Premijer Andrej Plenković rekao je juče da se razmišlja o popuštanju mera u dve domene – ugostiteljstvu i sportu, o čemu će se dogovoriti s Nacionalnim štabom. Dodao je kako je “na stolu” to da se kafićima i restoranima omogući kafa za poneti, kao i “još neke stvari” oko sporta. Na pitanje znači li to da moguće otvaranje znači i gubitak podrške od 4000 kuna, istakao je kako će to dogovoriti. “Sredstava za februar ima. Pronaći ćemo sredstva i dalje, ali želimo da je epidemiološka slika takva da pomognemo ljudima da se vrate u normalan ritam svojih aktivnosti”, naglasio je Plenković. Rekao je i da su sve tri vakcine koje Hrvatska ima, efikasne. “Prema hodogramu, od sva tri proizvoiđača do kraja marta trebali bismo dobiti 600 hiljada doza. Sve ćemo iskoristiti i po mom računu, mogli bi do kraja marta imati barem deset puta više vakcinisanih nego danas, dakle oko 400 hiljada građana”, najavio je premijer.
Ministar zdravstva Vili Beroš izjavio je nakon sastanka Naučnog saveta da su svi složni da nema potrebe za pooštravanjem epidemioloških mera zbog pojave novog soja u Hrvatskoj, ali i da popuštanje mera treba pažljivo razmatrati. Beroš je novinarima rekao da mere nisu bile u fokusu razgovora, već su bili fokusirani na prisutnost novog soja koronavirusa u Hrvatskoj i vakcinisanje. Pitan hoće li se u Hrvatskoj zbog novog soja odustati od popuštanja mera koje su na snazi do ponedeljka ili uvesti oštrije mere, odgovorio je da nema odgovora. “Kao što smo danas rekli, s obzirom na to da smo analizirali uzorke pacijenata koji su ranije bili bolesni od 20. januara, a s obzirom da nema značajnijeg širenja epidemije u ovom trenutku, to bi mogla biti vrlo dobra vest”, rekao je Beroš.
Direktorka Klinike za infektivne bolesti “Fran Mihaljević” Alemka Markotić rekla je juče da Hrvatska, kao i mnoge zemlje, priželjkuje da se britanski soj koronavirusa ne proširi, ali naglašava kako nije sve u našoj moći i da su bitne osnovne mere koje se promovišu. “Virus ima svoje puteve i logiku, ne prati uvek sve prepreke koje mi stavljamo”, rekla je Markotić vezano za pojavu britanskog soja koronavirusa i o tome kako bi to uticalo na epidemiološku situaciju u Hrvatskoj. Upozorila je kako treba biti izuzetno oprezan jer se britanski soj puno brže širi. Govoreći o studiji koja je pokazala kako vakcina AstraZenece nije efikasna na južnoafričkom soju, Markotić je rekla da su potrebne dodatne studije .”Nije još ni za druge vakcine jasno koliko će štititi od južnoafričke varijante; imamo premalo podataka s obzirom na to da nemamo puno ljudi koji su zaraženi tim sojem, a nije se počelo ni vakcinisati. Bolje podatke ćemo možda imati tek nakon mesec do dva dana”, zaključila je Markotić
Predsednica Republike Srpske Željka Cvijanović posetila je juče Baniju i poželela brz oporavak porodicama u zemljotresom pogođenom području te izrazila spremnost za slanje dodatne pomoći stradalima. Iz Republike Srpske poslano je deset stambenih kontejnera prvih dana nakon zemljotresa koji je krajem decembra pogodio Baniju. “Šteta je velika. Potresla je i nas koji živimo u Republici Srpskoj, ne samo zato što smo imali zemljotres, nego zato što smo se solidarizovali sa stradalima”, rekla je Cvijanović novinarima. “Želim da se i Petrinja i Glina brzo oporave i da sve porodice koje ovde žive nastave normalno živeti, a mi u Republici Srpskoj smo tu za ono što bude potrebno”, dodala je predsednica. Potpredsednik hrvatske vlade Boris Milošević, koji je bio u pratnji Cvijanovićeve, rekao je da “ako ima išta pozitivno u ovoj velikoj nesreći što je pogodila ovo područje je ta jedna solidarnost gde pomažemo svi svima bez gledanja ko je koje vere ili nacionalnosti”. “Oni će kao dobri susedi pokazati solidarnost kao što su već pokazali” istakao je Milošević.
Nakon proglašenja epidemije bolesti COVID – 19, Hrvatski sabor je usvojenim dopunama zakona propisao da su lične karte, pasoši, vozačke dozvole, oružani listovi i kartice za strance, čiji je rok važenja istekao nakon proglašenja epidemije 11. marta 2020. godine i dalje važeće, kako građani, zbog eventualne privremene nemogućnosti vađenja dokumenata ne bi imali posledice. Iako su spomenuti dokumenti i dalje važeći, i to do 30 dana od dana proglašenja kraja epidemije, referade upravnih poslova u Policijskoj upravi vukovarsko-sremskoj i resornim policijskim stanicama prilagodile su organizaciju rada epidemiološkoj situaciji kako bi osigurali dostupnost poslova, poštujući pritom epidemiološka uputstva i preporuke za sprečavanje širenja koronavirusa. Shodno tome, radno vreme upravnih poslova u Policijskoj upravi vukovarsko-sremskoj i Policijskoj stanici Vukovar organizovano je u dve smene, te građani ukoliko žele mogu podneti zahteve za izdavanje dokumenata svaki radni dan od 7,30 do 20 časova. U ostalim policijskim stanicama na području Policijske uprave vukovarsko-sremske radno vreme upravnih poslova sa strankama je svaki radni dan od 7,30 do 14,30, a utorkom od 9 do 16,30 časova, navodi se na internet stranici policijske uprave vukovarsko-sremske.
U Šarengradu se juče u poslepodnevnim časovima dogodila saobraćajna nesreća koju je uzrokovao teretni kamion slovenačkih registarskih tablica, kojim je upravljao vozač sa srpskim državljanstvom. Kamion je prešao na drugu stranu ceste i tom prilikom uništio reklamu vinarije Sremska kapljica u vlasništvu Maria Kovčalije. Vozač se, nakon što je uzrokovao nesreću, nije zaustavio nego je nastavio dalje do kraja sela gde ga je zaustavila saobraćajna policija. Tamo se uputio i Kovčalija gde je došlo i do sukoba kada ga je vozač udario u lice i slomio mu nos. Kovčalija je lekarsku pomoć zatražio u vukovarskoj bolnici gde su mu i potvrđene teške fizičke povrede. Kovčalija je najavio kako će zatražiti i nadoknadu štete ali i ukazao na veliki problem građana koji žive uz državnu cestu gde se svakodnevno kreće veliki broj teretnih kamiona. Meštani Šarengrada, Mohova i Opatovca kažu da tokom dana tom saobraćajnicom prođe i 500 kamiona radi čega im se ugrožava sigurnost ali i onemogućuje normalan život. Radi se najčešće o kamionima koji koriste priliku da prolaze državnom cestom i na taj način da uštede troškove putarine. Poseban problem je brzina kojom se kreću teretna vozila tom cestom koja je najčešće iznad propisane brzine. Policija je postavila i kamere za kontrolu brzine koje očigledno da ne daju rezultata. I meštani Mohova ukazuju na problem prolaska teretnih kamiona i činjenicu da se svako malo oko sela događaju nesreće koje uzrokuju vozači kamiona. Zbog svega toga građani ovih naselja zahtevaju od merodavnih, posebno od Vukovarsko – sremske županije i Ministarstva saobraćaja, da se što pre nešto napravi kako bi se ovaj problem sanirao i omogućio građanima normalan i siguran život.