraciju o ljudskim pravima koja predstavlja temelj međunarodnog sistema ljudskih prava. Osnivanje Saveta naslanja se na političku tradiciju postojanja posebnog međuresornog tela, koje bi Vladi pomoglo u nastojanjima da što konstruktivnije i efikasnije prepozna te reaguje na nove izazove vezano za ljudska prava, dodao je Milošević. Odlukom su određeni zadaci i sastav Saveta, na čijem će čelu biti Milošević, kao potpredsednik Vlade nadležan za ljudska prava.
Komemoraciju za ubijene, nestale i prognane civile sela požeške kotline organizovalo je u mestu Jeminovac Srpsko narodno veće (SNV) u saradnji s lokalnim većima srpske nacionalne manjine Požeško-slavonske i Virovitičko- podravske županije, saopštio je sinoć SNV. Oni su, kako je navedeno, stradali krajem 1991. nakon odluke Kriznog štaba opštine Slavonska Požega o evakuaciji 26 sela s područja te opštine.Više desetina neevakuisanih osoba ubijeno je u selima Vučjak Čečavski, Šnjegavić, Ruševac, Čečavac, Oljasi i Ozdakovci. Poimenično je popisana 41 žrtva. Više od polovine ubijenih bile su žene, kao i osobe starije životne dobi. Trinaest tela je pronađeno 2000., ali uglavnom nisu identifikovana”, navedeno je u saopštenju i dodano da se ostale žrtve službeno vode kao nestala lica. Srpski demokratski forum 2010. godine podneo je kaznenu prijavu protiv pet osoba na odgovornim pozicijama civilne i vojne vlasti zbog ubistva više od 40 civila i paljenja 600 kuća i blizu 600 ekonomskih objekata“ te da „izviđanja o tome traju do danas.”Možda će neko reći da država s ovim nije imala ništa i da se radi sve da se utvrdi sudbina nestalih, a odgovorni privedu pravdi. Možda će reći, ali u ovom slučaju ni to ne govori. O ovome se ćuti. Kao da je reč o ničijim selima i ničijim ljudima. Što se više o ovom i o drugim sličnim mestima ćuti, jača potreba da se ćutanje prekine”, poručio je predsednik SNV-a, Milorad Pupovac. Specijalni delegat srpskog predsednika za rešavanje pitanja nestalih s Hrvatskom Veran Matić rekao je da – ako se ta zbivanja stave u, kako je izjavio, “širi kontekst etničkog čišćenja zapadne Slavonije, govori se o 197 sela, gradova i gradića s više 52.000 proteranih tokom celokupnog trajanja rata”.
Hrvatska granična policija zabeležila je gotovo 16 hiljada ilegalnih prelazaka granice u prvih 11 meseci ove godine, što je pad za 40 odsto u odnosu na isti period prošle godine, izjavio je sinoć načelnik Uprave za granicu iz Ministarstva unutrašnjih poslova Zoran Ničeno. Sličan pad se beleži na celoj ruti, dakle i u Sloveniji i u Bosni i Hercegovini, rekao je Ničeno i dodao da se „ruta menja“ i da su ilegalni prelasci sada brojniji preko Srbije, Rumunije, Mađarske i Austrije. Mi smo tehnički i kadrovski opremljeni i pokazali smo sposobnost zaštite evropske granice, pre granice EU, a sada schengenske granice, rekao je Ničeno i istakao da će se angažman policijskih snaga na unutrašnjim granicama EU, sa Slovenijom i Mađarskom, ulaskom Hrvatske u schengenski prostor prebaciti na vanjske granice.
Vukovarsko -sremski župan Damir Dekanić održao je juče u Vinkovcima radni sastanak s nemačkom delegacijom, predvođenom Andreasom Raabom, koordinatorom Dunavsko – savske saradnje. Tema sastanka bio je nastup naše županije na Dunavskom festivalu, koji će u bavarskom gradu Straubingu biti održan sledeće godine. Razgovaralo se o broju izlagača te proizvodima i kulturno-umetničkom programu, kojim će se naša županija na festivalu predstaviti. Naš štand će “oslikati” našu županiju, kako ponudom autohtonih proizvoda tako i prezentacijom tradicionalne kulture ovog kraja, rekao je Dekanić.
Do kraja meseca u Hrvatsku bi trebao da stigne novi lek za lečenje koronavirusa. Sadrži protivtela slična onima koja razvijamo preboljenjem ili vakcinisanjem. Evropska regulatorna agencija dala je preporuku, a uskoro bi trebala i da odobriti upotrebu prvog leka protiv covida koji bi se pio u obliku kapsula. Slovenija ga je, iako nije službeno registrovan, već odobrila.”Bio bi za pacijente, koji su razvili bolest, ali nije teži oblik bolesti i ne zahtevaju terapiju kiseonikom. Išao bi za odgovarajuću indikaciju u konsultaciji s lekarom, na recept i mogao bi se primenjivati kod kuće. Trebao bi se uzeti u što kraćem roku od pojave simptoma, dva puta na dan tokom pet dana. Lekari upozoravaju da nijedan lek nije zamena za vakcinu.
Narodna skupština Republike Srpske usvojila je Zaključke u vezi sa informacijama o prenosu nadležnosti, tako da se zakoni i drugi propisi kojima je izvršen prenos nadležnosti sa RS na institucije BiH neće primenjivati na teritoriji Srpske. Parlament RS usvojio i Deklaraciju o ustavnim principima. Narodna skupština Republike Srpske zadužuje Vladu Republike Srpske da u roku do šest meseci uputi na razmatranje i usvajanje u Narodnu skupštinu Republike Srpske zakone i druge propise koji će omogućiti nesmetano funkcionisanje Republike Srpske. Opozicija nije prisustvovala glasanju. Opozicioni političari ukazivali su na opasnost da bi povlačenje iz organa i institucija kao što su Oružane snage BiH, te pravljenje vojske RS-a, moglo imati velike negativne posledice, uključujući i sukobe.