Ministar zdravstva Vili Beroš izjavio je da su se liste čekanja tokom krize zbog koronavirusa povećale za 10 odsto, no do sada je reaktivirano 60 odsto bolničkog sistema, što je zadovoljavajući trend. “Liste čekanja su problem i od ranije, korona kriza poremetila je redovni sistem odvijanja i pružanja zdravstvene zaštite, a liste čekanja povećane su za okvirno 10 odsto”, rekao je Beroš. Ponovio je kako se zdravstveni sistem nakon mera reaktivacije vraća u normalu, rekavši da je 60 odsto bolničkog sistema reaktivirano, a dostignuto je preko 82 odsto specijalističko-konzilijarnih pregleda. “To je zadovoljavajući trend, ali da bismo se prilagodili novoj situaciji već smo rekli da radimo u dve smene, da se neke pretrage i zahvati odvijaju i vikendom”, istakao je ministar zdravstva. Na pitanje kako se planiraju realizovati planovi iz predizbornog programa, poput modernizacije zdravstva, revitalizacije Imunološkog zavoda i građenja Nacionalne dečje bolnice, uz tolike dugove u zdravstvu, Beroš je priznao kako je istina da postoje veliki dugovi. “Međutim, u proteklom mandatu u zdravstveni sistem uloženo je 2,9 milijarde iz državnog budžeta, ali i međunarodnih institucija”, objasnio je dodavši da i na domaćem tržištu postoje institucionalni investitori koji su spremni ulagati u zdravstveni sistem.
Sve više zemalja preslikava hrvatski model borbe protiv koronavirusa, istakao je juče potpredsednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović. ”Naši rezultati nisu slučajni i zato se o našem pristupu u borbi protiv koronavirusa govori kao o hrvatskom modelu. Ovakva sinergija svih službi predstavlja naš model kojeg drugi sve više preslikavaju ili se u najmanju ruku o njemu informišu”, rekao je Božinović. Naglasio je da se Nacionalni štab civilne zaštite tokom borbe protiv panedmije vodio principima transparentnosti rada, dostupnosti i efikasnosti svih službi i pre svega humanizma koji je obeležio hrvatski pristup.
S porukom “Nesalomljivim Dalmatinkama i Dalmatincima” objavljenom na Facebook profilu, predsednik Hrvatske Zoran Milanović odao je juče počast partizanskim borcima, poginulim 1943. na Sutjesci. Predstojnik njegove Kancelarije Orsat Miljenić položio je venac na spomenik partizanima poginulim 1943. na Sutjesci. Na Tjentište u Bosni i Hercegovini došao je kao lični delegat predsednika Milanovića i položio je venac na spomen-kosturnicu uz monumentalni spomenik podignut 1971. godine u Dolini heroja gde su sahranjeni ostaci 3301 poginulog partizana. Venac je položio i na spomen obeležje na Gornjim Barama, mestu na kojem su borci Druge dalmatinske brigade u višednevnim teškim borbama u junu 1943. godine osigurali izvlačenje glavnine partizanskih snaga kao i Vrhovnog štaba i Tita. U borbama vođenim u maju i junu 1943. godine oko 127 hiljada okupatorskih i kvislinških vojnika okružilo je nešto više od 20 hiljada partizana u nastojanju da unište glavninu te vojske i zarobe Tita. Više od 7500 partizana poginulo je u tim borbama
HDZ je juče predstavio izborni program „Sigurna Hrvatska” u kojem kao prioritete navodi povećanje prosečne i minimalne plate, penzija, otvaranje 100 hiljada novih radnih mesta, smanjenje broja ministarstava, porezno rasterećenje i niz ulaganja. ”Poruka sigurne Hrvatske je poruka sigurne budućnost i ukoliko obnovimo poverenje naših sugrađana za iduće četiri godine, za drugo poluvreme, to znači sigurna Hrvatska u pogledu radnih mesta”, istakao je predsednik HDZ-a Andrej Plenković. Podsetio je da je HDZ-ova Vlada u protekle četiri godine ostvarila niz pozitivnih rezultata, nabrojavši povećanja prosečne plate za 1150 kuna, povećanje minimalne plate za 754 kuna, povećanje penzija za 12 odsto, a onih najnižih za 15 odsto. „Sve to radili smo u okviru mandata koji je bio izrazito zahtevan”, naveo je Plenković dodajući kako je zadovoljan onim što su ostvarili i da je Hrvatska danas bolja zemlja nego je bila 2016. i da građani imaju bolju kvalitetu života. HDZ-ov izborni program na preko 100 stranica podeljen je na pet celina: socijalna sigurnost, perspektivna budućnost, ekonomska suverenost, osnažena državnost i globalna prepoznatljivost.
Ove godine prestižna nagrada Luka Ritz dodeljena je učeniku Gimnazije Vukovar Luki Prceu, a biće mu uručena krajem ove nedelje u Zagrebu. Ova nagrada je osnovana u spomen na tragično preminulog mladića Luku Ritza i postala je sinonim za humano i kreativno delovanje u smeru širenja tolerancije i nenasilnog ponašanja. „S ciljem građenja boljeg, pravednijeg i humanijeg društva, naš Luka Prce tokom svog školovanja vodio se upravo tim vrednostima, a kako i sam kaže: „Osmeh, lepa reč ili dobro delo nikad nemaju cenu, a mnogima puno znače, zato je najvažnije pomagati i truditi se – biti promena koja je našem društvu potrebna“, rekla je direktorka vukovarske Gimnazije Giana Marović Zeko. Dodaje i kako je ovakvo priznanje uspeh je za učenika ali i za Gimnaziju Vukovar koja provođenjem različitih aktivnosti prepoznaje i potiče mlade na promicanje tolerancije i mira te razvijanje pozitivnog odnosa među učenicima i odraslim osobama.
Čak 92 odsto ljudi prepoznaje izlaganje suncu kao rizični faktor, međutim, svega njih 18 procenata redovno koristi zaštitu protiv UV zračenja, istaknuto je juče povodom ovogodišnje javnozdravstvene akcije Evromelanoma 2020., posvećene borbi protiv raka kože. Pojava raka kože, a posebno melanoma kao najzloćudnijeg oblika raka, u stalnom je porastu, pa stručnjaci svake godine uoči letnjeg izlaganja suncu ukazuju na potrebu zaštite od štetnih UV zračenja, potrebu redovnih samopregleda te javljanje dermatolozima ukoliko se uoče promene na koži. Podaci pokazuju da samo 33 odsto građana radi samopreglede kože jednom godišnje, a dermatolozi smatraju da to třeba raditi jednom mesečno.