Iz evropskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) Hrvatska je do 2. decembra ugovorila finansiranje projekata u vrednosti od 13,2 milijarde evra, a dosad je isplaćeno 6,79 milijardi evra ili 63,24 odsto dodeljenih sredstava iz fondova EU-a, saopšteno je juče z Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU. Ministtarka Nataša Tramišak na zatvorenom delu sednice Vlade predstavila je izveštaj o stanju iskorištenosti sredstava ESI fondova u Hrvatskoj, koji je potom Vlada usvojila, navedeno je u saopštenju. Operativni program Konkurentnost i kohezija ima najbolji procenat ugovorenosti sredstava od 132,15 odsto ukupno raspoložive alokacije, dok najbolji udeo isplaćenih sredstava beleži Program ruralnog razvoja odnosno 78,84 odsto dodeljenih sredstava.
Izmenama Zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, koje su u raspravi u Hrvatskom saboru juče dobile podršku većine zastupnika, nastoji se postići veći broj predškolske dece i veća uloga jedinica lokalne samouprave da osiguraju dovoljne kapacitete. Sa ciljem povećanja dece rane i predškolske dobi dodatno je propisana obaveza organizovanja predškolskog vaspitanja i obrazovanja u jedinicama lokalne samouprave samostalno ili ukoiko nisu u mogućnosti, u saorganizaciji sa susedni, pojasnio je državni sekretar Tomislav Paljak. Kako bi se efikasnijje udovoljilo zahtevima dostupnosti i racionalnog formiranja dečjih vrtića i programa za tu kategoriju dece, u skladu s njihovim potrebama i sposobnostima, predloženo je da ministar, nadležan za obrazovanje odlukom donosi nacionalnu mrežu dečjih vrtića koja do sada nije postojala.
Povećanje minimalne plate donelo je dobru vest i za studente, koji tokom školovanja rade putem student-servisa jer od 1. jnuara satnica s 26,56 kuna raste na gotovo 30 kuna, tačnije 29,30. Satnica za studente je, naime, vezana uz prosečnu platu, a izračunava se tako da se iznos minimalne bruto plate podeli sa 160. Vlada je 28. novembra donela odluku da minimalna bruto plata od 1. januara poraste s 4 250 na 4 687,50 kuna.
Za provođenje Nacionalnog plana razvoja socijalnih usluga za period do 2027. godine, koji je Vlada donela na jučerašnjoj sednici, predviđeno je 13,2 milijarde kuna za osiguravanje regionalne ravnomernosti i dostupnosti socijalnih usluga osetljivim grupama. Državni sekretar u Ministarstvu rada, penzionog sistema, porodice i socijalne politike Dragan Jelić istakao je kako je jedan od strateških ciljeva Vlade smanjivanje regionalnih nejednakosti u pristupu socijalnim uslugama kao bitne pretpostavke razvoja savremenog društva, u kojem svako ima pravo na društvenu solidarnost, ravnopravnost i jednake prilike. U procesu razvoja socijalnih usluga prioritet je stavljen na razvoj usluga koje nedostaju, čime se želi postići da korisnici dobijaju usluge u svojim kućama i u lokalnoj zajednici, a na taj se način stvaraju uslovi za njihovu integraciju.
Vlada je juče osnovala i Savet za ljudska prava, a potpredsednik Vlade za društvene delatnosti i ljudska prava Boris Milošević podsetio je tom prilikom na obeležavanje Međunarodnog dana ljudskih prava, odnosno dan kad je 1948. godine Opšta skupština UN-a usvojila Opštu deklaraciju o ljudskim pravima koja predstavlja temelj međunarodnog sistema ljudskih prava. Osnivanje Saveta naslanja se na političku tradiciju postojanja posebnog međuresornog tela, koje bi Vladi pomoglo u nastojanjima da što konstruktivnije i efikasnije prepozna te reaguje na nove izazove vezano za ljudska prava, dodao je Milošević. Odlukom su određeni zadaci i sastav Saveta, na čijem će čelu biti Milošević, kao potpredsednik Vlade nadležan za ljudska prava.
Komemoraciju za ubijene, nestale i prognane civile sela požeške kotline organizovalo je u mestu Jeminovac Srpsko narodno veće (SNV) u saradnji s lokalnim većima srpske nacionalne manjine Požeško-slavonske i Virovitičko- podravske županije, saopštio je sinoć SNV. Oni su, kako je navedeno, stradali krajem 1991. nakon odluke Kriznog štaba opštine Slavonska Požega o evakuaciji 26 sela s područja te opštine.Više desetina neevakuisanih osoba ubijeno je u selima Vučjak Čečavski, Šnjegavić, Ruševac, Čečavac, Oljasi i Ozdakovci. Poimenično je popisana 41 žrtva. Više od polovine ubijenih bile su žene, kao i osobe starije životne dobi. Trinaest tela je pronađeno 2000., ali uglavnom nisu identifikovana”, navedeno je u saopštenju i dodano da se ostale žrtve službeno vode kao nestala lica. Srpski demokratski forum 2010. godine podneo je kaznenu prijavu protiv pet osoba na odgovornim pozicijama civilne i vojne vlasti zbog ubistva više od 40 civila i paljenja 600 kuća i blizu 600 ekonomskih objekata“ te da „izviđanja o tome traju do danas.”Možda će neko reći da država s ovim nije imala ništa i da se radi sve da se utvrdi sudbina nestalih, a odgovorni privedu pravdi. Možda će reći, ali u ovom slučaju ni to ne govori. O ovome se ćuti. Kao da je reč o ničijim selima i ničijim ljudima. Što se više o ovom i o drugim sličnim mestima ćuti, jača potreba da se ćutanje prekine”, poručio je predsednik SNV-a, Milorad Pupovac. Specijalni delegat srpskog predsednika za rešavanje pitanja nestalih s Hrvatskom Veran Matić rekao je da – ako se ta zbivanja stave u, kako je izjavio, “širi kontekst etničkog čišćenja zapadne Slavonije, govori se o 197 sela, gradova i gradića s više 52.000 proteranih tokom celokupnog trajanja rata”.
U Vukovarsko-sremskoj županiji je u poslednja 24 časa evidentirano 76 novih pozitivnih osoba na COVID-19, potvrđenih PCR testiranjem. Najceći broj je iz Vokovara i Vinkovaca, 22 odnosno 21 osoba. Preminulih osoba nema. Od početka epidemije ukupan broj obolelih je 19 642, od kojih je 18 706 izlečeno, a preminulo je 357 osoba. Trenutno su u županiji 63 osobe hospitalizovane zbog COVID-19 bolesti. U samoizolaciji se na području županije nalazi 587 osoba.