Zajedničko veće opština u saradnji sa vladinom Kancelarijom za ljudska prava i prava nacionalnih manjina organizovalo je danas u Srpskom domu savetovanje na temu unapređenja procesa finansiranja i ugovaranja programa i projekata iz Operativnog programa nacionalnih manjina za period do 2024. godine. Savetovanje je održao direktor Vladine kancalarije za nacionalne manjine Alen Tahiri sa saradnicima. Naglasio je važnost savetovanja udruženja unutar provođenja Operativnog programa, što je sastavni deo rada Vlade RH i bitno je da se provode u skladu sa zadanim ugovorima. S pozicije Kancelarije za nacionalne manjine, ove godine je za potrebe provođenja projekata iz Operativnog programa osigurano nešto manje o 40 miliona evra odnosno 300 miliona kuna, rekao je Tahiri. Predsednik ZVO, Dejan Drakulić naglasio je da se sa povećanjem iznosa za rad manjinskih udruženja povećavaju i njihove odgovornosti u smislu još kvalitetnijeg rada, a naš cilj je da ojačamo partnere s kojima provodimo projektne aktivnosti, a njih je stotinjak, istakao je Drakulić dodajući kako su u tom kontekstu neophodna dodatna osposobljavanja. Savetovanju su prisustvovali partneri Zajedničkog veća opština, koji su korisnici sredstava vladine kancelarije za manjine, među kojima su bili načelnici opština, zamenici gradonačelnika i načelnika iz redova pripadnika srpske zajednice, predsednici manjinskih veća i prestavnici udruženja i ustanova.
Povećanjem cene energenata veliki je finansijski teret pao na Hrvatsku elektroprivredu (HEP). Upravo je zato HEP najavio da će od 1. marta delu svojih kupaca iz kategorije preduzetništva povećati cene. Tržišni snabdevač u HEP grupi, ovih je dana manjem broju svojih kupaca iz kategorije preduzetništva uputio obaveštenje o promeni cene električne energije zbog povećanja godišnjeg indeksa potrošačkih cena, piše Novi list. Reč je o kupcima koji imaju aktivne ugovore s fiksnom cenom, sklopljene u periodu pre izbijanja aktuelne energetske krize i enormnog porasta veleprodajnih, tržišnih cena električne energije. Kako napominju iz HEP-a, svi ti kupci imaju ugovorenu cenu znatno nižu od cene, koja je limitovana Uredbom Vlade o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije. Dodaju da će i nakon promene cena od 1. marta te cene i dalje biti niže od one koja je određena Vladinom uredbom, a koju je Vlada donela kako bi preduzetništvo i domaćinstva zaštitila od snažnog porasta cena električne energije.
Svi predlozi zemljišno-knjižnom sudu od danas mogu da se podnose isključivo elektronski, putem notara ili avokata kao ovlaštenih korisnika informacionog sistema. Posledica je to činjenice da su na snagu stupile odredbe izmenjenog Zakona o zemljišnim knjigama, koje je Hrvatski sabor izglasao u oktobru prošle godine. Za građane to znači da od danas svoje predloge zemljišno-knjižnim sudovima više ne mogu da podnesu lično, u papirnatom obliku, već samo elektronski ili putem ovlaštenih osoba. Za deo građana, to je velika promena, a posebno bi mogla da bude problem građanima iz manjih, ruralnih sredina. Državni sekretar Ministarstva pravosuđa Josip Salapić kod predstavljanja zakonskim izmena u Saboru naglasio je da će ukupni iznos sudske takse za podnošenje predloga putem ovlaštenih lica biti manji u odnosu na dosadašnje troškove, ali je deo medija imao drugačiju računicu. Navode da će građanin, koji je do danas za predaju overene potvrde plaćao 50 kuna, od danas će plaćati 125 kuna odnosno 16, 60 evra plus PDV i sudsku taksu.
Pravo na starosnu penziju stiče osigurani građanin kad navrši 65 godina života i 15 godina penzionog staža, a kako bi se izjednačili starosni kriterijumi za penzionisanje žena i muškaraca, tokom prelaznog perioda od 2020. do 2029. godine, ženama se starost za odlazak u penziju godišnje povećava za tri meseca. Prošle su godine žene tako mogle u penziju od 63 godine (i najmanje 15 godina radnog staža), dok im se u ovoj godini dob za penzionisanje povećala na 63 godine i 3 meseca. Tim tempom žene i muškarci izjednačiće se 1. januara 2030., kada će za sve da važi da u penziju mogu s navršenih 65 godina života i najmanje 15 godina staža. Prema poslednjim podacima Hrvatskog zavoda za penziono osiguranje, krajem 2022. godine u Hrvatskoj je bilo 45.161 osiguranih žena u dobi između 60 i 64 godine, a upravo to je kategorija u kojoj se nalaze i žene koje zahvaća ova promena.
U Hrvatskoj je još približno 170 kvadratnih kilometara minski sumnjivog prostora, a cilj je najkasnije do 1. marta 2026. u potpunosti očistiti državu od mina, rekao je danas državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova, Žarko Katić. Predstavljajući u Saboru predlog nacionalnog programa protivminskog delovanja Hrvatske do 2026., Katić je upozorio da opasnost od mina još uvek postoji te apelovao na planinare, lovce i izletnike da poštuju oznake minske opasnosti i ne ulaze u opasna područja. Minskoj opasnosti izloženo je još gotovo 4,7 odsto ukupnog broja stanovništva Hrvatske, posebno u Ličko-senjskoj, Sisačko-moslavačkoj, Splitsko-dalmatinskoj i Karlovačkoj županiji, gde su najveće površine minski sumnjivog prostora, a reč je najvećim delom o brdsko- planinskim i šumskim područjima.